Mateus 13
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Ëmajae gemuore Iesuro osare jioromo vaꞌoromo nume jovo eꞌu riröre abuejadeje. Abueromo God-are jö bëhoho röjëhiꞌi saꞌaro hijadeje.
1 Nati veya ta’imon Jesu bar itumar tit na harew kukuf sisibinamaim sabuw bai’obaiyih isan mara’iy.
2 Hijamu ae ahoꞌobëhe ro tagavamu Iesu jovore boat gagore vaꞌo hiꞌi ae ahoꞌobëhe jovo riröre riravareje.
2 Naatu sabuw moumurih maiyow hiru’ay hi’ar bebera’uh itih, basit wa bai inatait tafan mare, sabuw baise dones yan himarir hima.
3 Riravamu Iesuro uhu jöe majëhiromo ëhuro jöe ahoꞌobëhe röjëhijadeje.
3 Imaibo ma sawar moumurih na’in oroubonamaim eo hima hinowar. Naatu ana oroubon ta i iti na’atube eo, “Ana veya ta orot masaw bowayan ana ub tanumamih tit in.
4 Riremobe vaꞌamu ujo ioroꞌioroho örire rireromade höjo. Rireromamu gavëꞌi ugëro ro i barëjare höjo.
4 Ana ub afa tata’asiyen i ef yanamaim hire, naatu mamu hire hibow hi’aa,
5 Ujo ioroꞌioroho munë uhunö jiëꞌe saꞌare rireromade höjo. Rireromoromo ma-burëro riꞌamade höjo saꞌaho munë döro ma-bisemu jiëꞌëro.
5 Ana ub afa i to’ato yan hire’ere ana kamar men gagamin imih saisewat hikubounih hiyen. Anayabin kamar baban i fokarin.
6 Riromo dirumoho bogo ma ioꞌamëꞌëro majaëro rojomoromo anamu sahoriꞌamade höjo.
6 Baise veya yey ana mar wabuburinamaim ub etei hi’arat, naatu hikimow hire anayabin wairoroh men babanika hire.
7 Ujo ioroꞌioroho bibëꞌe resu resuꞌe saꞌare rireromade höjo. Rireromëꞌëro bibëꞌe resuohuro riromo ujo maho babaꞌamade höjo.
7 Ub afa kokor wanawanan hire, naatu kokor ana fafa’amaim isuken.
8 Ujo ioroꞌioroho saꞌa mare rireromade höjo. Rireromoromo riromo bajoho raeꞌamade höjo. Uje gemu gemu röhu ioroꞌioroho baje 100 raeꞌamoꞌi ioroꞌioroho 60 raeꞌamoꞌi ioroꞌioroho 30 raeꞌamade höjo.
8 Naatu ub afa i me gewasin yan hire hikuboubunih hiyen gewas ro’oro’oh hiya, afa hibiw 100 na’atube, afa i 60 na’atube, afa i 30 na’atube.
9 Ae rahu ja God-are jö hejanue ae javëꞌoho bëhoho nahoromo birohonëjo.
9 Imih o yait tain nama’am tur inanowar.”
10 Ëhiꞌamu Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro rueromo Iesu uavareje: Ja ae ahoꞌobëhe jö majëhijëꞌiroho ja rabëni uhuꞌoho majëhijanue höjo.
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hina hibatiy hi’o, “Aisim oroubonamaim sabuw kubi’obaiyih?”
11 Rabëni uhuꞌoho majëhijanue höjamu uëvadeje: God-ro böröme namiromo ahoꞌobëhe muebejaje jöho urimoho subivëhade höjo. Ësubivëhade jöho huro hesi suvuore jemë bojëmijëꞌe höjo jemëremu heꞌi a ioroꞌioroho bogo heruomoröhego.
