Marcos 6

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ëhiꞌonugoromo Iesuro vaꞌadeje. Vaꞌoromo hesi amëro rueꞌi hesi ijorajoho jaburo huꞌo gemu mae rovareje.
1 Jesu efan nati ihamiy matabir maiye ana bai’ufununayah hitur bairi hina ana bar ana merar hitit.
2 Rueruomoromo Jew rajo jabesi nuho majaho rovamu Iesuro God rajahijarue osare vaꞌoromo God-are jö bëhoho röjëhijadeje. Röjëhijamu ae ahoꞌobëhe heromo tiöjareje. Tiöromo uvoruomadeje: Ëiahuro jöho dinöꞌe hejëꞌëro jövajëjo. Hu diehiꞌoromo ëhi jiëꞌe simano maho baejade höjo. Darugoꞌe mu masijoho diehiꞌoromo vaejaje höjo.
2 Baiyarir ana veya Kou’ay Baremaim busuruf sabuw i’obaibiyih, naatu sabuw moumurih ana tur hinonowar i hifofofor naatu hio, “Iti orot menamaim kirum so’ob? Naatu not rerekab yait itin ina’inanen fokarih esisinaf?
3 Hu sarerivajëjo. Ma-ijo muemu vaejaje ae höjo. Hu Mary-are harihe höjo. Hu James-are Joses-are Judas-are Simon-are öe höjo. Hesi maꞌino ömoꞌömoho aviae noꞌo gemu mae raromarue höjo. Ëhi uvoruomoromo nue huodivareje.
3 Iti orot i bar wowabayan. Mary natun taitin James, Joseph, Judas naatu Simon, ruburubun baibitar iti’imaim bairit tama’am?” Iti na’atube hio naatu hikwahir.
4 Nue huodivamu gëgorovo Iesuro uëvadeje: Jö God-aro baeromo majëhijarue aribövioho dinöꞌe dinöꞌe vaꞌëꞌiroho aëro no mae uehorovavuarue höjo. Aꞌi nosi saꞌa rajoho aganoho osae gemuore raromaruoho jemëremu bogo ëhioho uehorovavuaruje höjo.
4 Naatu Jesu hai tur eowen bar merar afa’amaim dinab orot i tekakakafiy, baise orot taiyuwin ana bar merar, ana sabuw, ana rara men tekakakafiy.
5 Ëhi uëromo hu darugoꞌe mu vaeꞌiröhoho bogo eni jiadeje. Huro guomo guomoꞌe ae ma-gemu gemu jabesi sinore hesi övoho bamëhoromo sinoho avohëvamu marëjëvadeje. Ëhemu ëꞌadeje.
5 Naatu ana bar meraramaim ina’inan men ta sinaf, sawusawuwih bai’abamo biyah botobonen hiyawas.
6 Röhu hesi amo rajehu hu bogo ma uehorovarohuni ëhuni tiöjadeje.
6 Sabuw men hibitumatum isan Jesu ifofofor men kafai ta.
7 Röjëhibe juvoromo hesi ijoraje 12-ho uëvadeje: Ruehëromo rovamu uëvadeje: Naro jemë rëmöꞌöꞌiëꞌajëjo jemëro nasi jöho ae majëhibe jijihoꞌirarijego. Jemë ae niöꞌi niöꞌi ame göro göro vaꞌorëjo. Jemëhu mu vaeꞌirarijohuni nasi darugoho bojëmijajëjo ëhuro jemëro Satan-are a sisë gö gö a dëre jioꞌamëꞌoho rarovöꞌöꞌirarijego.
7 Ana bai’ufununayah nah 12 eafih hina hitit afiy kakafih nunih isan fair itih naatu orot rouru’ab iyafarih hitit.
8 Röhu vaꞌiëꞌiroho ma-guduodemu ujuohorëjo. Ioho esöho ijo bajoho bövioho biseꞌoho bogavëjo.
8 Naatu iuwih, “Remor kwanabubusuruf a tu akisin kwanab, men sawar ta, men rafiy, men hafoy, naatu men kabay ta kwanab naiw a kikiramaim kwanarobere.
