Marcos 8

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ëhiꞌamu ae ahoꞌobëhe röhu maho gagovëꞌëro ie bogojëvadeje. Ie bogojëvamu gagorovo Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Ruehë uëromo rovamu uëvadeje:
1 Pouco tempo depois, ajuntou-se outra vez uma grande multidão. Como eles não tinham nada para comer, Jesus chamou os discípulos e disse:
2 Ave ariböviohuni vavaenegajëjo. Jabumë naꞌo raromobe rovaroho majae niöꞌi gemu barëjëꞌëro ëhuꞌëro i ueꞌahoꞌiröhoho bogohöjo.
2 — Estou com pena dessa gente porque já faz três dias que eles estão comigo e não têm nada para comer.
3 Naehu ma-dë gagëremu rëmöꞌöjamu jabesirëro vaꞌëꞌoho nune öriꞌamobe vaꞌoruomoꞌajëjo jabumë ae gö gö öre ëgoro rueruomëꞌëro jiëꞌëro.
3 Se eu os mandar para casa com fome, eles vão cair de fraqueza pelo caminho, pois alguns vieram de longe.
4 Ëhi uëvamu rue ijorajoho jaburo uavareje: Röhu diehiꞌoromo ë aribövioho ioho daꞌuojëhiꞌejarëjo. Aveho a rumoꞌe saꞌae höjo.
4 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
5 A rumoꞌe saꞌae höjamu uëvadeje: Ioho diminoꞌe jëvajëjo. Diminoꞌe jëvajëjamu uavareje: Ie övo gö mine övo göre niöꞌi javuajëjo.
5 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete! — responderam eles.
6 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Saꞌaro raromohëjo. Raromohëromo ie övo gö mine övo göre niöꞌi ujuoho rovaroho ëho Iesuro ujuohoromo God huë mae uaromo atoꞌatovoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho iꞌimëmijadeje jaburo suvuorëmijöro. Iꞌimëmamu ujuohoromo ae ahoꞌobëhe suvuorëmijareje.
6 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão. Depois pegou os sete pães e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
7 Ëhiꞌoꞌi visu inine ma-gemu gemu Iesuare ijorajo jabesirire jiadeje. Jëvamu Iesuro ujuohoromo God huë mae uanugoromo hesi aribövioho uëvadeje: Ave visuohuꞌo suvuorëmibe vaꞌohëjo.
7 Eles tinham também alguns peixinhos. Jesus deu graças a Deus por eles e mandou que os discípulos os distribuíssem.
8 Ëhi ëꞌëꞌëro ae ahoꞌobëhe ë ioho ueꞌahamu daꞌuëgadeje. Daꞌuëgamu gagorovo ijorajoho jaburo i vitu vituoho gagovoromo esöe övo gö mine övo göre niöꞌi aegamu irijiomoꞌamadeje. Ëhiꞌareje.
8 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
9 Röhu ë i visu ueꞌahare aribövioho ahoꞌobëhe 4,000 rabuꞌe jiadeje. Ueꞌahoromo Iesuro rëmöꞌöjamu vaꞌoruomadeje.
9 As pessoas que comeram eram mais ou menos quatro mil. Jesus mandou o povo embora,
10 Vaꞌamu gavëꞌi Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo gemu mae boat-re ajiomoromo Dalmanutha saꞌare vaꞌadeje.
10 e, logo depois, subiu no barco com os seus discípulos, e foi para a região de Dalmanuta.
11 Ëhiꞌamu iae Pharisee ariböviohuro rueromo Iesu jö ahoꞌahamijareje. Jö ahoꞌahamiromo Iesu bijioho gaꞌi nimareje gaꞌi hu guaro bevaꞌego. Ëhi nimoromo Iesu uavareje: God-are darugoho baeromo bogo gavarue muoho röjahuijego no gavarëjo huro ja ajamego muoho vaejanue javego o bogo.
11 Alguns fariseus chegaram e começaram a falar com Jesus. Eles queriam conseguir alguma prova contra ele e por isso pediram que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha mesmo de Deus.
12 Ëhi uëvamu hegorovo dë vövöbajoꞌo uhure sisë maro vavaenimoromo haraꞌuoromo uëvadeje: Ave jaruvore raromaruje aribövioho jemë rabëni bogo gavarue muoho gaꞌi nimarujëjo. Na God-are ae jevego gaꞌi nadi ëhioho uehëjo. Ave jöho na jö mae majëhiꞌiëꞌajëjo. Ave jaruvore raromaruje aribövioho ëhi jiëꞌe darugoꞌe muoho bogo mae bogo gaꞌaꞌarujëjo.
12 Jesus deu um grande suspiro e disse:
13 Ëhi uënugoromo rëmöꞌöꞌi Iesumëro vaꞌoromo boat-re iojiomoromo jovo eꞌu ioni gönö vaꞌi vaꞌareje.
13 Então Jesus foi embora. Ele subiu no barco e voltou para o lado leste do lago.
14 Vaꞌoromo hesi ijorajoho jaburo rumonëgamu irunoꞌoho bogo göꞌoho ujuohëꞌe jiareje. Ioho ma-bisemu urimo jiadohemu ëhuremu boat-re jëvadeje.
