Marcos 8

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ëhiꞌamu ae ahoꞌobëhe röhu maho gagovëꞌëro ie bogojëvadeje. Ie bogojëvamu gagorovo Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Ruehë uëromo rovamu uëvadeje:
1 Veya nati wanawananamaim sabuw rou’ay gagamin tabo hiru’ay maiye. Nati ana maramaim sabuw isah men abistan ta ma’am boro hita’aan aurih bay en. Jesu ana bai’ufununayah eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo,
2 Ave ariböviohuni vavaenegajëjo. Jabumë naꞌo raromobe rovaroho majae niöꞌi gemu barëjëꞌëro ëhuꞌëro i ueꞌahoꞌiröhoho bogohöjo.
2 “Ayu sabuw iti ai’itih abiyababan anayabin hina bairi ama’am veya tounu sawar naatu boun boro abistan hina’aan.
3 Naehu ma-dë gagëremu rëmöꞌöjamu jabesirëro vaꞌëꞌoho nune öriꞌamobe vaꞌoruomoꞌajëjo jabumë ae gö gö öre ëgoro rueruomëꞌëro jiëꞌëro.
3 Ayu a murumurubih aniyafarih au bar hinanan, asir boro efamaim bayumih matah nabib anayabin sabuw afa ef yok hina.”
4 Ëhi uëvamu rue ijorajoho jaburo uavareje: Röhu diehiꞌoromo ë aribövioho ioho daꞌuojëhiꞌejarëjo. Aveho a rumoꞌe saꞌae höjo.
4 Naatu bai’ufununayah Jesu hiya’afut hi’u, “Iti i arar yan tama’am, bay boro menamaim tanab sabuw tanituwih?”
5 A rumoꞌe saꞌae höjamu uëvadeje: Ioho diminoꞌe jëvajëjo. Diminoꞌe jëvajëjamu uavareje: Ie övo gö mine övo göre niöꞌi javuajëjo.
5 Jesu ibatiyih eo, “Bo kwa aur rafiy bai’ab tema’am?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Rafiy fafar etei umat roun rou’ab.”
6 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Saꞌaro raromohëjo. Raromohëromo ie övo gö mine övo göre niöꞌi ujuoho rovaroho ëho Iesuro ujuohoromo God huë mae uaromo atoꞌatovoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho iꞌimëmijadeje jaburo suvuorëmijöro. Iꞌimëmamu ujuohoromo ae ahoꞌobëhe suvuorëmijareje.
6 Jesu sabuw iuwih me yan himarir naatu rafiy fafar etei umat roun rou’ab bow God ana merar yi naatu imseseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
7 Ëhiꞌoꞌi visu inine ma-gemu gemu Iesuare ijorajo jabesirire jiadeje. Jëvamu Iesuro ujuohoromo God huë mae uanugoromo hesi aribövioho uëvadeje: Ave visuohuꞌo suvuorëmibe vaꞌohëjo.
7 Na’atube siy gidigidih matan ta auman bow God ana merar yi naatu ana bai’ufununayah iuwih hibow sabuw hifaramih.
8 Ëhi ëꞌëꞌëro ae ahoꞌobëhe ë ioho ueꞌahamu daꞌuëgadeje. Daꞌuëgamu gagorovo ijorajoho jaburo i vitu vituoho gagovoromo esöe övo gö mine övo göre niöꞌi aegamu irijiomoꞌamadeje. Ëhiꞌareje.
8 Sabuw etei’imak hi’aa hai fofonin bai, naatu bay hi’aa ufunamaim momosarih bai’ufununayah hibiwanen sakasak etei umat roun rou’ab awah hikartanen.
9 Röhu ë i visu ueꞌahare aribövioho ahoꞌobëhe 4,000 rabuꞌe jiadeje. Ueꞌahoromo Iesuro rëmöꞌöjamu vaꞌoruomadeje.
9 Sabuw etei i 4,000 na’atube hiru’ay, imaibo Jesu sabuw iyafarih hai ubar hin.
10 Vaꞌamu gavëꞌi Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo gemu mae boat-re ajiomoromo Dalmanutha saꞌare vaꞌadeje.
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi wa tafan hiyen hin tafaram Daramanuta wanawananamaim hitit.
11 Ëhiꞌamu iae Pharisee ariböviohuro rueromo Iesu jö ahoꞌahamijareje. Jö ahoꞌahamiromo Iesu bijioho gaꞌi nimareje gaꞌi hu guaro bevaꞌego. Ëhi nimoromo Iesu uavareje: God-are darugoho baeromo bogo gavarue muoho röjahuijego no gavarëjo huro ja ajamego muoho vaejanue javego o bogo.
