Mateus 12

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ëhiꞌoromo Jew rajo jabesi nuho majaho rovamu gagorovo Iesumëro mure jijihareje. Jijihoromo hesi ijorajo ömoꞌömohuro hömëvamu ioho babovoromo ueꞌahobe vaꞌareje.
1 Poucos dias depois, num sábado, Jesus estava atravessando uma plantação de trigo. Os seus discípulos estavam com fome e por isso começaram a colher espigas e a comer os grãos de trigo.
2 Babovoromo ueꞌahobe vaꞌamu gagorovo Pharisee ariböviëro Iesu uavareje: Asëꞌe jaruvoho nuho majae höjo. Jasi ijorajo ömoꞌömehu i avoharuoho ëho nuho maja hesi jögoroho aharuëjo.
2 Quando alguns fariseus viram aquilo, disseram a Jesus: — Veja! Os seus discípulos estão fazendo uma coisa que a nossa
3 Aharuëjamu Iesuro uëvadeje: David nosi a böröme jionövade höjo. Röhu huꞌo hesi ariböviohuꞌo jabumë hömëvamu hegorovo huhu ëꞌade jö God-are surire adaharijoho ëho diehiꞌoromo bogo avoho uehorovarujëjo.
3 Então Jesus respondeu:
4 David-ro God-are osa mare vaꞌade höjo. Vaꞌoromo God-are nunire bahijare ioho huꞌo hesi ariböviohuꞌo ueꞌahare höjo. Ëioho bogo Davidꞌo hesi ariböviohuꞌo ueꞌahoꞌiröhoho jioꞌi hesi ma-priest-ëremu ueꞌahoꞌiröhe ie jiade höjo. Röhu jabuhu ueꞌaharohuro ëhuro jögoroho ahare höjo. Röhu ë hesi jöho bogojiade höjo.
4 Davi entrou na casa de Deus, e ele e os seus companheiros comeram os pães oferecidos a Deus, embora isso fosse contra a Lei. Pois somente os sacerdotes tinham o direito de comer esses pães.
5 Ave jöhuꞌo Moses-hu jögoru surire jajivadoho jemë diehiꞌoromo bogo avoho adaharije höjo. Nuho maja rovëꞌiroho priest ariböviohuro God-are osa börömo hesi muoho vaeromo ëhuro nuho maja hesi jögoroho ahoruomaje höjo. Röhu God-are osa börömo hesi muoho vaejaruëro jiëꞌëro ëhuꞌëro jöho bogojiajëjo.
5 Ou vocês não leram na Lei de Moisés que, nos sábados, os sacerdotes quebram a Lei, no Templo, e não são culpados?
6 Naro jemë uëvajëjo: Mu iꞌëro aviae rueromo God-are osa börömo hesi muoho iosiramijëꞌe höjo. Ëhuni nasi ariböviehu i babovoromo ueꞌaharuoho jöho bogohöjo.
6 Eu afirmo a vocês que o que está aqui é mais importante do que o Templo.
7 God-are surire jöho jajivoromo uvëꞌe höjo: God-ro uvajëjo: Na negajëjo a huë baeꞌirarije muoho vaejöro mi suvuoroho bogajo. Ëjö hesi bëhoho avoho heꞌibejarijëjo ave övo unoꞌe aribövioho bogo uëꞌibejarijëjo: Mu sisë ëꞌëꞌe jëvajëjo.
7 Se vocês soubessem o que as
8 God-are A Maho naro nuho maja hesi jögoroho muebejaje höjo.
8 Pois o
9 Iesuro ëhi uënugoromo vaꞌadeje. Vaꞌoromo Jew rajehu God rajahijarue osare rumo vaꞌadeje.
9 Jesus saiu dali e foi para uma sinagoga .
10 Amo ë osare övo hitahi guomahëꞌe aho ë hijëꞌe jiadeje. Hijamu gagorovo aëro ë raromëꞌëro uehorovoromo uvareje: Ëꞌego noro Iesuare jö sisëho nahoromo jögoru muebejarue aribövioho majëhijarëromo Iesu uavareje: Nuho majare a jabesi sino ajëmijëꞌoho na ëhuro no nosi jögoroho aharue höjo o bogajo.
10 Estava ali um homem que tinha uma das mãos aleijada. Então algumas pessoas que queriam acusar Jesus de desobedecer à Lei lhe perguntaram: — É contra a nossa Lei curar no sábado?
11 O bogajamu Iesuro uhuꞌe uëvadeje: Jemë ae gemu sheep gemu javëꞌoho röhu nuho majare guare bevaꞌëꞌoho na ja ajamiromo io bamonëjo o bogajo. Ioꞌajo. Nuho majaroho iae io bamoꞌanuëjo.
