Marcos 9
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Ëhi uënugoromo uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë a ioroꞌiore ave riravarujoho bogo vuovëꞌe raromoromo gaꞌaꞌarujëjo God-hu böröme namiromo hesi darugehu muebejaje ajoho rueꞌiramu.
1 Jesu sabuw iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen kwa afa iti kwama’am boro morobo’e yawas kwanama’am maramaim God ana aiwob fairin boro nanan kwana’itin.”
2 Ëhiꞌoromo majae ahoꞌobëhe övo gö mine övo göre gemu barëjamu Iesuro Peter James John ëhi söromo dahoru ëgobövire ajiomoromo jabesi sivue hahagu raromareje. Raromoromo ë ijorajoho jaburo gavareje Iesuare sino hahoꞌe gorosovoromo
2 Veya etei six sasawar ufunamaim Peter, James naatu John, Jesu buwih bairi akisihimo hiyen hin oyaw tafantoro’ot hitit. Nati’imaim matah yan hi’itin Jesu ana yumat botabir.
3 niögoho ajivo avohamu. Saꞌare raromarue aribövioho noro niöge uꞌoꞌibejo bogo ëhioho ajivoꞌibejo. Iesuare niögohuro ëhi ajivamu gavareje.
3 Naatu ana faifuw hina hikwes anababatun, men karam tafaramamaim orot babin ta na’atube tasouwen hitikwes.
4 Ëhi gaꞌi gavareje a mami ae niöꞌi Elijahꞌo Mosesꞌo ëma jëvoromo jabuꞌo Iesuꞌo jöe atoruomamu.
4 Nati’imaim Elijah, Moses hairi hirerereb Jesu bairi hibat hio’o bai’ufununayah nah tounu hi’itih.
5 Jöe atamu gëgorovo Peter-ro Iesu uavadeje: Tisa no ave raromaruoho iae mae höjo. Uövuego no javu harihe niöꞌi gemu vaeꞌamarëjo jani gemu Moses-ni gemu Elijah-ni gemu.
5 Peter Jesu isan eo, “Regah aki bairi tanan i gewasin maiyow, aki boro sis tounu ana wowab, ta o isa, ta Moses isan, naatu ta Elijah isan.”
6 Peter-hu ëhi uavade hesi bëhoho Peter James John ëho jaburo sisë maro juhuonirovëꞌëro jö ma diehi jövoꞌiröhoho Peter dadivamu ëhuni ëhi jövadeje.
6 Nah tounu hai bir ra’at Peter tur erekasiy auman eo kwanekwan.
7 Ëhi jövoromo Iesuare ijorajoho jaburo gavare suehuro Iesumë aegëhamu gagorovo hejareje sue uhure uvavamu: Ave aho nasi Harihu mabëhe höjo. Huhu jövaje jöho avoho herëjo.
7 Naatu sakuk earuw na ana youninamaim tarsumih naatu sakuk wanawanan orot fanan hinowar eo, “Iti i ayu Natu au yabow, tain kwanarub nao kwananowar!”
8 Ëhi uvamu hejëꞌi Iesuare ijorajoho jaburo ruaroho numiaroho uherihoꞌi gavareje Mosesꞌo Elijahꞌo bogojëvoꞌi Iesuro gemuëro ë jabesi bëhire namijamu.
8 Naatu matah doda iwa’an hibat hibinuwanuw men yait ta hi’itin, baise Jesu akisinamo bairi hibatabat hi’itin.
9 Ëhiꞌoromo dahorure ruvebijëꞌi Iesuro uëvadeje: Jemëhu gavarijoho nadi aho huruoho majëhirëjo. Uꞌemu God-are A Maho naro guomoromo riꞌöjego evaro majëhirëjo.
9 Oyawane hire hinan auman abisa hi’itin isan Jesu tur fokarin maiyow eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen kwanama’am Orot Natun morobone namisiribo.”
10 Ëhi uëvamu rue ijorajoho jaburo iae ejahoromo Iesu gorosovamu gavare jöho subivëhobe vaꞌareje. Röhu jabesi sivue atoromo uarovareje: Guomoromo riꞌöꞌiröhëro uövuaje jö hesi bëhoho rabe höjo.
