Mateus 10

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ëhiꞌamu Iesuro hesi ijoraje 12-ho uëvadeje: Ruehëromo rovamu daruge bojëmiromo uëvadeje: Satan-are ariböviehu a jabesi dëre jioꞌamamu gëvëꞌoho rarovöꞌöjëvego suorovoromo vaꞌirarëjo. Guomo guome gö gö baejëꞌe o sino hahoꞌe uꞌuhoꞌamëꞌe jiamu gëvëꞌoho avohëvego marëjëvoꞌirajo.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 Röhu hesi apostle aribövie 12 jabesi ihoho aviëhije. Urimo Simon hesi iho göho Peterꞌo hesi öho Andrewꞌo ëhi jëvadeje. Göho Jamesꞌo Johnꞌo öꞌo öꞌo Zebedee-are harihoho jëvadeje.
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 Göho Philipꞌo Bartholomewꞌo jëvadeje. Göho Thomasꞌo tax baenövade ae Matthewꞌo jëvadeje. Göho James Alphaeus-are harihohuꞌo Thaddaeusꞌo jëvadeje.
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 Göho Simon hu Jew rajehu jabesi mueberovoꞌi nimade aho jiadeje. Göho Judas Iscariot jiadeje. Judas Iscariot hu ijonö Iesuni hiruëmiromo a jabesi övore bojëmiꞌiröhe aho jiadeje. Iesuare apostle 12 jabesi ihoho ëhi jioꞌamadeje.
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 Ëaribövie 12-ho jaburo mue vaebe jijihoröhego Iesuro rëmöꞌöromo uëvadeje: Vaꞌirarijoho saꞌa ioroꞌioro rajo jabesiriroho Samaria saꞌa rajo jabesi amoroho nadi vaꞌorëjo.
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 Aꞌi Israel rajo jabesiriremu vaꞌorëjo jabumë sheep-ëro öre sidövanovoromo ëma jijiharue jiaje.
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 Vaꞌoromo uëbe jijihorëjo: Iae gaꞌiëꞌarujëjo God-ro böröme namiromo muebejëvego.
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 Ëhi uëbe guomo guomoꞌe aribövioho ajëmibe vuovëꞌe aribövioho iꞌovëvobe sino jomoꞌe aribövioho avohëvobe Satan-are ariböviehu a dëre jioꞌamëꞌoho rarovöꞌöjëvobe ëhiꞌobe jijihorëjo. A ajëmiꞌirarije darugo God-arire baejarijoho bogo manaho bojamarije höjo. Ëhuni manaho nadi baeꞌi aho ma-ajëmibe jijihorëjo.
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 Gold ijo bajoho ajivëꞌe ijo bajoho rövëꞌe ijo bajoho göta esöroho nadi aegoromo ujuoho jijihorëjo.
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 A ëninëmiromo ujuohoromo aegoꞌirarije esöho nadi ujuohoromo jijihorëjo. Niögoho nadi göho ujuohoꞌi ma-gemu ruohoromo jijihorëjo. Höru guduoho nadi ioꞌamoromo ijahoho nadi ujuohoromo jijihorëjo. Ëhi jiëꞌe inömo inömoho nadi ujuoho jijihorëjo ë hesi bëhoho ae rahu mu vaeromo i mana baejëꞌoho iae mae jiëꞌe jiaje.
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 Vaꞌirarijoho amo masijore o ininore suorovëꞌoho vaꞌoromo a ma-maho nahorëjo. Nahoromo birohogorovo ë a hesi osaro raromonövorëjo ijonö ë amore jioromo vaꞌiëꞌe jëvaje.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 Röhu osare rumo vaꞌëꞌiroho jejëmiromo uënövorëjo: Huë mae baerëjo.
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Huë mae baerëjamu hegorovo ë osare raromarue ariböviehu uëvëꞌoho: Iae mae hö uëvëꞌoho iae huë mae baeruomoꞌajëjo. O bijönimëꞌoho uërëjo: God-are huë ma jö uëvodoho vuonugajëjo. Ëhuꞌëro bogo baeꞌaꞌarujëjo.
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 O di osaehu di amehu jemesi örire nu huodëgoromo jö bogo ejëhëꞌoho uvorëjo: Jabesi muoho bövioho biseꞌoho saꞌaho tohotohoho sisë höromo jabesi tohotohe jemesi hörure jiajoho riremo vaꞌorëjo.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Ave jöho na jö mae uëvajëjo: God-hu iꞌu bojëmiꞌiröhe maja rovëꞌiroho Sodom o Gomorrah amo rajo jabuhu iꞌu baeröhoho ma-jianovoꞌi aꞌi jemesi jö bogo eruomaje aribövioho jaburo iꞌu börömo maho baeruomoꞌajëjo.