11 Jesu iyafutih eo, “Orereb ana so’ob wa’iwa’irin mar ana aiwob isan i God kwa it, men iti sabuw itihimih.
12 Ëhesi bëhoho ajiꞌe jö javëꞌoho God-ro göꞌo bojamiꞌiramu baeromo bövi mae javoꞌajëjo. O bogojavëꞌoho bisemu baejanoho God-ro ë uehoroho muꞌuvahoꞌajëjo.
12 Imih orot yait orereb ana so’ob biyan ema’am, God boro tafan naya’abar nitin ana so’ob nara’at, baise orot yait nati so’ob men biyan ema’am naatu ana so’ob kikimin nati biyanamaim ema’am God boro nabosair.
13 Ëhuni naehu uhu jöemu ë aribövi majëhijaje hesi bëhoho jabu gavaruoho bogo avoho gavarue höjo. Hejaruoho bogo avoho heromo simanoroho baejarue höjo.
13 Ana’an nati ayu oroubonamaim sabuw abi’obaiyih.
14 Jabumë ëhi jiëꞌe aribövie jioruomajëjo. Jabesi jöho mamiꞌe jö God-aro baeromo majëhinövade ae Isaiah-ro jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo:
14 Dinab orot Isaiah ana Bukamaim eo kikirum i na ibiturobe.
15 Ëaribövi jabesi dë vövöbajoꞌoho iꞌuhëgaje höjo.
15 Anayabin ukwarih fokar,
16 Isaiah-hu jajivadëhi aribövi ioroꞌioroho ëhi jioruomaje höjo. Aꞌi jemë huë mae baejëꞌe jëvajëjo. Rabëni jemë nunëro garomo avoho gavaruje höjo. Hiaꞌëro heromo avoho hejaruje höjo.
16 Baise Kwa i kwabiyasisir, anayabin matayan kwa’i’itin naatu tain yan tur kwanonowar.
17 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë gavaruje muoho o hejaruje jöho urimëꞌi jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviohuꞌo a ma ioroꞌiorohuꞌo ahoꞌobëhe jaburo nimoruomade höjo garomo heꞌiro. Röhu bogo garomo bogo heruomade höjo.
17 Anababatun a tur ao’owen, dinab orot moumurih na’in naatu sabuw gewasih hikok kwanekwan, kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar i hitanowar. Baise nati ana maramaim sawar men matar boro hita’itin.”
18 Röhu aehu i ujo riremade uhu jö hesi bëhoho hehëjo.
18 “Tain kwanarub ub tanumayan ana oroubon ao kwananowar naniyan kwanab, yabin kwanaso’ob.
19 God-hu böröme namiromo muebejëvaje jöho ae rahu hiaꞌëremu heromo bogo avoho hejamu gavëꞌoho a sisë börömohuro rovaje höjo. Rueromo gavaje God-are jöho i ujo vaꞌëne jabesi dëre jiego garomo baeniëhiromo roriꞌo buꞌöjaje höjo. Ujo örire rireromamu ugehu i barëjare jö hesi bëhoho ëhi höjo.
19 Sabuw iyab mar ana aiwob isan Tur Gewasin ao tenonowar naatu naniyan men tabaib i ub ef yanamaim orot ta’asiy re’er na’atube, Tur Gewasin tenonowar ana maramaim demon kakafin ena hai not ebikwaris.
20 O i ujehu munë uhunö jiëꞌe saꞌare rireromoromo riromo sahoriꞌamade jö hesi bëhoho aëro God-are jöho heromo ma-burëro nimorohoromo jöho ejaharue höjo.
20 Naatu orot ana ub afa to yan hire’ere ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar ana maramaim i tibiyasisir.
21 Ejahoromo jöho ma-döëremu baejëꞌëro ëhuꞌëro majae ma-bunemu mae uehorovoromo garöhe God-are jö uehorovaruohuni aehu sisë vaejëvamu gavëꞌoho o huë vavaene rovamu gavëꞌoho ma-burëro vuonugarue höjo.