11 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit hibusuruf hibabatiy baikubibiruwin isan, hai kok i ina’inan ta marane tasinaf hita’itin.
12 Ëhi uëvamu hegorovo dë vövöbajoꞌo uhure sisë maro vavaenimoromo haraꞌuoromo uëvadeje: Ave jaruvore raromaruje aribövioho jemë rabëni bogo gavarue muoho gaꞌi nimarujëjo. Na God-are ae jevego gaꞌi nadi ëhioho uehëjo. Ave jöho na jö mae majëhiꞌiëꞌajëjo. Ave jaruvore raromaruje aribövioho ëhi jiëꞌe darugoꞌe muoho bogo mae bogo gaꞌaꞌarujëjo.
12 Jesu kwairin tom naatu iyafutih eo, “Aisim iti boun ana sabuw ina’inanen itin isan tefefeyan? Anababatun a tur ao’owen, ina’inan ta boro men iti boun ana sabuw isah ana sinaf hina’itinimih!”
13 Ëhi uënugoromo rëmöꞌöꞌi Iesumëro vaꞌoromo boat-re iojiomoromo jovo eꞌu ioni gönö vaꞌi vaꞌareje.
13 Basit nati’imaim sabuw ihamiyih wa afe’en yen rabon harew kukuf rewan rounane.
14 Vaꞌoromo hesi ijorajoho jaburo rumonëgamu irunoꞌoho bogo göꞌoho ujuohëꞌe jiareje. Ioho ma-bisemu urimo jiadohemu ëhuremu boat-re jëvadeje.
14 Bai’ufununayah nuhih bur rafiy ta baina’e i rafiy fafar ta’imonamo hibai hitit wa hisra’at hirabon.
15 Ie ma-bisemu jëvamu Iesuro uhuꞌe uëvadeje: Jemëro gavëꞌiajo. Pharisee aribövi jabesi o Herod-are i dë huoꞌamaje osohuro jemesirire rumorovoꞌajëjo.
15 Jesu iten ya’ih eo, “Mata toniwa’an kwanakaifi gewas, Pharisee naatu Herod bairi hai faraw ra’ara’at wabin yeast isan.”
16 Rumorovoꞌajëjamu rueho jaburo ë jöho mevoromo uarovareje: No ie bogojavuoꞌego ëhuni jövajëjo.
16 Naatu bai’ufununayah taiyuwih hima hibabatiyih, “Iti eo anayabin it rafiy ta men tabai tanan isan.”
17 Ëhi uarovamu Iesuro gëromo uvadeje: Jabumë ë jöho ataruëromo uëvadeje: Jemë rabëni i bogojavuaje jöho atarujëjo. Jemë rabëni avevejöꞌohuꞌo bogo gavarujëjo. O rabëni bogo uehorovarujëjo. Na mu ma hesi uehoroho bogojëvëꞌëro ëhuꞌëro bogo gavarujëjo.
17 Jesu so’ob i abistan isan hima hio, imih ibatiyih, “Aisim rafiy baina’e tanan isan kwama kwao’o? Kwa mata men toiwa’an naatu tur naniyan men kwabaib? Dogor boro’ika tefofokar?
18 Jemë nuniꞌe hiaꞌiꞌe jëvajëjo. Röhu rabëni bogo garomo bogo hejarujëjo. Jemë rabëni ave jö hesi bëhoho bogo uehorovarujëjo.
18 Mata ema’am baise men kwa’i’itin, tain ema’am baise men kwanonowar? Naatu men kwanotanot,
19 Naehu ie övo gö mine ujuohoromo atoꞌatovoromo ae ahoꞌobëhe 5,000 iꞌimëmodoho jemë ë i vitu vituoho aegamu esöe diminoꞌe irijiomoꞌamade höjo. Uëvareje: Esöe ahoꞌobëhe 12 irijiomoꞌamade höjo.
19 Ayu rafiy fafar etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw etei 5,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?” Bai’ufununayah hiya’fut hio, “Sakasak etei 12.
20 Ëhi uavamu uëvadeje: O naehu ie övo gö mine övo göre niöꞌi atoꞌatovoromo ae ahoꞌobëhe 4,000 iꞌimëmodoho jemë ë i vitu vituoho aegamu esöe diminoꞌe irijiomoꞌamade höjo. Uavareje: Esöe ahoꞌobëhe övo gö mine övo göre niöꞌi ëhi irijiomoꞌamade höjo.