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 Aveho hehëjo. Naro rëmöꞌöjego jemë vaevëꞌe sheep harihunöꞌe vöröꞌe miehu jioruomajire vaꞌiëꞌarujëjo. Ëhuni vaꞌoromo sigobehu a gagoro ma-burëro juꞌebiromo vaꞌajëhi ëhi gavëꞌi jijihorëjo. O ugo ma-maehu hesi iemu iromo ma-taemo hijajëhi ëhi taemo raromobe vaꞌorëjo.
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 Ae gëvëꞌiajo. Jaburo guduamo ujuohëvo vaꞌoromo jögoru muebejarue aribövi jabesi övore bojëmiꞌaruëjo. Jabuhu God rajahijarue osa göro göro hisuebijëvoꞌaruëjo.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 Gavana o saꞌare a masijo gö gö jabesi nunire rëmoꞌiramu nasi jöëni ë riravoromo nasi jöho jabesi örire saꞌa gö rajo jabesi örire majëhiꞌarujëjo.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 Röhu jabuhu guduamo ujuohëvo vaꞌamu a masijo jabesi nunire riravëꞌoho nadi uvorëjo: Na diehi jöho majëhiꞌejöjo. O rabu jöe majëhiꞌejöromo nurunurumorëjo. Rabëni hesi bëhoho jö majëhiꞌirarije majaho rueꞌiramu evare majare God-ro ajëmiromo jöho röjëhiꞌiramu majëhiꞌarujëjo.
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 Bogo jemëhu jöho majëhiꞌirögoro aꞌi jemesi Vavu hesi Aruꞌahohuro jöho simanore bojëmiꞌiramu jemëro jöho majëhiꞌarujëjo.
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 Röhu öhuro öho ae gö jabesi örire bojëminövoꞌaruëjo muoꞌamojöro. Vavuohuro aboji harihuꞌoho ëhi gemuoho ëꞌaꞌaruëjo. Aboji harihuꞌohuro riꞌöromo ae uëꞌiramu vëmu vavuꞌoho muoꞌamoꞌaruëjo.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 Röhu jemëhu na uehorovevarujohuni ae ahoꞌobëhe jaburo jemesi örire nue huodëgoruomoꞌajëjo. Röhu ae rahu biririvoromo mae uehorovevobe vaꞌojuvo maja barëꞌiröhe maja rovëꞌiroho God-ro baejëvoromo manö bamëvoꞌajëjo.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 Jemë amo göre raromamu aehu sisë vaejëvëꞌoho huruomoromo amo göro vaꞌonövorëjo. Aveho na jö mae uëvajëjo. Jemë Israel saꞌare amo göre göroho bogo vaꞌo barëjëꞌe God-are A Maho na öꞌejöjo.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 Jö hejaruje aribövioho jö röjëhijaje aho na bogo iosiremiromo masijoho jëvajëjo. O mu vaejeharuje aribövioho mu simano vaejaje aho na bogo iosiremiromo döroho jëvajëjo.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 Ëhuni jö röjëhijaje aho ae göehu huë vavaene bojemego naehu baejajëhi nasi jö hejaruje ariböviehu ëhi baejëꞌoho iae mae höjo. O mu simano vaejaje aho ae göehu huë vavaene bojemego naehu baejajëhi nasi mu vaejeharuje ariböviehu ëhi baejëꞌoho iae mae höjo. Ëhesi bëhoho agano muebejëvaje aho na aehu uevaroho: Ja Beelzebul a sisë jabesi böröme javajë uevarohuni ëhuni ëhi jiëꞌe ariböviohuro jemë nasi agane jëvëꞌego jö sisë bëhi mae uëruomoꞌajëjo.
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 Jö sisëho ëhi uëruomoꞌajëjo röhu nadi juhuonëmirëjo. Mue rabe gurihiro jiajoho ahoꞌobëhe vaꞌorahoro jioꞌaꞌajëjo. Rabe rabe subivëhajoho ahoꞌobëhe ma-samaro jioꞌaꞌajëjo.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 Ëhi jiëꞌe jiaje naehu jöe rabe vahiꞌe saginiëri majëhijajoho ijonö majaꞌe ë jöho ma-vaꞌorahoro majëhirëjo. O saginiëri hiaꞌire majëhijego hejarujoho ëho amo riroro majëhirëjo.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 Röhu nadi uvorëjo: Ëariböviohuro anaguoꞌajëromo juhuonëmiromo jabesi jöho uehorovorëjo. Jemesi sinohemu muoꞌamëꞌoho eni jëvoꞌi jemesi aruꞌaho muoꞌamëꞌoho bogo eni jioruomëꞌe jiaje ëhuni jabumë nadi juhuonëmiꞌi God juhuonamiromo hesi jöho uehorovorëjo. Huhu jemesi aruꞌahohuꞌo sinohuꞌo vëniꞌe öri ariꞌere babuꞌöjëvoromo ijumëvoꞌiröhoho hu eni jiajëjo. Ëaho juhuonamiromo hesi jöho uehorovorëjo.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 Aꞌi aho bövioho biseꞌoho nadi juhuonëmirëjo. Ëhesi bëhoho God-ro uvajëjo: Jemë iae masije jëvajëromo avoꞌavoho muebejëvaje höjo. Monie ma-bisemu buꞌöromo ugo inine niöꞌi imoꞌarujëjo. Röhu jemesi Vavuoho bogo uvaje höjo: Ugoho ininego bogo muebeꞌejöjo. Bogo ëhioho uvoꞌi ugoho muebeꞌamëꞌego ugoho bogo gemu vaduꞌoho ëma vuovoromo öꞌidöroho jioromo saꞌaroho rireromo rovarue höjo. Vavuohuro gëvego rireromo rovarue höjo.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 Aꞌi jemë God-ro jemesi bövie biseꞌe ahoꞌo muebejëhoromo röhu jemesi simano uoho ëhuꞌo adahëhoromo avoꞌavoho muebejëhaje höjo.