11 Jesus respondeu:
12 Röhu sheep-oho ma-jianovoꞌi aho börömo mae höjo. Ëhuni nuho majare a ajëmijëꞌoho iae mae höjo.
12 Pois uma pessoa vale muito mais do que uma ovelha. Portanto, a nossa Lei permite ajudar os outros no sábado.
13 Iesuro ëhi uënugoromo ë övo guomahëꞌe aho uavadeje: Jasi övoho nugöꞌöjëjo. Ëhi uavamu hegorovo övoho nugöꞌöjamu marëromo övo gö jiajëhi ëhi jiadeje.
13 E disse para o homem: Ele estendeu, e ela sarou e ficou igual à outra.
14 Mae jiamu gagorovo Pharisee ariböviohuro vaꞌoromo Iesu anoröhe jöho mevoruomadeje.
14 Então os fariseus que estavam ali saíram e começaram a fazer planos para matar Jesus.
15 Iesu anoröhe jöho mevaruë uvamu hegorovo Iesuro ë amore jioromo vaꞌadeje. Vaꞌamu gagorovo ae ahoꞌobëhe hu rihiromareje. Rihiromamu huro guomo guomoꞌe aribövioho ahoꞌo ajëmamu mae jëvadeje.
15 Quando Jesus soube disso, foi embora dali, e muita gente o seguiu. Ele curou todos os que estavam doentes
16 Mae jëvoꞌego uënövadeje: Naehu jemë ajëmijode jöho bogave aho uëꞌirarijëjo.
16 e mandou que não contassem nada a ninguém a respeito dele.
17 Ëhi uënövade jö hesi bëhoho jö God-aro baeromo majëhinövade ae Isaiah-hu jajivadëhi ëhi jioröhego. Isaiah-ro God-are surire jajivoromo ëhi uvadeje:
17 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta Isaías tinha dito:
18 Naehu baejëꞌëro mu vaejaje aho gahëjo.
18 “Disse Deus: Aqui está o meu servo que escolhi, aquele que amo e que dá muita alegria ao meu coração. Eu porei nele o meu Espírito, e ele anunciará o meu julgamento a todos os povos.
19 Hu bogo giagiavoromo darugoꞌoho uvoꞌaꞌajëjo.
19 Não discutirá, nem gritará, nem fará discursos nas ruas.
20 Ijo adehu aho buꞌöjanovoꞌiëꞌiroho hu bogo ahöꞌöꞌajëjo.
20 Não esmagará o galho que está quebrado, nem apagará a luz que já está fraca. Ele agirá assim até que a causa da justiça seja vitoriosa.
21 Ëhi jioꞌiramu ae ahoꞌobëhe dinöꞌe dinöꞌe raromaruohuro hu uehorovoromo uvoruomoꞌajëjo: Iae huro gemuëro ajamuiꞌajëjo.
21 E todos os povos vão pôr nele a sua esperança.”
22 Ëhiꞌamu aëro ae gemu huꞌirae baeromo rovareje. Ëaho Satan-are a sisëro dëre abo hijëꞌëro ëhuꞌëro nune tugohahoromo bitare tövahëꞌe jiadeje. Ëaho huꞌirae baeromo rovamu gagorovo Iesuro a sisë dëre jiajoho rarovöꞌöjamu bitaroho nunoho mae jioromo jöe jövoromo uherihadeje.
22 Então levaram a Jesus um homem que era cego e mudo porque estava dominado por um demônio. Jesus o curou, e ele começou a ver e a falar.
23 Ëhi ajamamu gagorovo ae ahoꞌobëhe jioduduꞌiraeromo uarovareje: Ave aho na hu a böröme David-are uje no ajamuiꞌiröhe aho höjo. O rahuo höjo.
23 A multidão ficou admirada e perguntava: — Será que este homem é o
24 Ëhi atoruomamu hegorovo Pharisee ariböviohuro uëruomadeje: O bogo ëhi jiëꞌe a maho jioromo ëꞌaje höjo. Aꞌi Beelzebul aruꞌaho sisë jabesi börömohuro vöröho bojamego ëhuro a dëre aruꞌaho sisëho rarovöꞌöꞌamaje höjo.
24 Alguns fariseus ouviram isso e responderam: — É
25 Ëhi uëruomamu Iesuro gëromo uvadeje: Ëariböviohuro nasi jöho ëhi uehorovaruëromo uhuꞌe uëvadeje: Saꞌae gemuehu adovoromo jabesi arijoꞌarije muorovëꞌoho barërovoꞌajëjo. Ame gemuehu o agane gemuehu adovoromo jabesi arijoꞌarije muorovëꞌoho bogo biririvoꞌi barërovoꞌajëjo.