20 Bo rafiy etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw 4,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?”
21 Irijiomoꞌamade höjamu uëvadeje: Urimo nasi mu bëhi bogo gavarijoho jaruvohuꞌo jemë rabëni bogo avoho gevaruje höjo na diehi jiëꞌe ae jevajoho.
21 Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Sakasak etei umat roun rou’ab.” Jesu iuwih eo, “Kwa i boro’ika kwakakasiy.”
22 Ëhiꞌonugoromo Iesuꞌo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo Bethsaida amore rovareje. Rovamu aëro nuni sisëꞌe ae gemu huꞌirae baeromo rovareje. Barueromo Iesu ëninamiromo uavareje: Ave iaho rëhego nunoho marëjajo.
22 Hina tafaram Bethsaida hitit imaim sabuw afa orot matan fim hibai hina Jesu biyan hitit butubunin isan hifefeyan.
23 Marëjajamu Iesuro nuni sisëꞌe a hesi övore maꞌenoromo amore jioromo huꞌirae baeromo vaꞌadeje. Huꞌirae baeromo vaꞌoromo ë a hesi nunoho sabëro ödivoromo övoho nunire bamëvoromo uavadeje: Na ja uherihoromo bövioho biseꞌoho gavanuëjo.
23 Jesu orot matan fim uman bai hairi bar merar hihamiy hitit hin sa’ab, Jesu orot matan kwaitutur uman matanamaim rumum naatu ibatiy, “Sawar afa ku’i’itah?”
24 Gavanuëjamu ruehuro nigerohoromo garomo uavadeje: Na sisëꞌi gavajëjo ae jijihoꞌi röhu jabesi nu anoꞌoho ijo vaꞌëne jioꞌamoꞌego.
24 Orot nuw ra’at naatu eo, “U, ayu sabuw ai’itih, baise ai’itih i boun ai’ibe hibat tereremor.”
25 Ëhi uëvamu ruehuro övoho nunire röhu maho bamëvadeje. Bamëvamu röhu maho uherihoromo avoho garomo bövie biseꞌe ahoꞌo ma-mae gaꞌamadeje.
25 Jesu iban maiye umanamaim orot matan rumum. Imaibo orot matan kubuna nuw naatu sawar itih gewagewas.
26 Ma-mae gaꞌamamu uavadeje: Nadi arue amoho vuonoröꞌö vaꞌi o öre gö öre göho vaꞌi ma-ahorirëro jasi osaëro vaꞌëjo.
26 Jesu orot ana ubar biyafar iu, “Men ina’intabir maiye inan nati bar merar inatitamih.”
27 Ëhi ëꞌëꞌëro Iesuꞌo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo vaꞌareje. Vaꞌoromo Caesarea Philippi amo börömo jiajinö amore amore suorovoꞌi iojiomareje. Örire iojiomëꞌi Iesuro uëvadeje: Na rahuo jevaje jöho ae ahoꞌobëhe diehi atoruomaje höjo.
27 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar Caesarea Philip i wanawananamaim hitit, efamaim hinan ana bai’ufununayah ibatiyih, “Kwao anowar, sabuw ayu isou i mi’itube te’o kwanonowar?”
28 Diehi atoruomaje höjamu uavareje: A ioroꞌiorohuro uvoruomaje höjo: Ja John bapataeto vaejavuonövane ahuro rovëꞌe javajëjo. A ioroꞌiorohuro uvoruomaje höjo: Ja Elijah-ro rovëꞌe javajëjo. A ioroꞌiorohuro uvoruomaje höjo: Mami göꞌe jö God-aro baeromo majëhinövarijohuro röhu jero gemuëro rovëꞌe javajëjo.
28 Hiya’afut hio, “Sabuw afa te’eo o i John Baptist, afa Elijah, naatu afa i dinab orot ta.”
29 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Röhu jemë nasi jöho diehi ataruje höjo. Diehi ataruje höjamu Peter-ro riꞌöromo uavadeje: Ja böröme namiromo ajamuijanue aho javajëjo.
29 Naatu Jesu ibatiyih, “Bo kwa mi’itube ayu isou kwa’o?” Peter iya’afut eo, “O i Roubininenayan.”
30 Javajëjamu uëvadeje: Ëjöho nadi aho huruoho majëhirëjo.
30 Naatu Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen ayu isou.”
31 Ëhiꞌonugoromo Iesuro aevoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho röjëhiromo uëvadeje: God-ro ëhi bamëꞌëro ëhuꞌëro hesi A Maho naro viꞌehe huë vavaene bövie biseꞌe baeꞌejöjo. Jew rajo a duvaho ömoꞌömoho priest masijoho jögoru öri röjëhijarue aribövioho ëho jaburo na bijönegoruomoꞌajëjo. Bijönegoruomoꞌiramu aëro anegoꞌiramu guomevoꞌajëjo. Guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure iꞌovoromo riꞌöꞌejöjo.