10 Jesu abistan eo i fanan hibai, baise morobone misir maiye eo anayabin hikasiy taiyuwih hima hibabatiyih.
11 Ëhi uarovoromo jabumëro Iesu uavareje: Jew rajo nosi jögoru öri röjahuijarue ariböviohuro uövuarue höjo: God-are a börömoho bogo ëma rueꞌi hu rueꞌiëꞌiroho a mami ae Elijah God-arire vaꞌadohuro vuonoröꞌö rueꞌaꞌajëjo. Rueꞌiramu God-are a börömoho ijore rueꞌaꞌajëjo. Jögoru öri röjahuijarue aribövioho rabëni ë jöho majahuijarue höjo.
11 Imaibo Jesu hibatiy, “Aisim Ofafar bai’obaiyenayah hio Elijah i boro wan nan?”
12 Rabëni majahuijarue höjamu Iesuro uëvadeje: Ioꞌajo. Elijah-hu urimo rueromo bövi biseꞌo avohoꞌamoꞌiröhe jöho iae mae-ëjo. Röhu ave jöhuꞌo God-are surire jajivoromo uvëꞌe höjo: Aëro God-are A Maho nörö nue huodivoromo sisë vaeꞌiramu viꞌehe huë vavaene bövie biseꞌe baeꞌaꞌajëjo. Ëhi jajivëꞌe höjo. Ëjöho bogo ëma jajivoꞌi iae mae jajivare höjo.
12 Jesu iyafutih eo, “Kwanaso’ob Elijah i wan Roubininenayan orot aunan i’iyon na sawar etei yabuna, baise aisimamih Bukamaim hikikirum hio, ‘Orot Natun nanan i boro hinakwahir naatu bai’akir gagamin na’in nab.’
13 Röhu naro ave jöho jemë uhuꞌe uëꞌiëꞌajëjo. Hehëjo. Elijah iae mamiꞌe öre avohoꞌi rovade höjo. Rovamu jaburo diehi nimarëhi ëhi hesi örire sisë vaeruomade höjo. Ëhi ëꞌiröhe jöhuꞌo God-are surire jajivëꞌe höjo.
13 Baise a tur ao’owen, Elijah i marasika na naatu sabuw hai kokomaim yawas kakafin maiyow isan hisinaf mi’itube Bukamaim eo na’atube.”
14 Ëhi uënugoromo Iesu Peter James John ëho jaburo dahorure ruvebijareje. Ruvebiromo Iesuare ijorajo ioroꞌioro jabesirire rueꞌi gavareje ae ahoꞌobëhe jabesi bëhire gagovoromo riravo rovaꞌo rojomoꞌi Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuro Iesuare aribövi jabesi jöho ahoꞌahëmijamu.
14 Hire hinan ana bai’ufununayah afa bairi hibita’imon ana veya sabuw hiru’ay hi’a’ar bebera’uh hi’itih. Naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa auman hina hibusuruf bairi higam.
15 Ëhi jiëꞌëro ae ahoꞌobëhe gavare Iesu rovamu gagorovo tiöjëvadeje. Tiöjëvamu Iesu ma-burëro birohoromo jejamiruomadeje.
15 Sabuw hiru’ay Jesu hi’i’itin ana veya hifofofor men kafaita naatu hinunuw hin hibai ana merar hiyi.
16 Jejamijamu Iesuro uëvadeje: Jemë rabu jöe nasi ariböviohuꞌoho atarujëjo.
16 Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Abistan isan bairi kwagamigam?”
17 Atarujëjamu ae gemuëro uavadeje: Tisa na nasi harihoho jasi örire barovode höjo. Ëhesi bëhoho Satan-are ae gemuëro hesi dëre abo hiromo hesi bitaroho tövahëꞌe höjo. Ëhi jiëꞌe aruꞌahoho hesirire höjo.
17 Orot ta kou’ay wanawanan iya’afut eo, “Bai’obaiyenayan ayu au kek abai ana o isa, anayabin afiy kakafin iwanasum awan bofafaren tur men eo’omih.