9 O höru guduoho ioꞌamoromo niöge ma-gemu gemu ioꞌamoꞌi nadi niöꞌi niöꞌioho ioꞌamorëjo.
9 A baibiyon kwaniyoun, baise biya baibiyon men bairou’abin kwanab.”
10 Ëhi uënugoromo uëvadeje: Amo göre göre vaꞌoromo aehu di osare raromojöro uëvamu vaꞌo raromëꞌoho ëhuremu raromonövorëjo ijonö ë amore jioromo vaꞌiëꞌe jëvaje.
10 Naatu iuwih, “Bar merar menatan kwarur imaim kwanama kwanabow nanan a veya nab imaibo nati bar merar kwanihamiy.
11 O di amore ariböviehu jemesi örire nu huodëgoromo jö bogo ejëhëꞌoho amoho nugo vaꞌirögoro jabesi saꞌa hesi tohotohe jemesi höru hitahire jiajoho saꞌaro riremo vaꞌego ë amo rajohuro garomo uvoꞌirarëjo: No sisë ëꞌëꞌe javuajëjo.
11 Naatu efan menamaim a merar men hinay hinabubuwi, o fana men hinanonowar kwana’orarafih kwanana’ufut tafaram kwanihamiy kwanan, nati i hai baimatnuwen!”
12 Ëhi majëhijamu hegorovo ijorajo ömoꞌömohuro vaꞌoromo jöe majëhibe jijihoromo uënövareje: Uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baerëjo.
12 Basit hitit hin bowabow kakafihine dogor baikitabiren isan hibinan.
13 Ëhi jiëꞌe jöho majëhibe Satan-are aribövi sisë ahoꞌobëhe jabesi dëre jëvajoho rarovöꞌöbe ose guomo guomoꞌe a jabesi sinore otehoromo sinoho avohëvobe ëhi jiëꞌe mu masijoho vaebe jijihareje.
13 Wagabur moumurih maiyow hinunih hitit naatu sawusawuwih moumurih na’in biyah raiy hirarouw etei hiyawas.
14 Ëhi jiëꞌe mu masijoho vaebe jijihamu saꞌa a böröme Herod-ro ë jöho hejadeje rabëni Iesuhu ëꞌaje jöho ae ahoꞌobëhe dinöꞌe dinöꞌe vaerovëꞌëro jiëꞌëro. A ioroꞌiorohuro uvoruomadeje: Ëaho John bapataeto vaenövade ahuro guomoromo riꞌöjëꞌe höjo. Ëhuꞌëro darugo böröme baeromo mu masijoho vaejaje höjo.
14 Jesu wabin ra’at aiwob orot Herod nowar, anayabin sabuw afa hio’o Iti i John Baptist morobone misir maiye, imih biyanamaim fair ma ina’inanen ta ta sinaf temamatar.
15 A ioroꞌiorohuro uvoruomadeje: Iesu hu mamiꞌe hijade ae Elijah-ro rovëꞌëro ëꞌajëjo. A ioroꞌiorohuro uvoruomadeje: Jö God-aro baeromo majëhinövare aribövi ioroꞌioro jiarëhi hu ëhi jiëꞌe aëro jiëꞌëro ëꞌajëjo.
15 Afa hio, “Iti i Elijah. Afa ibanak hio’o, ‘Iti i marasika dinab orot ta na tit.’”
16 Ae göëro göëro Iesuare jöho gö gö atavamu hegoro Herod-ro ae uëvadeje: Ëaho hu John höjo. Urimo naro hesi sönöho tariojahode höjo röhu hu guomoromo riꞌöjëꞌëro hijajëjo.
16 Baise Herod nonowar ana maramaim eo, “John sikan abuburu’um i morobone misir maiye?”
17 — ausente —
17 Anayabin Herod taiyuwin iuwih John hifatum hibai hin dibur baremaim hiyaru’uy. Iti sisinaf ana’an i Herod tain Philip aawan bi’awan isan.