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 Ëhuni nadi juhuonivorëjo uge ahoꞌobëhe jioꞌamajoho ëho ma-jianovoꞌi ae gemu gemu jemë masije jëvëꞌe jiaje.
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 Ae rahu a nunire uvëꞌoho: Na Iesuare ae jevajë uvëꞌoho naro nasi Vavue öꞌidöre hijaje hesi nunire uvoꞌejöjo: Ëho nasi ae magonahe höjo.
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 O ae rahu a nunire uvëꞌoho: Na bogo Iesuare aehu jevajë uvëꞌoho naro nasi Vavue öꞌidöre hijaje hesi nunire uvoꞌejöjo: Ëho bogo nasi aehu magonahehu höjo.
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 Nadi uvorëjo: Nöröhu rovade hesi bëhoho ajamuego saꞌae ahoꞌobëhe iro muorovoꞌoho vuonugoꞌi ma-huë baerovoromo gemuoro raromoꞌiröhego rovade höjo. Na bogo ëhunioho rovode höjo. Aꞌi naehu rovode hesi bëhoho naro nasi jöho majëhijego aëro heromo jöe gö gö uehorovoromo muorovoꞌiröhego rovode höjo.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 Naehu rovode hesi bëhoho nasi jöhuni harihohuro vavuoho nue huodivoꞌi abojohuro vëmoho nue huodivoꞌi ajohuro ajoho nue huodivoꞌiröhego ëhuni rovode höjo.
35 Ayu anan anayabin
36 A nu huodëgarue aribövioho jabesi agane gemuoho jioruomoꞌajëjo.
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 Ae rahu ja vavu o vëmu nuninö bamoꞌi na dejonö bamevëꞌoho nasi a ma jioꞌiranoho bogo eni javoꞌajëjo. O ae rahu harihu o aboji nuninö bamoꞌi na dejonö bamevëꞌoho nasi a ma jioꞌiranoho bogo eni javoꞌajëjo.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Ae rahu ja bogo uvëꞌoho: Iesuare jöëni viꞌehe huë vavaene javoje rabe baeromo guomevëꞌoho iae hesi hö uvoromo bogo korosi hesi iꞌu banigojiomanovoromo nasi ijore ijore juvëꞌoho nasi ae jioꞌiranoho ja bogo eni javoꞌajëjo.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 Ja jasi sinohuni uehorovoromo biririvoromo ave saꞌare hiꞌi ëhemu uehorovëꞌoho ijonöho guomo öriro vaꞌaꞌanuëjo. O ja nasi jöëni guomëꞌoho ijonöho maro hiꞌaꞌanuëjo.
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 Jemëhu nasi jö majëhibe vaꞌëꞌiroho ae rahu jemë rajëhiromo baejëvëꞌoho ëhuro naꞌo rajehiromo baejevoruomaje höjo. O ae rahu na rajehiromo baejevëꞌoho ëhuro remöꞌöjamu rovode ahuꞌo rajahiruomaje höjo.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 Ae rahu uvëꞌoho: Ëaho jö God-aro baeromo majahuijaje ae höromo rajahiromo baejëꞌoho ëhuro jö God-aro baeromo majëhiruomaje ariböviehu suvuoro ujuoharue ëhi jiëꞌe suvuoroho God-are örire ujuohoruomoꞌajëjo. O ae rahu uvëꞌoho: Ëaho ma-mae höromo rajahiromo baejëꞌoho ëhi jiëꞌe a maehu suvuoro ujuoharuëhi ëhi ujuohoruomoꞌajëjo.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ave nasi ijorajoho ae ma-biseꞌehu öꞌamu aehu garomo uvëꞌoho: Ëaho Iesuare ijore ijore juvaje ae höromo ma-bisemu ajamiromo enatuore jovo baguso bojamijëꞌoho ë aribövioho jaburo iae manaho ujuohoruomoꞌajëjo.
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.