21 Baise dogoroh wanawanan nati ub wairoron i men re eof barur, imih Tur Gewasin isan hina’uwih hinarurukaukuwih boro mar ta’imonamo hai baitumatum hinihamiy.
22 O ujehu bibëꞌe resu gemuore rireromade jö hesi bëhoho aëro God-are jöho hejarue höjo. Heromo ave saꞌa hesi muohuni nurunurumoromo o sarerivoromo uvarue höjo: Inöme bövie biseꞌe masije höromo jabesi nuninö bamarue höjo. Bamoromo saꞌarohemu uehorovaruohuro ëhuro God-are jö jabesi dëre jiajoho taemego jabumë bogo rae avoharue höjo.
22 Naatu orot ana ub afa fotan wanawanan hire’er ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar, baise iti tafaram ana yasisir isan tibiyababan naatu totobuyoy hai not ebikwaris imih tur ana ro’on men emamatar.
23 O ujehu saꞌa mare rireromoromo baje 100 o 60 o 30 raeꞌamade jö hesi bëhoho aëro God-are jöho heromo avoho hejarue höjo. Avoho heromo rae avoharue höjo. Ioroꞌiorohuro ioroꞌioroho iosirëmiromo mu ma-mabëhe vaejarue höjo.
23 Baise orot ana ub me gewasin yan ta’asiy hire’ere ana itinin i sabuw iyab Tur Gewasin tenowar naatu naniyan tabai tiw tehahamu, afa ro’oh 100, afa 60, afa 30.”
24 Iae Iesuro uhu jöe göꞌo majëhijadeje. Majëhiromo uëvadeje: Ae gemuehu ujo ma riremoromo ëꞌadëhi God-ro böröme namiromo hesi öri ariꞌoho ëhi muebejaje höjo. Ae gemuëro mure vaꞌoromo irunoꞌe ujo maho riremobe vaꞌade höjo.
24 Jesu oroubon tabo iti na’atube eo, “Mar ana aiwob i iti na’atube, ana veya ta orot ana ub bow in ana masawamaim tanum.
25 Ëhi ëꞌëꞌëro ae ahoꞌobëhe momoröꞌöjëꞌe jiamu gagoro mu arijoꞌohuꞌo muorovaje ae gemuëro mure rovade höjo. Rueromo i vaꞌëne resu sisëho i ujo riremadire ë riremonugoromo vaꞌade höjo.
25 Baise gugumin sabuw etei hi’inu’in ufut, orot ana rakit mowan fotan kakafih bow na sanabey wanawanah tanum naatu bihir.
26 Ëhi ëꞌëꞌëro irunoꞌoho riromo baje raejamu gavëꞌi resu sisëhuꞌo riromo raeꞌamade höjo.
26 Sanabey hikuboubunih hiyey wanawanahimaim fotan kakafih auman hikubounih bairi hiyen.
27 Resu sisëhuꞌo raeꞌamamu gagorovo mu arijoꞌo hesi mu vaejarue ariböviohuro rueromo uavare höjo: Asëꞌe ja ujo mae jasi mure riremane höjo. Diehiꞌoromo resu sisëhuꞌo rijade höjo.
27 “Orot ana bowayah hina hio, ‘Regah, o ub gewasih a masawamaim itanum, baise aisim fotan kakafih auman hikuboubunih teyey?’
28 Uëvade höjo: Naꞌo muorovaje ahuro ëꞌade höjo. Ëꞌade höjamu uavare höjo: Ëhi jiëꞌoho na ja nagajëjo no vaꞌoromo resu sisëho ravojöro.
28 “Orot iyafutih eo, ‘Rakit sabuw afa hisinaf.’ Naatu akir wairafih hibatiy hio, ‘Bo kukokok anan fotan ana uyarir?’