18 Hesirire jiëꞌëro nasi harihu hesi simano huotovahëꞌiroho ijumahego jueꞌi saꞌare behumorovaje höjo. Behumorovoromo jöꞌonö obohu tatogoꞌe rueromo ane vuogigimoromo biririꞌövaje höjo. Ëhiꞌajego naro jasi ijorajo ömoꞌömoho uëvode höjo: Aruꞌaho sisëho rarovöꞌöhego vaꞌajo. Ëhi uëvamu rarovöꞌöꞌi ëꞌo gavaroho bogo eni jëvade höjo.
18 Naatu afiy kakafin kaun eyey ana veya ebai erouw me yan ere awan fusifusin ekubar naatu wan eyob takitak tebiwa’an naatu an uman etei’imak tewowofaf. Ayu a bai’ufununayah afiy kakafin nuninamih auwih, baise men karam hitasinaf.”
19 Bogo eni jëvade höjamu Iesuro uëvadeje: Asëꞌe ave jaruvore raromaruje aribövioho jemë bogo ma uehorovaruje aribövie jëvajëjo. Na majae diminoꞌe jemëꞌoho hibe vaꞌejöjo. Majae diminoꞌe jemesi mu sisëho garomo ma-nunëro ga taemobe vaꞌejöjo. Jemesi uehoro sisëhuro na uꞌuvevajëjo. Ëaharihoho barovego na gavöjo.
19 Jesu iuwih eo “Kwa iti boun ana sabuw ayu men kwabitutumu, mar boro bai’ab bairi tanama? Ayu boro men manin kwa bairit tanama tanabow? Kek kwabai kwana aitin.”
20 Na gavöjamu rueho jaburo aharihoho huꞌirae rovareje. Rovamu uhure a sisëhuro Iesu garomo ma-burëro dë vövöbajoꞌoho ijumahamu simane sisërëromo bijöbijövoromo övoꞌo höruꞌo ajiomoromo saꞌare behumorovoromo jöꞌonö obohu tatogoꞌe rueromo ubiriꞌubirivadeje.
20 Kek hibai hina Jesu biyan hitit, afiy kakafin nuw Jesu i’itin ana veya kek busuruf an uman duduwar rab naatu me yan re rab firur awan fusifusin kubar.
21 Ubiriꞌubirivamu gagorovo Iesuro vavuoho uavadeje: Divare aevoromo simanoho sisërëbe rovade höjo. Sisërëbe rovade höjamu uavadeje: Asisöꞌo jiadevare evare aevoromo ëhi jiobe rovade höjo.
21 Jesu kek tamah ibatiy, “Iti kek sawow maninaka bai ma?” Tamah iya’afut eo, “Tasiyar ana mareika sawow bai,
22 Röhu uhure a sisëhuro majae ahoꞌobëhe ijumo avohoꞌi nimego simane huotovahego vënire jovore ëma ravorovaje höjo. Röhu ja eni javëꞌoho nosi jöëni vavaenimoromo ajamuijëjo. O bogo eni javego ëhuro vuonugëjo. Vuonugëjamu Iesuro uavadeje:
22 matan fufur asabuninamih ebai en wairaf wan eyey naatu harew yan ere’er, baise o baiyawasin isan isa nakakaram na’at basit kwiwanbabanu baibais kwiti.”
23 Ja rabëni uvanuëjo: Nani nörö bogo eni höjo. Ae rahu God mae uehorovëꞌoho God-hu ëhi jiëꞌe ariböviohuni bövi biseꞌo vaeꞌiröhoho eni höjo.
23 Jesu iya’afut eo, “Karam, o inabitumatum na’at sawar etei o isa boro hamehameh maiyow hinamatar.”
24 Eni höjamu rue vavuohuro ma-darugoꞌo uvadeje: Iae na ma-bisemu mae uehorovajëjo. Ajemego na mae uehorovo avohöjo.
24 Kek tamah mar ta’imonamo iya’afut eo, “Ayu abitumatum baise kwibaisu au baitumatum tafan kuya’abar era’at.”
25 Ëhi uavamu heromo Iesuro gavade rue ariböviohuro ahoꞌobëhe tutubijiohoromo ruë numë hu babaꞌamoꞌi rueruomamu gëgorovo uhure a sisëho birevoromo uavadeje: Aruꞌaho sisë a jabesirire abueromo bitaro tövëhoromo hiaꞌi tugohëhanuoho naro ja uavajëjo: Höröromo vaꞌëjo. Ijoho bogave gemu vuonoröꞌö abueꞌiranëjo.