18 — ausente —
18 Anayabin Herod tain aawan bi’aawan isan John gam tur fokarin maiyow eo, “O i ofafar iastu’ub yawas kakafin kusisinaf.”
19 Ëhiꞌamu ë magonahohuro John nue huodivoromo anoꞌi nimadeje. Ëhi nimoromo röhu Herod-ro magonahoho ahamu anoꞌiëꞌadoho vuonugadeje.
19 Imih Herodias yan so’ar kok kwanekwan boro John ta’asabun, baise ef men ta ma boro tasinaf.
20 Herod-hu magonaho ahade hesi bëhoho huro uvadeje: John hu a ma-mabëhe hö uvoromo ëhuni John juhuonamiromo avoho mueberomo magonahoho ahadeje. Magonahoho ahoromo vaꞌoromo henövadeje John-ro God-are jöe majahiꞌego. Jöe majahiꞌego Herod-ro nurunurumoꞌego hesi jöho heꞌi nimonövadeje.
20 Baise Herod i John isan birubir anayabin i so’ob John i orot kakafiyin, ana yawas mutufurin imih tatafafar, John binan Herod nonowar ana not i’afiy baise Herod ana kok i John tabinan i tanowar.
21 Ëhiꞌoromo John anojöëni magonahoho ahobe ruejuvo Herod rahade majaho rovamu evare magonahehu vaeꞌi nimade majaho rovadeje. Ëhesi bëhoho Herod-ro söröe baeromo hu ajamiromo ë saꞌa muebejarue aribövioho muorovo mu muebejarue aribövioho a masijo ioroꞌiore Galilee saꞌare raromaruoho ë a masijoho uëvadeje: Ruehego na söröe bojëmiꞌiröjo. Bojëmiꞌiröjamu rueruomadeje.
21 Basit veya gewasin ta Herod tutufuw ana veya baiyasisir isan hiyuw bogaigiwas, ana sabuw nukwanukwarih, baiyowayah nukwanukwarih, naatu Galilee wanawanan sabuw gagamih etei e’af ayuwih.
22 Rueruomamu ë magonaho hesi abojohuro rueromo javavadeje. Javavamu gagorovo Herodꞌo hesi örire rueruomade ariböviohuꞌo ë magonahoho garomo vuëvorovoruomadeje. Vuëvorovoromo Herod-ro magonahoho uavadeje: Ja rabe rabe nimëꞌoho uevego bojamiꞌiröjo.
22 Nati’imaim Herodias natun babitai na run benaben Herod ana nanawan sabuw hiru’ay hima’am etei hiyasisir men kikimin ta.
23 Naehu muebejaje öri ariꞌo nimëꞌoho iae ëhuꞌo ririre tarioromo vituoho bojamiꞌejöjo. God-ro geꞌego na mae uavajëjo.
23 Naatu babitai isan eobaifaro eo, “Abisa isan inifefeyan au aiwob turin auman boro anit.”
24 Ëhi uavamu ë magonahohuro vaꞌoromo vëmoho uavadeje: Na rabe baeꞌejöjo. Rabe baeꞌejöjamu rue vëmohuro uavadeje: Uanëjo bapataeto vaejaje ae John-are sönöho tarioromo simanoho baro bojemëjo.
24 Babitai in hinah ibatiy, “Ayu boro abisa isan anifefeyan?” Hinah iya’afut iu, “John Baptist ukwarin!”
25 Ëhi uavamu hejëꞌi rue abojohuro ma-burëro vuonoröꞌö rueromo a börömoho uavadeje: Na negajoho avevejöꞌe ae uëvego bapataeto vaejaje ae John-are sönöho tarioromo simanoho hevö döre bamoromo baro bojemarëjo.
25 Babitai matan kabiy in aiwob biyan tit ifefeyan eo, “Ayu akokok John Baptist ukwarin tew yan inayai iti boun inab inan initu.”
26 Ëhi uavamu hegorovo rue a börömohuro huë vavaene böröme baejadeje. Iae hu huë vavaene baejadeje röhu urimo darugoꞌe jöho ë aribövi jabesi nuniro ë magonahoho mae uavëꞌëro ëhuꞌëro huotorovoromo nijioꞌiraeröhoho hu bijönimadeje.