29 Uëvade höjo: Bogajo. Jemëro resue ravoꞌihöromo irunoꞌohuꞌo ravoꞌamojöëni bogo ëhioho ëꞌaꞌarujëjo.
29 “Orot iyafutih eo, ‘En. Fotan kakafih kwana’u’uyarir boro sanabey afa auman kwana’uyarir.
30 Ëhuni irunoꞌohuꞌo resuohuꞌo nugego ëhi gemu mae riꞌirajo gagovoꞌiröhe majaho rueꞌiröhe höjo. Ëmajaho rueꞌiramu irunoꞌe gagovarue aribövioho naro uëꞌejöjo: Urimo resuoho ravoromo huhohoꞌamorëjo vëniro huoꞌirarije. Amo evaro irunoꞌoho gagovoromo ujuoho vaꞌoromo nasi irunoꞌo osaro bahirëjo.
30 Imih kwaihamiyih bairi hinayen hiniw naatu tarin ana veya boro tarayah aniyafarih hinan, fotan wan hinatar hinafatum hinabow hinan hina’afusar, imaibo sanabey hinatar hinabow hinan bar hinaya.’”
31 Röhu uhu jöe göꞌo majëhiromo uëvadeje: Ijo hisu ihe mustard ujehu börömoriromo ëgovajëhi God-ro böröme namiromo ae göꞌo göꞌo ëhi gagovoromo muebejëvobe vaꞌaꞌajëjo. Ae gemuëro mustard ijo hisu uje gemu baeromo hesi mure öjade höjo.
31 Jesu ana oroubon tabo eo, “Mar ana aiwob ana itinin ta i iti na’atube, orot ana ai momor ro’on kikimin maiyow bai in ana masaw yan tanum.
32 Röhu bajo ioroꞌioroho ma-jianovoꞌamoꞌi aꞌi ë mustard ujoho biseharihe höjo. Ëhi höjo röhu riromo ëgovoromo ijo hisu ioroꞌioroho iosiramiꞌamoromo ijo vaꞌëne jiaje höjo. Ijo vaꞌëne jiego ugëro rueruomoromo ë ijo hesi adore ijue vaeꞌamarue höjo.
32 Iti ai ro’on i men ai ro’on afa gagamih na’atube’emih, baise tanum kuboun yey ana veya’amaim ra’at ai gagamin na’in matar naatu mamu hina famefamenamaim hibatar hima.”
33 Ëhi majëhinugoromo uhu jöe göꞌo majëhiromo uëvadeje: God-hu böröme namiromo muebejëvaje öroho aviëhi höjo. I dë huaje osehu ire rumorovajëhi God-hu böröme namiromo muebejëvaje muohuro saꞌae ahoꞌo ëhi rumorovobe vaꞌaje höjo. Magonahe gemuëro ie ahoꞌobëhe gagovoromo i dë huaje osoho i gemuore bamoromo iohuꞌo buarohade höjo. Buarohamu ë ioho ahoꞌobëhe rumorovo barëjade höjo.
33 Jesu iban oroubon tabo eo maiye, “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube. Babin yeast ebai ana faraw wanawanan eyai ekamat inu’in era’at eyey na’atube.”
34 Ëjöho ahoꞌobëhe Iesuro uhuꞌe majëhijamu rue gagovare ariböviohuro hejareje. Jöe ahoꞌo ma-uhuꞌe gemu majëhinövadeje.
34 Jesu sawar iti etei isah i oroubonamaim eo sabuw rou’ay gagamin bi’obaiyih; ana bai’obaiyenamaim i mar etei oroubonamaim sabuw bi’obaiyih.
35 Ëhi uhuꞌe majëhijade jö hesi bëhoho urimo jö God-aro baeromo majëhinövade ae gemuëro Iesuhu vaeꞌiröhe mu jöho God-are surire jajivoromo uvadeje:
35 Iti na’atube sisinaf anayabin abisa dinab orot eo kikirum tan titurobe isan.
36 Ëhiꞌonugoromo gagovarue aribövioho rëmoꞌi osare vaꞌadeje. Osare vaꞌamu gagorovo hesi ijorajo ömoꞌömohuro rueromo uavareje: I vaꞌëne resu sisëhu i mure riꞌamade jöho huruoho majahuijego no hejarëjo.
