Marcos 7
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Iae Pharisee ariböviohuro Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuro urimo Jerusalem jioromo rovëꞌëro jiëꞌëro Iesu jiajire ro gagovoruomadeje.
1 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa Jerusalemane hinan hina Jesu hibebera’uh.
2 Gagovoromo gavareje Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro Pharisee rajo jabesi jögoroho ahoromo jovoho övoho bogo otehodivorovoromo sisëho uꞌovëꞌe ioho ma-ueꞌahamu.
2 Naatu ana bai’ufununayah umah souwena’e eregubagub auman hi’aa hitomatom hi’itih.
3 Ëhesi bëhoho Pharisee ariböviohuꞌo Jew rajo a ioroꞌiorohuꞌo ioho bogo ëma ueꞌaharueje. Aꞌi urimo Jew rajo a mamiehu jö bojëmibe rovarëhi ëhiꞌoromo jovëro övoho otehodivorovoromo uvoruomajeje: Nosi sinore sisëho uꞌovahuëꞌëro God-are nunire mae javuajëromo evare ioho ueꞌaharueje.
3 Pharisee naatu Jew sabuw etei’imak i hai binanakwar ti’ufunun hai a’agir hi’o na’atube umah tesouwenabo te’aau.
4 O i imoꞌamarue öri ariꞌere jioromo ujuoho rovëꞌiroho uvoruomajeje: Sisë höromo jovëro otehodivoromo uꞌoꞌamoromo uvoruomajeje: Avevejöꞌoho ë ioho iae mae uꞌovëꞌe höromo evare ueꞌaharueje. Ëhiꞌoromo a mami ariböviehu bojëmibe rovare jögoroho ahoꞌobëhe jabumëro ejëhoromo enatue ramae gö gö [i ijarue röhe] ëhi uꞌoꞌamoromo uvoruomajeje: Ëinömo inömo hesi sisëho uꞌo barëꞌego God nimorohajëjo. Ëhiꞌarueje.
4 Ahar efanane tenan boro men abistan hina’aan, baise wantoro’ot i boro hinakif nakusouwih, naatu hai binanakwar afa maumurih maiyow tebi’ufunun, boun kerowas, naukwat, ya’aya baibitab ana noukwat, i na’atube tesasouwen.
5 Ëhiꞌaruëro jiëꞌëro ë Pharisee ariböviohuꞌo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo riꞌöromo Iesu uavareje: Jasi ijorajo ömoꞌömoho a mamiehu bojëmibe rovare jöho bogo eromo jovoho övoho bogo otehodivorovëꞌe ioho ma-ueꞌaharue höjo. Rabëni ëhioho ëꞌarue höjo.
5 Imih Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah Jesu hibatiy, “Aisimamih o abai’ufununayah bai’obaiyen it ata a’agir hibai nan men tibi’ufununimih, naatu baise i umah gubagub auman te’aau?”
6 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Sareri sareriꞌe aribövie jëvajëjo. Jö God-aro baeromo majëhijade ae Isaiah-ro jemëhu ëꞌirarije jöho jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo:
6 Iyafutih eo, “Isaiah kwa arerekabih isan eo i turobe, Bukamaim eo kikirum na’atube,
7 Jabumë a jabesi jögoroho ae röjëhiromo uëruomaje höjo: Ëho God-are jöe jiaje ejahuorëjo.
7 I hai kwafiren ayu isau i yabin en,
8 God-hu bojëmade jögoroho jemëro vuonugoꞌi aehu bojëmibe rovare jögorohemu maꞌenaruje höjo.
8 Kwa God ana obaiyunen kwabosair sa’ab kwayai naatu orot hai bai’obaiyen kwabai kwabukikin kwanan.”
9 Ëhi uënugoromo uëvadeje: Sareriꞌe uehoroho baeromo ëhuro God-hu bojëmade jöho aharuje höjo jemëhu a bojëmijaruje jögoroho maꞌenoꞌirarijëro.
9 Naatu Jesu iuwih eo, “Kwa God ana obaiyunen bosairen sa’ab ya’in naatu taiyuw abinanakwar bai’ufnunin isan i kwaso’ob kwanekwan!
10 Ëhesi bëhoho Moses-ro uëvade höjo: Jasi vëmu vavuꞌoho mae uehorovëvonëjo. O jöe göꞌo uëvade höjo: Ae rahu jö sisë jövoromo vëmu o vavu hesi iho ijumahëꞌoho anego guomoꞌirajo.