25 Mas Jesus conhecia os pensamentos deles e disse:
26 Ëhuni Satan-ro riꞌöromo hesi aribövi a jabesi dëre jioꞌamajoho rarovöꞌöjëvoꞌibejajo ëhuro hesi ariböviohuꞌo muorovoꞌibejajo hesi darugoho muoho uehoroho diehiꞌoromo biririvoromo namiꞌibejajo.
26 Assim, se no reino de Satanás um grupo está combatendo contra outro, isso quer dizer que esse reino já está dividido e logo vai desaparecer.
27 Röhu jemëro uvarujëjo: Sisë a börömohuro nörö vöröho bojamego hesi sisë aribövioho rarovöꞌöꞌamaje höjo. Ëhi jiëꞌoho na jemesi ariböviohuro sisë a börömo hesi vöröho baeromo rarovöꞌöꞌamarue höjo. O diehiꞌoromo ëꞌarue höjo. Jaburo uëꞌaꞌaruëjo: Sarerivarujëjo. Aho bogo sisë a börömo hesi vöröho baeromo ëhioho ëꞌarue höjo.
27 Vocês dizem que eu expulso demônios porque Belzebu me dá poder para fazer isso. Mas, se é assim, quem dá aos seguidores de vocês o poder para expulsar demônios? Assim, os seus próprios seguidores provam que vocês estão completamente enganados.
28 Aꞌi naro God-are Aruꞌaho hesi darugoho baeromo rarovoꞌamaje höjo. Ëhuni uvorëjo: God-ro aevoromo böröme namiromo nosi örire muebejavuajëro jiëꞌëro ëhuꞌëro ëꞌajëjo.
28 Na verdade é pelo poder de Deus que eu expulso demônios, e isso prova que o
29 Röhu aehu darugoꞌe a hesi osare rumo vaꞌoromo hesi mae sisë ujuohaho vaꞌiëꞌiroho bogo ëma ujuohaho vaꞌirögoro urimo darugoꞌe aho guduamoromo tövonugoromo evare hesi inömo inömoho ujuohaho vaꞌaꞌajëjo. Naro Satan ëhi ruahöꞌöjaje höjo.
29 — Ninguém pode entrar na casa de um homem forte e roubar os seus bens, sem primeiro amarrá-lo. Somente assim essa pessoa poderá levar as coisas que ele tem em casa.
30 Ae rahu bogo nasi a jiëꞌoho ëho huro naꞌo muorovaje höjo. O na bogo ajemiromo nasi aribövi gagovëꞌoho ëho huro arua anumiae nugöꞌöꞌamaje höjo.
30 — Quem não é a meu favor é contra mim; e quem não me ajuda a ajuntar está espalhando.
31 Ëhuni uëvajëjo: Aehu mu sisë vaejëꞌoho God-are iho ijumarue jö sisë atëꞌoho ahoꞌo God-ro uehorovoromo vuonugëhoꞌajëjo. Aꞌi God-are Aruꞌaho hesi iho ijumëꞌoho ëhi jiëꞌe jö sisëho God bogo uehorovoromo vuonugoꞌajëjo.
31 Por isso eu afirmo a vocês que as pessoas serão perdoadas por qualquer pecado ou
32 God-are A Ma nasi jö sisëꞌi atëꞌoho God-ro uehorovoromo vuonugoꞌajëjo. Aꞌi God-are Aruꞌaho hesi jö sisëꞌi atëꞌoho ëho God bogo uehorovoromo vuonugoꞌajëjo jaruvo majahuꞌo maja ijohuꞌo.
32 Se alguém disser alguma coisa contra o
33 Ijo bajo mae uroꞌi nagëꞌoho ijo ma hesi bajoho uroꞌaꞌanuëjo. O ijo sisë javëꞌoho bajo sisë uroꞌaꞌanuëjo. Ijoho bajoro garomo uvoꞌaꞌanuëjo: Ëijoho mae höjo ëho sisë höjo.
33 — Vocês só poderão ter frutas boas se tiverem uma árvore boa. Mas, se tiverem uma árvore que não presta, vocês terão frutas que não prestam. Porque é pela qualidade das frutas que sabemos se uma árvore é boa ou não presta.
34 Sigobu aboji harihuꞌe jëvanovajëjo. Ijo sisë vaꞌëne jëvëꞌoho jemë diehiꞌoromo ijo bajo manöꞌe raeromo jö mae atorëjo. Bogo eni jëvajëjo. Uehoro maehu o uehoro sisëhu dë vövöbajoꞌere rarovëvajoho ëhi jiëꞌe jöho jöꞌëro atarue höjo.