36 Jesu sabuw rou’ay ihamiyih naatu na bar wanawanan run, ana bai’ufununayah ufun hina hirun hibatiy hio, “Masaw yan fotan kakafin ana oroubon i kukubuna anowar.”
37 Hejarëjamu uëvadeje: Ujo ma riremade a hesi jö bëhoho uëromo ëꞌode höjo: God-are A Maho nörö höjo.
37 Jesu iyafutih eo, “Orot ub gewasih tatanum i Orot Natun.
38 I mu hesi jö bëhoho uëromo ëꞌode höjo: Saꞌae ahoꞌobëhe dinöꞌe dinöꞌe jiobe vaꞌajëjo. I ujo hesi jö bëhoho naro uëromo ëꞌode höjo: God-hu muebejëvego hesi aharire raromarue aribövie jioruomajëjo. I vaꞌëne resu sisë hesi jö bëhoho naro uëromo ëꞌode höjo: A sisë börömo hesi aribövie jioruomajëjo.
38 Masaw ana itinin i tafaram, naatu ub gewasin i sabuw iyab mar ana aiwob isan tebowabow, naatu ub kakafin i Demon Kakafin natunatun.
39 Mu arijoꞌo nu huodivoromo resu sisë hesi ujo riremade a hesi jö bëhoho naro uëromo ëꞌode höjo: Satan höjo. I gagovoꞌiröhe maja hesi jö bëhoho naro uëromo ëꞌode höjo: Ave saꞌa bövi biseꞌo barëꞌiröhe majaho höjo. I gagovoꞌiröhe aribövi jabesi jö bëhoho naro uëromo ëꞌode höjo: Anera aribövioho jioruomajëjo.
39 Naatu rakit orot ub kakafin bai na masaw yan tatanum i Demon Mowan. Naatu masaw biyamur i mar yomanin na’atube, masaw fourayah i God ana tounamatar.
40 Resu sisë gagovoromo vëniro huaruëhi saꞌa bövi biseꞌo barëꞌiröhe majaho rueꞌiramu ëhi jioꞌaꞌajëjo.
40 “Imih mar yomanin iti ub kakafih hi’uyarir hifatum hibow hin hi’a’afusar na’atube boro namatar.
41 Ëho majaho rueꞌiramu evare God-are A Maho naro nasi anera aribövioho rëmöꞌöꞌiramu jabumëro rueruomoꞌajëjo. Rueruomoromo mu sisë röjëhijarue o God-are jö aharue aribövi God-hu muebejëvajoho mevoromo
41 Orot Natun boro ana tounamatar niyafarih hinatit, sinaf kakafih naatu sabuw iyab bowabow kakafin kura’ahih hima kakafih tisisinaf etei i ana aiwob wanawananamaim boro fotan kakafin na’atube hinatar hinafatum.
42 vëni börömehu ravajire ruruhöꞌöruomoꞌajëjo. Ëdiröꞌore ae ahoꞌobëhe nierusuburuꞌe bamoromo ane jaꞌiho vuogigimoruomoꞌajëjo.
42 Naatu hinabow hinan wairaf wan hinaya hina’afusar, nati’imaim boro na’arahih wah takitak niwa’an hina’in hinarerey.
43 Ëhi ëꞌiramu evare mu mae vaejarue ariböviohuro jabesi Vavuehu muebejaje öri ariꞌere raromoromo majaehu bamoromo ajivajëhi ëhi ajivoruomoꞌajëjo. Ae rahu ja God-are jö hejanue ae javëꞌoho bëhoho nahoromo birohonëjo.
43 Imaibo God ana sabuw gewasih nabow mar ana aiwobomaim hinarun veya na’atube hinararan. Imih o yait tain nama’am iti tur inanowar.