10 Moses na’atube eo, ‘hinat tamat inakakafiyih, yait ta hinah tamah erarafih i boro hina’asabun namorob.’
11 Röhu jemëro ë jöho ahoromo ae röjëhiromo uëvaruje höjo: Jaehu jasi vëmu vavuꞌo God-are nunire uëvëꞌoho: Nasi maho sisëho ujuohoromo ajëmiꞌibejodoho röhu aveho na God-are ihoro bamëꞌe jevajë uëvëꞌoho
11 Baise o ta hinat tamat isah iti na’atube inao, abistan ayu’une kwa abibaisi i God ana sibor yayasairen.
12 nadi röhu maho huotorovoromo jasi vëmu vavuꞌoho ajëminëjo. Ajëmijëꞌoho sisë höjo. Ëhi uëvaruje höjo.
12 Tur nati na’atube nao, naatu boro men kafa’imo hinah tamah isah abisa ta nasinafumih.
13 Vëmu vavuꞌo ajëmijëꞌoho sisë hö uëvarujohuro ëhuro vëmu vavuꞌo mae uehorovëvoꞌirarijego God-hu bojëmade jöho jemëro aharuje höjo jemesi a mami jöho eꞌirovo. Ëhi jiëꞌe mu sisëho ahoꞌobëhe röjëhijaruje höjo.
13 Kwa a’a’agir hai binanakawar kwabukikin naatu God ana tur i kamomow ebi’en naatu sawar afa moumurih maiyow auman nati na’atube kwasisinaf.”
14 Iesuro ëhi uënugoromo ae ahoꞌobëhe röhu maho uëvadeje: Ro gemuoro gagovohëromo ro gagovamu uëvadeje: Naehu ave uhu jö uëꞌiëꞌajoho jemë ae ahoꞌobëhe avoho heromo bëhoho baerëjo.
14 Iban maiye Jesu sabuw rou’ay gagamin eafih hina iuwih eo, “Kwa etei iti tur anao i kwananowar naniyan kwanab.
15 Rabe roriꞌo jiajehu jöꞌore vaꞌëꞌoho bogo ëhuro aho sisërëꞌamoꞌi aꞌi rabe dë vövöbajoꞌere jioromo suorovëꞌohuro ëhuro aho sisërëꞌamaje höjo.
15 Men sawar iti ufunane en orot wanawanan irun iwa’an gub kakafin etatounimih, baise abisa orot wanawananane etitit imaim iwa’an orot gub kakafih etatoun.
16 [Ae rahu ja God-are jö hejanue ae javëꞌoho bëhoho nahoromo birohonëjo.]
16 Tain hinama’am na’at tur kwanonowar kwananot.”
17 Ëhi majëhinugoromo Iesuro ae ahoꞌobëhe rëmoꞌi osare vaꞌadeje. Osare vaꞌamu hesi ijorajoho jaburo uavareje: Uhu jö majahuijane hesi bëhoho huruohego no hejarëjo.
17 Sabuw rou’ay gagamin ihamiyih in bar rur ufunamaim ana bai’ufununayah iti oroubon isan hibatiy.
18 Hejarëjamu Iesuro uëvadeje: Ëhi jiëꞌoho na jemëꞌo uehoroho bogojëvajëjo. Jemë rabëni bogo garomo uvarujëjo: Rabe roriꞌo jiajehu jöꞌore vaꞌëꞌoho bogo ëhuro aho sisërëꞌamaje höjo.
18 Iuwih eo, “Kwa auman boro’ika kwakakasiy? men abistan ta ufunane en erun iwa’an gub kakafin orot etatounimih.
19 Ëhesi bëhoho rabe jöꞌore vaꞌëꞌoho vövöbajoꞌeroho bogo abueꞌi dëre abuejaje höjo. Dëre abueromo dëre jioromo suorovoromo bogo aho ijumëvëꞌe ma-gua gagore vaꞌaje höjo. Ëhuꞌëro aho God-are nuniroho bogo sisërëꞌamaje höjo. Iesuhu ëhi jövadoho huro uöromo ëꞌadeje: Jaruvoho ie ahoꞌo ma-ueꞌahëꞌoho God-ro uvaje höjo: Iae mae höjo.
19 Anayabin men orot dogoronamaim erurumih, baise en yan kabutin wanawanan erur naatu eafuwatait ere’er.” Iti na’atube eo ana maramaim Jesu kurerereb eo, “Bay etei’imak i gewasih kwanaa.”
20 Röhu Iesuro hesi jö vituoho majëhiromo uëvadeje: I ueꞌahëꞌohuro bogo ëhuro aho sisërëꞌamoꞌi aꞌi dë vövöbajoꞌere jioromo rojomoromo suorovëꞌohuro ëhuro aho God-are nuniroho sisërëꞌamaje höjo.
20 Naatu ibanak eo maiye, “Abistan orot wanawananane etitit imaim iwa’an i’isan gub kakafin etatoun.
21 Uehoro sisëhuro dë vövöbajoꞌere jioromo rojomego ëhuro öëro jijihanovoruomaje höjo. Vajiohëro ujuohoruomaje höjo. Ae muoꞌamoruomaje höjo.