31 Naatu Jesu busuruf ma i’obaibiyih eo, “Orot Natun i boro sawar moumurih wanawanan narun ni’akir. Jew sabuw hai ukwarih, firis ukwarih, ofafar kirumayah boro hinakwahir naatu hinarab namorob, baise veya tounu ufunamaim boro namisir maiye.”
32 Ëjöho Iesuro bogo subivëhoꞌi ma-samaꞌe röjëhijadeje. Röjëhijamu Peter-ro Iesu roriꞌo huꞌirae bavaꞌoromo uavadeje: Ëhi jiëꞌe jöho nadi jövëjo.
32 Tur bebeyan iti na’atube eo hinowar, Peter bai hairi hin sa’ab naatu busuruf Jesu kwarar eofafar.
33 Nadi jövëjamu Iesuro huotorovoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho gëromo Peter uavadeje: Satan roriꞌo vaꞌëjo. God-hu uehorovajëhioho ja bogo ëhioho uehorovoꞌi ma-aehu uehorovaruëhi jero ëhi uehorovoromo ëhuni ë jöho jövanuëjo.
33 Baise Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah nuw naatu Peter kwarar iu, “Au’uf kwen Satan mowan, o a not i men Godane enan, baise orotone enan.”
34 Ëhi uënugoromo Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo a ioroꞌioroho ahoꞌobëhe ëhuꞌo uëvadeje: Ruehë uëromo rovamu uëvadeje: Ae rahuaro nasi ijore ijore jijihoꞌi nimëꞌoho jasi sinehu nimajoho nadi uehorovoꞌi uvonëjo: Iesuare jöëni viꞌehe huë vavaene javoje rabe baeromo guomevëꞌoho iae hesi hö uvoromo korosi hesi iꞌuoho banigojiomanovoromo nasi ijoro ijoro juvonövonëjo.
34 Jesu ana bai’ufununayah sabuw bairi eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Yait nakok ayu bai’ufununu’umih taiyuwin nakwahir ana onaf na’abar ayu ni’ufnunu.
35 Ja jasi sinohuni uehorovoromo biririvoromo ave saꞌare hiꞌi ëhemu uehorovëꞌoho ijonöho guomo öriro vaꞌaꞌanuëjo. O ja nasi jöëni o nasi jö ma hesi jöëni guomëꞌoho ijonöho maro hiꞌaꞌanuëjo.
35 Anayabin orot yait taiyuwin ana yawas ebobotan boro nikasiy, baise orot yait ayu wabu isan naatu tur gewasin isan ana yawas nakwakwahir boro natita’ur.
36 Jaehu are jove saꞌae mae sisë ahoꞌobëhe bae barëꞌi röhu jasi arijoꞌarije ijumorovëꞌoho na ja ëhuro mae javoꞌajëjo. Bogajo.
36 Orot tafaram tutufin etei nab nabiyasisir wanawanan i namomorob ana gewasin boro abisa nab?
37 Arijoꞌarije ijumorovëꞌoho diehi röhu maho avohorovoꞌiramu mae javoꞌajëjo. Öre bogohöjo.
37 Men abisa ta ema’am boro orot nab ana yawas natubun nab maiye.
38 Ëhesi bëhoho ave jaruvore raromarue aribövioho sisë ariböviëro jioruomëꞌëro bogo God gemu uehorovoꞌi mue gö gö uehorovoruomaje höjo. Jabumë ae rahu nasi jöëni o naehu majëhijaje jö hesi jöhuni javojëgëꞌoho uꞌemu God-are A Maho naro maemu jiëꞌe anera ömoꞌömohuꞌo nasi Vavu hesi ajohuꞌo rueꞌiramu evare nani javojimoruomade ariböviohuni javojegoꞌajëjo.
38 Anayabin iti boun i veya kakafin, God bat ufutin naatu tenagogor i erara’at, imih yait ayu isou naatu au tur isan biya na’ohow, Orot Natun boro obo isa biyan na’ohow Tamah ana marakaw wanawanan ana tounamatar kakafiyih bairi hinanan ana veya’amaim.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.