44 Röhu God-hu böröme namiromo muebejëvaje jö göho uhuꞌe uëꞌiëꞌajëjo. Ae gemuehu gurihi nugëꞌe inömo mabëhi birohoromo ëhuremu gemu uehorovadëhi God-hu böröme namiromo muebejëvaje jö ëhuremu ëhi uehorovoꞌirarije jöho höjo. Ae gemuëro ae gö hesi mure juvoꞌi gavade höjo inömo ma-mabëhe gagovoromo gurihi nugëꞌe jiamu. Gurihi nugëꞌe jiamu gagorovo huro ujuohoromo röhu maho gurihiromo duhade höjo. Duhonugoromo ë inömohuremu uehorovoromo nimorohëꞌi vaꞌoromo hesi maho sisëho ahoꞌo imoꞌamo barënugoromo ijo bajo bövi mae baeromo vuonoröꞌö vaꞌoromo gurihi nugëꞌe inömoho baeꞌi ë muoho imade höjo.
44 “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube, orot ta nugunug hibun inu’in itin bai, naatu me nati nugunug titita’urimaim kair maiye ibun, naatu yasisir auman in ana sawar etei sabuw hitobon naatu matabir maiye na nati me tutubun na’atube.
45 O aehu nienia mabëhe ëhemu uehorovadëhi God-hu böröme namiromo muebejëvaje jö ëhemu ëhi uehorovoꞌirarije jöho uhuꞌe uëꞌiëꞌajëjo. Nienia imoꞌamaje ae gemuëro nienia mabëhe imoꞌamoꞌi nahobe juvade höjo.
45 “Naatu mar ana aiwob itinin tabo iti na’atube. Orot sawar tobonayan wakek enunuwet na’atube.
46 Nahojuvo nieniae gemu ma-mabëhoho birohade höjo. Birohonugoromo ë nieniahuremu uehorovoromo vaꞌoromo hesi maho sisëho imoꞌamo barënugoromo ijo bajo bövi mae baeromo vuonoröꞌö vaꞌoromo ë nieniaho gemu imade höjo.
46 Wakek nuwet inan wakek ta gewasin ana baiyan gagamin na’in tita’ur, naatu na ana sawar etei yataiten hitobon kabay bai in nati wakek tutubun na’atube.
47 Röhu God-hu böröme namiromo muebejëvaje jö göho uhuꞌe uëꞌiëꞌajëjo. Aëro viö böröme jovo eꞌure baꞌamare höjo. Baꞌamamu jovo maje ihe gö gö viöre aegade höjo.
47 “Iban maiye mar ana aiwob i buwat na’atube. Orot siy bowayan ana buwat eya ema’am siy i yumatah ta ta te’ona’on.
48 Aegoromo irijiomamugo evare jovo riröre bavaꞌoromo raromare höjo. Raromoromo jovo majo maho suovoromo hevöre ioꞌamoꞌi sisëho ruruhöꞌöjare höjo.
48 Naatu buwat awan ekakaratan ana veya etab erun dones yan ema siy gewasih ikiyarir fetan iwan, naatu kakafih ikiyarir ebow ebis rouruwen na’atube.
49 Ëjö hesi bëhoho ave saꞌa hesi majaho barëꞌiramu ëhi jioꞌaꞌajëjo. Aneraëro rueruomoromo a maho ëhi rëmoꞌi a sisëho mevoromo ujuohoromo
49 Imih mar yomanin nanan itinin i boro nati na’atube. God boro ana tounamatar niyafarih hinatit hinan sabuw gewasih wanawanahimaim sabuw kakafih hinabow
50 vëni börömehu ravajire ë ruruhöꞌöꞌaruëjo. Ëdiröꞌore ae ahoꞌobëhe nierusuburuꞌe bamoromo ane jaꞌiho vuogigimoruomoꞌajëjo. Ëhi jioꞌaꞌajëjo.