25 Jesu sabuw i’itih i hina yaten hiyey, imih Jesu afiy kakafin isan tur fokarin maiyow eaf iu, “O afiy tain gugurin awa gugin au’uwi kek biyanamaim kwihamiy kutit naatu men ina’intabir inarun maiye!”
26 Ëhi uavamu hegorovo rue uhure a sisëhuro jöꞌe dadovoromo aharihu hesi simanoho huotovahamu bijöbijövoromo sisë maro övoꞌo höruꞌo ajiomadeje. Sisë maro övoꞌo höruꞌo ajiomamu uhure a sisëhuro höröromo vaꞌamu aharihoho guomo barëjëꞌe sinoho vaꞌëne raromadeje. Ëhi raromamu ae ahoꞌobëhe uvoruomadeje: Ëiaho mamiꞌe guomëꞌe höjo.
26 Afiy kakafin iwow itarakouw kek busuruf an uman duduwar rab, naatu afiy kakafin rauwatait bihir kek re imamayay in, naatu sabuw hinot i morob hirouw.
27 Guomëꞌe höjamu Iesuro aharihoho övore maꞌenoromo nigemamu riꞌöjadeje.
27 Baise Jesu na ofere kek uman bai ibais imisiruw misir.
28 Ëhiꞌamu Iesuro vaꞌo osare hijamu hesi ijorajoho jaburemu huꞌo raromoromo uavareje: Diehiꞌoromo noehu aruꞌaho sisë rarovöꞌöjaroho bogo eni javuade höjo.
28 Nati ufunamaim Jesu bar wanawanan run naatu ana bai’ufununayah wa’iwa’iramaim hibatiy, “Aisim aki afiy kakafin men anun titamih?”
29 Bogo eni javuade höjamu Iesuro uëvadeje: Ëaharihu hesi dëre jiade ëhi jiëꞌe a sisë ae gö hesi dëre jiajoho rarovöꞌöꞌiëꞌiroho God-are örire ëninamijëꞌohuro ëhuro rarovöꞌöꞌamoꞌarujëjo. Öri göho bogoꞌe höjo.
29 Jesu iyafutih eo, “Men abistanamaim boro sawar iti na’atube hinamataramih, baise yoyoban akisinamo.”
30 Ëhiꞌonugoromo Iesuꞌo hesi ariböviohuꞌo ë saꞌaho vuonugoꞌi vaꞌareje. Vaꞌoromo Galilee saꞌare ma-saginiëri jijihoruomadeje aëro Iesu gajöëni.
30 Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan hihamiy, i hibusuruf Galilee wanawanan hiremor hin. Jesu men kok sabuw etei hitaso’ob i menamaim hinan.
31 Ëhesi bëhoho huro hesi aribövioho röjëhibe juvoromo uënövadeje: God-ro ëhi bamëꞌëro hesi A Maho na a jabesi övore vaꞌoromo anegoꞌiramu guomoꞌejöjo. Guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure riꞌöꞌejöjo.
31 Anayabin i ana bai’ufnunenayah bi’obaibiyih. Naatu ana bai’obaiyenamaim iuwih eo, “Orot Natun boro hinabonawiy gawan umahimaim hinayai naatu hina’asabun namorob, veya tounu ufunamaim boro namisir maiye.”
32 Jöho ëhi röjëhamu bëhoho bogo heꞌirögoro juhuoninëgamu bogo ua gavareje.
32 Bai’ufnunenayah iti tur bi’obaiyih naniyan men hibai naatu baibatiyin isan hibir.
33 Ëhiꞌoromo Iesumëro Capernaum amore rovareje. Rueromo osare vaꞌo raromoromo Iesuro hesi aribövioho uëvadeje: Jemë rabu jöe öriroho atobe rovarije höjo.
33 Imaibo hina Capernaum hitit, naatu hirun bar wanawanan hima’am Jesu ibatiyih, “Efamaim tanan kwa abisa isan kwagamigam?”
34 Atobe rovarije höjamu jörumoraejareje ë hesi bëhoho örire rueromo atoromo uarovëꞌëro: Iesuare ijorajo ömoꞌömoho di aho börömoho javuajëjo. Ëhi uarovobe rovëꞌëro jörumoraejareje.