14 Os discípulos haviam esquecido de levar pão e só tinham um pão no barco.
15 Ie ma-bisemu jëvamu Iesuro uhuꞌe uëvadeje: Jemëro gavëꞌiajo. Pharisee aribövi jabesi o Herod-are i dë huoꞌamaje osohuro jemesirire rumorovoꞌajëjo.
15 Jesus chamou a atenção deles, dizendo:
16 Rumorovoꞌajëjamu rueho jaburo ë jöho mevoromo uarovareje: No ie bogojavuoꞌego ëhuni jövajëjo.
16 Aí os discípulos começaram a dizer uns aos outros: — Ele está dizendo isso porque não temos pão.
17 Ëhi uarovamu Iesuro gëromo uvadeje: Jabumë ë jöho ataruëromo uëvadeje: Jemë rabëni i bogojavuaje jöho atarujëjo. Jemë rabëni avevejöꞌohuꞌo bogo gavarujëjo. O rabëni bogo uehorovarujëjo. Na mu ma hesi uehoroho bogojëvëꞌëro ëhuꞌëro bogo gavarujëjo.
17 Jesus ouviu o que eles estavam dizendo e perguntou:
18 Jemë nuniꞌe hiaꞌiꞌe jëvajëjo. Röhu rabëni bogo garomo bogo hejarujëjo. Jemë rabëni ave jö hesi bëhoho bogo uehorovarujëjo.
18 Vocês têm olhos e não enxergam? Têm ouvidos e não escutam? Não lembram
19 Naehu ie övo gö mine ujuohoromo atoꞌatovoromo ae ahoꞌobëhe 5,000 iꞌimëmodoho jemë ë i vitu vituoho aegamu esöe diminoꞌe irijiomoꞌamade höjo. Uëvareje: Esöe ahoꞌobëhe 12 irijiomoꞌamade höjo.
19 dos cinco pães que eu parti para cinco mil pessoas? Quantos cestos cheios de pedaços vocês recolheram? Eles responderam: — Doze.
20 Ëhi uavamu uëvadeje: O naehu ie övo gö mine övo göre niöꞌi atoꞌatovoromo ae ahoꞌobëhe 4,000 iꞌimëmodoho jemë ë i vitu vituoho aegamu esöe diminoꞌe irijiomoꞌamade höjo. Uavareje: Esöe ahoꞌobëhe övo gö mine övo göre niöꞌi ëhi irijiomoꞌamade höjo.
20 Jesus perguntou outra vez: Eles responderam: — Sete.
21 Irijiomoꞌamade höjamu uëvadeje: Urimo nasi mu bëhi bogo gavarijoho jaruvohuꞌo jemë rabëni bogo avoho gevaruje höjo na diehi jiëꞌe ae jevajoho.
21 Então Jesus perguntou:
22 Ëhiꞌonugoromo Iesuꞌo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo Bethsaida amore rovareje. Rovamu aëro nuni sisëꞌe ae gemu huꞌirae baeromo rovareje. Barueromo Iesu ëninamiromo uavareje: Ave iaho rëhego nunoho marëjajo.
22 Depois Jesus e os discípulos chegaram ao povoado de Betsaida. Algumas pessoas trouxeram um cego e pediram a Jesus que tocasse nele.
23 Marëjajamu Iesuro nuni sisëꞌe a hesi övore maꞌenoromo amore jioromo huꞌirae baeromo vaꞌadeje. Huꞌirae baeromo vaꞌoromo ë a hesi nunoho sabëro ödivoromo övoho nunire bamëvoromo uavadeje: Na ja uherihoromo bövioho biseꞌoho gavanuëjo.
23 Ele pegou o cego pela mão e o levou para fora do povoado. Então cuspiu, passou a saliva nos olhos do homem, pôs a mão sobre ele e perguntou:
24 Gavanuëjamu ruehuro nigerohoromo garomo uavadeje: Na sisëꞌi gavajëjo ae jijihoꞌi röhu jabesi nu anoꞌoho ijo vaꞌëne jioꞌamoꞌego.
24 O homem olhou e disse: — Vejo pessoas; elas parecem árvores, mas estão andando.
25 Ëhi uëvamu ruehuro övoho nunire röhu maho bamëvadeje. Bamëvamu röhu maho uherihoromo avoho garomo bövie biseꞌe ahoꞌo ma-mae gaꞌamadeje.
25 Jesus pôs outra vez as mãos sobre os olhos dele. Dessa vez o cego olhou firme e ficou curado; aí começou a ver tudo muito bem.
26 Ma-mae gaꞌamamu uavadeje: Nadi arue amoho vuonoröꞌö vaꞌi o öre gö öre göho vaꞌi ma-ahorirëro jasi osaëro vaꞌëjo.
26 Em seguida, Jesus mandou o homem para casa e ordenou:
27 Ëhi ëꞌëꞌëro Iesuꞌo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo vaꞌareje. Vaꞌoromo Caesarea Philippi amo börömo jiajinö amore amore suorovoꞌi iojiomareje. Örire iojiomëꞌi Iesuro uëvadeje: Na rahuo jevaje jöho ae ahoꞌobëhe diehi atoruomaje höjo.