34 Ninhada de cobras venenosas! Como é que vocês podem dizer coisas boas se são maus? Pois a boca fala do que o coração está cheio.
35 A maho uehoro maëremu jëvëꞌëro jö maemu atarue höjo. A sisëho uehoro sisëremu jëvëꞌëro jö sisëmu atarue höjo.
35 A pessoa boa tira o bem do seu depósito de coisas boas, e a pessoa má tira o mal do seu depósito de coisas más.
36 Naro jemë uëvajëjo: Jö sisë rabe rabe ëma atëꞌoho mevëvo gëröhe majaho rueꞌiramu God-ro uëꞌaꞌajëjo: Ëjöho rabëni atarije hö uëꞌiramu mana uaꞌaꞌarujëjo.
36 — Eu afirmo a vocês que, no Dia do Juízo, cada pessoa vai prestar contas de toda palavra inútil que falou.
37 Ae gemu gemu jasi jöre garomo uaꞌaꞌajëjo: Ja a mae javajëjo. O jasi jöre garomo uaꞌaꞌajëjo: Ja a sisë javajëjo.
37 Porque as suas palavras vão servir para julgar se você é inocente ou culpado.
38 Ëhi jövamu hegorovo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ae gö gö o Pharisee ae gö gö ëho jaburo riꞌöromo uavareje: Tisa no naguajëjo gaꞌi jero darugoꞌe muoho vaejego ëhuro uvoꞌiröhëro: Ja daruge God-aro baeromo muoho vaejanue höjo.
38 Então alguns mestres da Lei e alguns fariseus disseram a Jesus: — Mestre, queremos ver o senhor fazer um milagre.
39 Vaejanue höjamu uëvadeje: Sareriꞌe aribövi sisë jëvajëjo. Magonahehu hesi baru vuonugoꞌi ma-juvajëhi jemëro ëhi God vuonugoꞌi mue gö gö uehorovaruje höjo. Jemë rabëni darugoꞌe muoho gaꞌi nimarujëjo. Na ëhi jiëꞌe muoho bogo vaeꞌi aꞌi jö God-aro baeromo majëhinövade ae Jonah-hu God-are mu börömo röjëhijade ëhi jiëꞌe muohuremu röjëhiꞌejöjo. Mue gö gö bogajo.
39 Jesus respondeu:
40 Jonah-are mu börömo hesi bëhoho jovo mi börömohuro Jonah nimuꞌöjamu abueromo hesi dëre hijade höjo. Hiromo majae niöꞌi gemu vahie niöꞌi gemu hesi uhure ëgubijiohamu höröjade höjo. Höröromo rovadëhi God-are A Maho naro saꞌa gagore abo hiromo majae niöꞌi gemu vahie niöꞌi gemu hesi uhure höröromo rueꞌejöjo.
40 Porque assim como Jonas ficou três dias e três noites dentro de um grande peixe, assim também o
41 Nineveh amo rajohuro ave jaruvore raromaruje ariböviohuꞌo gemu mae riꞌöromo God-are nunire riravoruomoꞌajëjo. Riravoꞌiramu God-ro jabesi mu maho garomo jemesi mu sisëho garomo jemë uëꞌaꞌajëjo: Nineveh amo rajehu vaejare ëhi jiëꞌe mu maho bogo vaejëꞌego ëhuni na uëvajëjo: Jemë sisëꞌe aribövie jëvaje sisëro vaꞌohëjo. Ëhesi bëhoho ë Nineveh amo rajohuro mu sisë vaeruomëꞌëro hejare Jonah-ro God-are jöe majëhijamu hegorovo jabesi uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baejare höjo. Jonah ma-biseꞌo jioromo jö majëhijadoho Nineveh amo rajohuro hesi jöho ejahare höjo. Aꞌi naehu hu iosiramiromo börömo jioromo jö majëhijajoho jemë bogo ejeharuje höjo. Ëhuꞌëro jiëꞌëro mevo gëröhe majaho rueꞌiramu jemë sisërëjëvoꞌajëjo.
41 No Dia do Juízo o povo de Nínive vai se levantar e acusar vocês, pois eles se arrependeram dos seus pecados quando ouviram a pregação de Jonas. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Jonas.