34 Baise fanan men hiya’afutimih, anayabin efamaim hinan i taiyuwih higam yait i orot gagamintoro’ot.
35 Jörumoraejamu Iesuro saꞌaro hiromo hesi aribövi 12-ho jaburo ruejöro uvëvamu rovareje. Rovamu uëvadeje: Ae rahu a ioroꞌioro iosirëmiromo nunire namiꞌi uehorovëꞌoho uvonëjo: Na a ioroꞌioro jabesi dejonö namijajëromo jabesi muoho vaejëhonövonëjo.
35 Jesu mare ana bai’ufnunenayah nah 12 eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Yait wan bai’iyonamih, i taiyuwin boro nan uftoro’ot nabat, sabuw etei’imak isah ni’akir nabow.”
36 Ëhi uënugoromo Iesuro vaꞌo aharihoho viëhi jabesi nunire baro gurasijiomo namiromo uëvadeje:
36 Naatu kek bai na nahimaim iu bat, uman kek tuwabunamaim rauwabon naatu eo,
37 Ae rahu aviëhi jiëꞌe asisöꞌoho gemu nasi ihore rajahiromo baejëꞌoho ëhuro naꞌo rajehiromo baejevoruomaje höjo. O ae rahu na rajehiromo baejevëꞌoho ëhuro bogo na gemu rajehiꞌi remöꞌöjamu rovode ahuꞌo rajahiruomaje höjo.
37 “O yait ayu wabu’umaim kek gidigidih inabuwih hai merar inayiy, ayu au merar kuyiy, naatu o yait ayu au merar kuyiy, men ayu akisu au merar kuyiy baise yait ayu iyunu anan auman ana merar kuyiy.”
38 Ëhi uëvamu John-ro riꞌöromo uavadeje: Tisa no gavare höjo ae gemuëro jasi ihoho uvoromo aruꞌaho sisë a jabesi dëroho rarovöꞌöjëvamu. Rarovöꞌöjëvamu garomo röhu gavare hu bogo noꞌo juvaje aho jiamu gagorovo uavareje: Vuonugëjo.
38 John eo, “Bai’obaiyenayan aki orot ta o wabimaim wagabur kakafih nununih ai’itin naatu a’otan, anayabin i men it ata kou’ay orot ta’amih.”
39 Vuonugëjamu Iesuro uëvadeje: Nadi ëhi jiëꞌoho ëꞌorëjo. Ae rahu nasi iho uvoromo darugoꞌe mu vaejëꞌoho bogo burëroho huotorovoromo nasi jö sisëho aho majëhi varijënoho höjo.
39 Jesu iya’afut eo, “Orot men kwana’otanimih! Orot yait ayu wabu’umaim ina’inan nati na’atube esisinaf boro men karam nati bowabow ufunamaim ayu isau tur kakafih na’omih,
40 Ae rahu nosi örire bogo bijönimëꞌoho ë aribövioho nosi aemoꞌaeme jioruomajëjo.
40 anayabin orot babin yait men it isat ibiwosai, nati it nowat.
41 Röhu ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ae rahu jemë gëromo uvëꞌoho: Jemë Keriso-are aribövie jëvajëromo ma-bisemu ajëmiromo enatuore jovo bojëmijëꞌoho jabu iae manaho ujuohoruomoꞌajëjo.
41 Anababatun a tur o’owen, orot babin yait ayu wabu’umaim o harew it kutomatom anayabin o i ayu nowau, i turobe ana baiyan boro nab.
42 Ae göëro asisöꞌonöꞌe jörume hiromo nasi örire mae uehorovevoꞌajëjo. Ëhiꞌoꞌiramu ae göëro ë aho mu sisë röjahiromo ëhuro na mae uehorovevaje muoho ijumahoꞌajëjo. Ijumahoromo iꞌu sisëho baeꞌaꞌajëjo. Mu sisë bogo röjahijajevare evare ë mu sisë röjahijaje a hesi sönöꞌahore aëro iꞌuꞌe munë hitahiohuro tövoromo sö jovore baꞌamego eꞌure bevaꞌoromo guomoꞌibejajo ëho ma-jianovoꞌibejajo. Aꞌi ë mu sisë röjahiꞌiröhe ë hesi iꞌuoho börömo bëhe baeꞌaꞌajëjo.