27 Depois Jesus e os seus discípulos foram para os povoados que ficam perto de Cesareia de Filipe. No caminho, ele lhes perguntou:
28 Diehi atoruomaje höjamu uavareje: A ioroꞌiorohuro uvoruomaje höjo: Ja John bapataeto vaejavuonövane ahuro rovëꞌe javajëjo. A ioroꞌiorohuro uvoruomaje höjo: Ja Elijah-ro rovëꞌe javajëjo. A ioroꞌiorohuro uvoruomaje höjo: Mami göꞌe jö God-aro baeromo majëhinövarijohuro röhu jero gemuëro rovëꞌe javajëjo.
28 Os discípulos responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
29 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Röhu jemë nasi jöho diehi ataruje höjo. Diehi ataruje höjamu Peter-ro riꞌöromo uavadeje: Ja böröme namiromo ajamuijanue aho javajëjo.
29 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. — O senhor é o
30 Javajëjamu uëvadeje: Ëjöho nadi aho huruoho majëhirëjo.
30 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
31 Ëhiꞌonugoromo Iesuro aevoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho röjëhiromo uëvadeje: God-ro ëhi bamëꞌëro ëhuꞌëro hesi A Maho naro viꞌehe huë vavaene bövie biseꞌe baeꞌejöjo. Jew rajo a duvaho ömoꞌömoho priest masijoho jögoru öri röjëhijarue aribövioho ëho jaburo na bijönegoruomoꞌajëjo. Bijönegoruomoꞌiramu aëro anegoꞌiramu guomevoꞌajëjo. Guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure iꞌovoromo riꞌöꞌejöjo.
31 Jesus começou a ensinar os discípulos, dizendo: — O
32 Ëjöho Iesuro bogo subivëhoꞌi ma-samaꞌe röjëhijadeje. Röjëhijamu Peter-ro Iesu roriꞌo huꞌirae bavaꞌoromo uavadeje: Ëhi jiëꞌe jöho nadi jövëjo.
32 Jesus dizia isso com toda a clareza. Então Pedro o levou para um lado e começou a repreendê-lo.
33 Nadi jövëjamu Iesuro huotorovoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho gëromo Peter uavadeje: Satan roriꞌo vaꞌëjo. God-hu uehorovajëhioho ja bogo ëhioho uehorovoꞌi ma-aehu uehorovaruëhi jero ëhi uehorovoromo ëhuni ë jöho jövanuëjo.
33 Jesus virou-se, olhou para os discípulos e repreendeu Pedro, dizendo:
34 Ëhi uënugoromo Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo a ioroꞌioroho ahoꞌobëhe ëhuꞌo uëvadeje: Ruehë uëromo rovamu uëvadeje: Ae rahuaro nasi ijore ijore jijihoꞌi nimëꞌoho jasi sinehu nimajoho nadi uehorovoꞌi uvonëjo: Iesuare jöëni viꞌehe huë vavaene javoje rabe baeromo guomevëꞌoho iae hesi hö uvoromo korosi hesi iꞌuoho banigojiomanovoromo nasi ijoro ijoro juvonövonëjo.
34 Aí Jesus chamou a multidão e os discípulos e disse:
35 Ja jasi sinohuni uehorovoromo biririvoromo ave saꞌare hiꞌi ëhemu uehorovëꞌoho ijonöho guomo öriro vaꞌaꞌanuëjo. O ja nasi jöëni o nasi jö ma hesi jöëni guomëꞌoho ijonöho maro hiꞌaꞌanuëjo.
35 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa e por causa do
36 Jaehu are jove saꞌae mae sisë ahoꞌobëhe bae barëꞌi röhu jasi arijoꞌarije ijumorovëꞌoho na ja ëhuro mae javoꞌajëjo. Bogajo.
36 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira?
37 Arijoꞌarije ijumorovëꞌoho diehi röhu maho avohorovoꞌiramu mae javoꞌajëjo. Öre bogohöjo.
37 Pois não há nada que poderá pagar para ter de volta essa vida.
38 Ëhesi bëhoho ave jaruvore raromarue aribövioho sisë ariböviëro jioruomëꞌëro bogo God gemu uehorovoꞌi mue gö gö uehorovoruomaje höjo. Jabumë ae rahu nasi jöëni o naehu majëhijaje jö hesi jöhuni javojëgëꞌoho uꞌemu God-are A Maho naro maemu jiëꞌe anera ömoꞌömohuꞌo nasi Vavu hesi ajohuꞌo rueꞌiramu evare nani javojimoruomade ariböviohuni javojegoꞌajëjo.
38 Portanto, se nesta época de incredulidade e maldade alguém tiver vergonha de mim e dos meus ensinamentos, então o Filho do Homem, quando vier na

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.