21 Anayabin orot dogoron wanawanantoro’ot etitit, i not kakafin, sesebar, bar kweb, asabunubunuw, turahinah a’aawah ufuh na,
22 Gohoꞌamoruomaje höjo. A jabesiroho ujuohoniëhiꞌi ganiganimoruomaje höjo. Mu sisë rabe rabe vaeruomaje höjo. Ae gö sarerëmiruomaje höjo. A nunire javojiꞌe muoho vaeruomaje höjo. A jabesi mu mahuni dë vörönëgaje höjo. A jabesi ihoho ijumoruomaje höjo. Sivue uehorovoromo jabesi ihoho döro bamoruomaje höjo. Simane sisëꞌi uehorovoruomaje höjo.
22 kabat, tur karur, tenagogor, baiwa’an ana yeyewra’aten, bahiy, koutabitabir, bai’o’orot, naatu baifufuwen.
23 Ëhi jiëꞌe uehoro sisë ahoꞌobëhe dë vövöbajoꞌere jioromo rojomoromo suorovajohuro ëhuro aho God-are nunire sisërëꞌamaje höjo.
23 Iti not kakafih etei’imak i orot wanawanane enan imaim iwa’an i’isan gub kakafin etatoun.”
24 Ëhiꞌonugoromo Iesuro riꞌöromo ë Jew rajo jabesi saꞌaho vuonugoꞌi vaꞌadoho vaꞌo saꞌa göre Tyre amo Sidon amo jiajinö saꞌare ë rovadeje. Ruenugoromo osare vaꞌoromo uëvadeje: Naehu ave rovodoho nadi huruohorëjo. Ëhi uëvadeje röhu hesi ihoho ë saꞌaroho börömëro jiëꞌëro hu rovadoho bogo a subivëho varijënoho jiadeje.
24 Jesu efan nati ihamiy in tafaram Taiya wanawananamaim tit, naatu bar wanawanan run, men kok sabuw hitaso’ob i nati’imaim ma’am, baise men karam boro yumatan tibun.
25 Ëhuꞌëro jiëꞌëro magonahe gemuëro ma-burëro hejadeje uvavamu: Iesu rovëꞌe höjo. Ëmagonahoho aboje gemu biseꞌe jiadeje. Satan-are a sisëro ë aboji hesi dëre abueromo simanoho huotovahëꞌe jiadeje. Hesi abojoho ëhi jiëꞌëro ë magonahohuro hejade uvavamu: Iesu rovëꞌe hö uvavamu hegorovo rueromo Iesuare höru bëhire ague aho hijadeje.
25 Nati’imaim babin natun babitai kikimin afiy kakafin tarasum ma bi’a’afiy Jesu ana tur nowar na biyan tit anamaim ra’iy.
26 Röhu ë magonahoho hu bogo Jew rajo magonahehu jioromo bogo Jew rajo jöehu jövaje magonahehu jioꞌi aꞌi hesi saꞌa börömoho Syria jioꞌi hesi saꞌa biseꞌoho Phoenicia jiadeje. Hu bogo Jew rajoho jiëꞌe Iesu ëninamiromo uavadeje: Ajemiromo a sisë nasi aboji hesirire jiajoho rarovöꞌöjego vaꞌirajo.
26 Babin i Greek matuwan, baise ana tufuw an i Fonisia imaim tufuw tafaram Syria wanawanan, i Jesu ifefeyan natun biyanamaim afiy kakafin tanun tatit isan.
27 Rarovöꞌöjego vaꞌirajamu Iesuro uehorovoromo uvadeje: Vëmu vavuꞌehu jabesi aboji harihuꞌo urimo ajëmijaruëhi naro nasi saꞌa rajohemu ëhi urimo ajëmiꞌi rovode höjo. Ëhi uvoromo ë saꞌa gö rajo magonahoho uhuꞌe uavadeje: O-ajo. Nadiꞌego urimo aboji harihuꞌoho ie daꞌuojëhiꞌiröjo. Ëhesi bëhoho noehu aboji harihuꞌo jabesi i ujuohoromo ö harihu mioꞌamëꞌoho ëho bogo maehu höjo.
27 Baise Jesu babin isan eo, “Wantoro’ot i boro kek abisa tekokok tanituwih, men ef ema’am boro kek hai bay tanab tanarub haru nahimaim nare hinab hina’aan.”