42 Naatu ayu au bai’ufununayah hai baitumatum kikimin, orot yait nan hai not nabi’afiy, gewasin nati orot i boro sikan aumor hita’utan taiyan hititaiy tare.
43 O jasi övehu mu sisë vaeromo God uehorovanue mu vuonugoꞌiëꞌiroho övoho tariöꞌönëjo. Ja öve gemu javamu ijonö vaꞌoromo mare hijëꞌoho ëhuro mae javoꞌajëjo. Aꞌi öve niöꞌi javamu ijonö God-hu ramöꞌöjamu ravemu ravaje vënire vaꞌëꞌoho ëhuro sisë bëhe javoꞌajëjo.
43 O uma nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun! Uma rounawat ma’ama wanatowanamaim inarur i gewasin, men basit uma rou’abaka itan efan kakafin wairaf wanatowan wan itayen,
44 [Ëdiröꞌore huiniohuro bogo vuovoꞌi a sine ma-ueꞌahemu ueꞌahego vënoho bogo duorohego ë diröꞌore aho viꞌehoho ma-baemu baejarue höjo.]
44 motamot hita’ani naatu wairaf wanatowan in etoto’ab ta’arahi.
45 O jasi hörehu mu sisë vaeromo God uehorovanue mu vuonugoꞌiëꞌiroho höroho tariöꞌönëjo. Ja höre gemu javamu ijonö vaꞌoromo mare hijëꞌoho ëhuro ja mae javoꞌajëjo. Aꞌi höre niöꞌi javamu ijonö God-hu ramöꞌöjamu vënire vaꞌëꞌoho ëhuro ja sisë bëhe javoꞌajëjo.
45 Naatu a nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun! A dubon ma’ama wanatowanamaim inarur i gewasin, men basit a rou’abaka inan efan kakafin,
46 [Ëdiröꞌore huiniohuro bogo vuovoꞌi a sine ma-ueꞌahemu ueꞌahego vënoho bogo duorohego ë diröꞌore aho viꞌehoho ma-baemu baejarue höjo.]
46 motamot hina’aani naatu wairaf wanatowan in etoto’ab na’arahi.
47 O jasi nunehu mu sisë vaeromo God uehorovanue mu vuonugoꞌiëꞌiroho nunoho jahonëjo. Ja nune gemu javamu ijonö vaꞌoromo God-are aharire hijëꞌoho ëhuro mae javoꞌajëjo. Aꞌi nune niöꞌi javamu God-hu ramöꞌöjamu vënire vaꞌëꞌoho ëhuro ja sisë bëhe javoꞌajëjo.
47 Naatu mata nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, kukubai kwisaroun! Mata ta’imon God ana aiwobomaim inarur i gewasin, men basit mata rou’abaka hinisrouni efan kakafinamaim inare,
48 Ëdiröꞌore huiniohuro bogo vuovoꞌi a sine ma-ueꞌahemu ueꞌahego vënoho bogo duorohego ë aho viꞌehoho ma-baemu baejarue höjo.
48 nati’imaim
49 Söëro ioho huꞌihego ëhuro ioho bogo sisërëꞌi mae jiaje höjo. Söehu i huꞌihego i bogo sisërëꞌi mae jiajëhi ëhi ae ahoꞌobëhe jemë vënëro ravëvanovoromo viꞌehe baeꞌaꞌarujëjo ëhuro jemesi dë vövöbajoꞌoho bogo sisërëjëhoꞌi ma-mae jëvoröhego.
49 Sabuw etei’imak boro wairafamaim na’arahih narusouwih hinan riyabe hinamatar.
50 Söho rihuꞌe mabëhe höjo. Röhu sö hesi rihu barëjëꞌoho röhu bogo maho avoho hesi höjo. Ëhuni nasi rihuꞌe jöho maꞌenoꞌi nadi boremiꞌörëjo. Nadi boremiꞌöꞌi nadi iro muorovoꞌoho vaeꞌi ma-huë baerovorëjo.
50 Riy i gewasin baise naniyan nabi’en boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye, imih kwa i riy wanawanamaim nama, saise taituwa bairi boro tufuwamaim kwanama.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.