50 wairaf wan hiyara’aten na’arahih hina’in hina rerey wah takitak niwa’an.”
51 Röhu naehu majëhijode jöho ahoꞌo na jemë he barëjarije höjamu uavareje: Ioꞌajo.
51 Jesu ibatiyih eo, “Oroubon iti ao’oban naniyah kwabow?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Naniyah abow.”
52 Ioꞌajamu Iesuro uëvadeje: Ëhuꞌëro God-are jögoru mami öri röjëhijaje ae rahu God-hu böröme namiromo muebejëvaje jö iꞌohuꞌo ëhuꞌo hejëꞌoho inömo mamiohuꞌo iꞌohuꞌo hesi osare jiaje aho vaꞌëne jianovajëjo. Ëhi jiëꞌe aehu inömo mamiohuꞌo iꞌohuꞌo bahijaje osare jioꞌamajoho vaꞌorahoro ujuoho rueromo röjëhijajëhi ëhi jiëꞌe ariböviohuro God-are jö mamiohuꞌo iꞌohuꞌo ae röjëhiruomoꞌajëjo.
52 Naatu Jesu iuwih eo, “Isan imih, ofafar bai’obaiyenayan orot yait mar ana aiwob isan bai’obaiyen hibitin i bar matuwan matar, imih nati bar wanawanan ana sawar boubuh naatu atamanih etei boro nayataiten.”
53 Ëhi jiëꞌe uhu jöho majëhinugoromo Iesuro vaꞌadeje.
53 Jesu iti oroubon eo hinonowar ufunamaim nati efan itumar,
54 Vaꞌoromo hesi amëro rovadeje. Rueromo hiromo God rajahijarue osare rumo vaꞌoromo God-are jö bëhoho röjëhijadeje. Röjëhijamu hegorovo tiöjëvadeje. Tiöromo uvoruomadeje: Diehiꞌoromo simano maho baeromo darugoꞌe mu masijoho vaejaje höjo.
54 naatu remor na i ana bar meraramaim tit Kou’ay Bar ta wanawanan run, busuruf sabuw i’obaibiyih. Naatu sabuw hima hinonowar hifofor hio, “Iti orot ana ukwar rerekab naatu ina’inanen sinaf isan ana fair i menamaim bow?
55 Hu sarerivajëjo. Ma-ijo muemu vaejaje a hesi harihe höjo. Hesi vëmoho Mary höjo. Hesi ö ömoꞌömoho James Joseph Simon Judas ëhi jioꞌamajëjo.
55 Iti orot tamah i bar wowabayan naatu hinah i Mary naatu James, Joseph, Simon, Judas i taitin.
56 Hesi maꞌino ömoꞌömoho ahoꞌo noꞌo gemu mae raromarue höjo. Ëhi jiëꞌoho diehiꞌoromo aviëhi jiëꞌe muoho baejade höjo.
56 Naatu taitin baibitar auman bairit iti tama’am, imih iti sawar etei i menamaim bow?”
57 Ëhi uvoromo nue huodivareje. Nue huodivamu gëgorovo Iesuro uëvadeje: Jö God-aro baeromo majëhijarue aribövioho dinöꞌe dinöꞌe vaꞌëꞌiroho aëro no mae uehorovavuarue höjo. Aꞌi nosi saꞌa raje agane gemuoho jemëremu bogo ëhioho uehorovavuaruje höjo.
57 Iti na’atube hio hina’ufut hin. Jesu iuwih eo, “Dinab orot tafaram afa’amaim i tekakafiy, baise i ana bar meraramaim naatu i tain tuwan i men tekakafiy.”
58 Ëhi uënugoromo darugoꞌe muoho ma-gemu gemu ë vaejadeje amo rajoho bogo ma uehorovaruego.
58 Naatu nati’imaim men ina’inan moumurih sinafumih, anayabin nati sabuw aurih baitumatum en.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.