42 O ëho majaho rueꞌiramu arue saꞌa göre börömo vaenövade magonahohuro ave jaruvore raromaruje ariböviohuꞌo gemu mae riꞌöromo God-are nunire namiꞌaꞌajëjo. Namiꞌiramu God-ro saꞌa gö rajo magonaho hesi mu maho garomo jemesi mu sisëho garomo jemë uëꞌaꞌajëjo: Ëmagonahehu vaejade ëhi jiëꞌe mu maho bogo vaejëꞌego ëhuni na uëvajëjo: Jemë sisëꞌe aribövie jëvaje sisëro vaꞌohëjo. Ëhesi bëhoho ë saꞌare börömo vaenövade magonahohuro hesi saꞌaho vuonugoꞌi öri ëgoböviro rovade höjo a böröme Solomon-hu nuni ajiꞌe jö jövajoho heꞌiro. Solomon-hu ae ma-bisemu börömo jioromo jö majëhijajoho ë magonahohuro heꞌi nimade höjo. Aꞌi naehu Solomon iosiramiromo börömo mae jioromo jö majëhijajoho heꞌirarijoho jemë bijönëgajëjo. Ëhuꞌëro jiëꞌëro mevo gëröhe majaho rueꞌiramu jemë sisërëjëvoꞌajëjo.
42 No Dia do Juízo a Rainha de Sabá vai se levantar e acusar vocês, pois ela veio de muito longe para ouvir os sábios ensinamentos de Salomão. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Salomão.
43 Röhu Satan-are mu ajamijaje aruꞌaho sisëhuro ae gemu hesi dëre hiꞌaꞌajëjo. Hiromo hörö vaꞌaꞌajëjo. Vaꞌoromo jovo rumoꞌe saꞌare vaꞌoromo hiꞌiröhe röhoho nahobe juvojuvo bogo birohogorovo
43 Jesus continuou:
44 uvoꞌaꞌajëjo: Na vuonoröꞌö vaꞌoromo hijode sionore röhu maho ë hiꞌejöjo. Ëhi uvonugoromo vuonoröꞌö vaꞌoromo urimo hijade a hesi dëre abueromo gaꞌaꞌajëjo dë vövöbajoꞌoho gagemu jioꞌi bibivoromo iogorëꞌe ma-mabëhe osa vaꞌëne jioꞌiramu.
44 Então diz: “Vou voltar para a minha casa, de onde saí.” Aí volta e encontra a casa vazia, limpa e arrumada.
45 Ëhi jioꞌiramu gagorovo vaꞌoromo Satan-are aruꞌaho sisë ahoꞌobëhe söromo rueꞌaꞌajëjo. Ëurimore ro hijade aruꞌahoho a sisë höjo. Ijore huhu sö rovade ariböviohuro hu iosiramiromo jabumë sisë bëhi mae jioruomajëjo. Ëhuꞌëro urimo sisëꞌi hijade aho ijonöho sisë bëhe hiꞌaꞌajëjo. Jaruvore raromaruje aribövi sisëho jemë ëhi sisërëjëvoꞌajëjo.
45 Depois sai, vai buscar outros sete espíritos piores ainda, e todos ficam morando ali. Assim a situação daquela pessoa fica pior do que antes. E isso também acontecerá com esta gente má de hoje.
46 Ëhi jövamu evare hesi vëmohuꞌo ö ömoꞌömohuꞌo jaburo Iesuꞌo jöe atoꞌi nëgamu rueromo amonö riravareje.
46 Quando Jesus ainda estava falando ao povo, a mãe e os irmãos dele chegaram. Ficaram do lado de fora e pediram para falar com ele.
47 [Riravamu ae gemuëro riꞌöromo Iesu uavadeje: Hë-ajo. Jasi vëmohuꞌo ö ömoꞌömohuꞌo jaꞌo jöe atoꞌi nimoromo amonö riravaruëjo.]
47 Então alguém disse a Jesus: — Escute! A sua mãe e os seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor.
48 Riravaruëjamu Iesuro uavadeje: Ja uehorovanuoho nasi vëmoho nasi ö ömoꞌömoho di aribövioho jioruomajëjo.
48 Jesus perguntou:
49 Ëhi uanugoromo hesi ijore ijore jijiharue aribövioho övëro röjëhijadeje ae ahoꞌobëhe jaburo gëjöro. Hesi aribövioho röjëhiromo ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Aruëroho nasi vëmohuꞌo ö ömoꞌömohuꞌo jëvajëjo.
49 Então apontou para os seus discípulos e disse:
50 Ae rahu nasi Vavue öꞌidöre hijaje aehu nimajëhi ëhi ëꞌëꞌoho ëhuro ë aribövioho nasi öe maꞌine vëme jioruomajëjo.
50 Pois quem faz a vontade do meu Pai, que está no céu, é meu irmão, minha irmã e minha mãe.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.