28 Bogo maehu höjamu hegorovo rue magonahohuro uehorovoromo uvadeje: Iae na bisemu ioniro saꞌa gö raje jevoꞌego ëhuni bogo ajemiꞌi jöho jövajëjo. Röhu noehu bogo rarovego öehu i ugobajoꞌo ueꞌaharuëhi nani Iesuro naꞌo ëhi ejehoromo nasi abojoho ajamiꞌajëjo. Ëhi uvoromo mana uhuꞌe uavadeje: Bada iae mae-ëjo röhu i maratu aharire raromarue öho jabumëro aboji harihuꞌo jabesi i ugobajoꞌoho iae ueꞌaharue höjo.
28 Baise babin eo, “Turobe Regah baise kek hai bay te’aa momosarih gem baban tere’er haru te’aau.”
29 Ueꞌaharue höjamu Iesuro uavadeje: Iae mae uevanuëjo. Ëhuni vaꞌonëjo. A sisëho jasi aboji hesi dëre jioromo iae mamiꞌe höröromo vaꞌëꞌe höjo.
29 Imaibo Jesu babin iu, “O abaiya’afotenamaim imih kwen, afiy o natu ihamiyika.”
30 Ëhi uëvamu hegorovo rue magonahohuro vuonoröꞌöromo hesi osare vaꞌoromo gavadeje a sisëho mamiꞌe hörö vaꞌi abojoho röhore raromamu.
30 Babin matabir in ana bar tit ana kek gem yan inu’in itin afiy ihamiy titaka.
31 Ëhiꞌamu Iesuro Tyre amonö jioromo vaꞌoromo Sidon amonö rovaꞌadoho vaꞌo saꞌa ihe Ame 10 Jioꞌamaje Saꞌare ë vaꞌoromo nume Galilee eꞌure ruvebijadeje.
31 Imaibo Jesu tafaram Taiya ihamiy Sidon wanawananamaim remor in Galilee harew kukuf yan re, naatu rabon Bar Merar Etei Umat Ronron hai me yan tit.
32 Ruvebijamu gagorovo aëro ae gemu huꞌirae baeromo rovareje. Ëa hesi hiaꞌoho tugohëꞌe o jöho aꞌoꞌaꞌohëꞌe jövëꞌe ae jiadeje. Ëaho huꞌirae baeromo rueromo Iesu ëninamiromo uavareje: Jasi övoho hesi sinoro bamego hu mae jiajo.
32 Nati’imaim sabuw afa orot tainin gugurin, naatu menan sarusarubet i hibai hina Jesu biyan hitit naatu uman biyan tabutubun isan hifefeyan.
33 Ëhi uavamu Iesuro huꞌirae baeromo ae ahoꞌobëhe riravaruire jioromo vaꞌoromo jabesi sivue rirarovoromo hesi övo namoho niöꞌi ë a hesi hiaꞌi gagore rëmöꞌöjadeje. Rëmöꞌöromo jijönugoromo sabëro öromo ë a hesi bitaroho rëhahadeje.
33 Imih Jesu orot bai tit sabuw rou’ay gagamin ihamiyih akisinamo nabinamaim, naatu uman orot tainin wanawanan iuturiy, imaibo kwaitutur naatu orot menan butubun.
34 Bitaroho rëhahonugoromo öꞌidöho sioroho garomo ë ahuni haraꞌuoromo hesi jöëro uavadeje: Epatajo. Ëhesi bëhoho huotovëꞌoho: Hiaꞌe dadovoꞌamëjo.
34 Matan au mar nuw ra’at dogoron tutufin erawous naatu orot isan eo, “Efata,” anayabin “Kubotawiy!”
35 Ëhi uavamu gavëꞌi ë a hesi hiaꞌoho dadovahoꞌi bitaroho marëromo jöho avoho jövadeje.
35 Mar ta’imonamo orot tainin botawiy tur nowar naatu menan yamutufur tur eo gaigiwas.
36 Jöho avoho jövamu Iesuro ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Naehu mu vaejodoho nadi aho majëhirëjo. Iesuhu nijioꞌiraejëvoꞌi hijadoho bogo ejahoruomoꞌi ae ëma majëhibe vaꞌareje.
36 Naatu Jesu sabuw eotanih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen.” Baise i mar etei sisinaf imih mar etei isan hio.
37 Röhu ae ahoꞌobëhe Iesuare muoho garomo tiöruomadeje. Tiöromo uvoruomadeje: Mue bövie biseꞌe ma-mabëhe vaejëꞌe höjo. Mu masije gö gö vaeromo röhu hiaꞌi tugohëꞌe bitaro tövëꞌe aribövioho jabuꞌo avohëvego marëꞌamoromo jöe heromo jöe atarue höjo.
37 Sabuw anababatun hai kasiy ra’at hifofofor men kafaita, naatu hio “Sawar etei’imak sinafen gewas! Naatu i karam boro niwa’an tainih gugurih tur hinanowar naatu awah gugih tur hinao!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.