26 Aiwob orot yababan gagamin bai, baise men karam sabuw matahamaim babitai isan eo’obaifaro ta’astu’ub.
27 Bijönimamu evare ae gemu ma-burëro nugöꞌöromo uavadeje: Vaꞌoromo John-are sönöho tarioromo simanoho baruenëjo. Baruenëjamu savoji gagore vaꞌoromo sönöho tarioromo simanoho
27 Mar ta’imonamo tur iyafar sika afu’afuw orot iyun in John dibur baremaim ma’am sikan buru’um.
28 hevöre bamonugoromo barueromo abojoho bojamadeje. Bojamamu huro bavaꞌo vëmoho bojamadeje.
28 Naatu ukwarin tew yan iwan bai na babitai itin imaibo bai in hinah itin.
29 Ëhiꞌamu John-are ijore ijore jijiharue ariböviohuro ë jöho heromo rueromo sinoho bavaꞌoromo munë gagore bamareje.
29 John ana bai’ufununayah tur hinonowar ana veya hina biyan hibai hin rahamaim hiyai.
30 Iesuare apostle ömoꞌömohuro mu masije vaebe jijihëꞌëro vuonoröꞌö rueromo Iesu uavareje: No muoho ëhi ëhi vaeromo jöho ëhi ëhi majëhiromo rovare höjo. Ëhi jiëꞌe jöho jabumëro Iesu majahi barëjareje.
30 Tur Abarayah himatabir hina Jesu biyan hitit mi’itube hibowabow naatu sabuw hibi’obaiyih ana tur hi’owen.
31 Majëhi barëjamu gagorovo ruehuro gavade ae ahoꞌobëhe rovëꞌi vaꞌëꞌi rovëꞌi vaꞌëꞌëro huꞌo hesi ariböviohuꞌo i ueꞌahoꞌiröhe o bövi biseꞌo vaeꞌiröhe majaho bogojiamu gagorovo uëvadeje: Ruehego no a rumoꞌe saꞌare nosi sivue vaꞌo raromoromo jemëro ëhuro ma-bisemu nuhorëjo.
31 Naatu Jesu iuwih eo, “Tarabon tan efan sira’utubinamaim mar kafai taniyarir. Anayabin sabuw moumurih Jesu isan hirun hititit, ana bai’ufununayah bay men karam boro hitaa.
32 Ëhi uënugoromo jaburo boat-re ajio raromoromo a rumoꞌe saꞌare jabesi sivue vaꞌi vaꞌareje.
32 Imih akisihimo wa afe’en hisra’at hin efan ana sira’utubinamaim hitit.
33 Vaꞌi vaꞌamu ae ahoꞌobëhe gavare jabumë vaꞌamu iae mae gëromo uvoruomadeje: Ëaribövioho Iesumëro boat-re vaꞌaruë uvoromo amo göre göre jioromo saꞌa hörëro ma-burëro vaꞌoromo Iesuꞌo hesi ariböviohuꞌo boat-re vaꞌaruoho iosirëmiromo jaburo jovo ioni gönö urimo rueruomadeje.
33 Baise hinan sabuw moumurih na’in hi’itih hi’inanih, naatu hai bar hai merar hihamiyen aunah hi’iyon hina hima isan hikakaif na run,
34 Urimo rovamu Iesuro ijonö ro höröromo ravoꞌamoromo gavade ae ahoꞌobëhe tagavëꞌe jiamu gëgorovo uehorovoromo uvadeje: Vaevëꞌëjo. Ëaribövioho vëmu vavuꞌo rumoꞌe ö mahuꞌëro raromanovaruë uvoromo jabesi jöëni vavaenimadeje. Jabesi jöëni vavaenimamu evare jöe ahoꞌobëhe röjëhijadeje.
34 wa’ane bisure auman sabuw kou’ay gagamin hima’am itih iyababan, anayabin iti sabuw i sheep na’atube aurih nabatanenayan en, naatu busuruf sawar moumurih na’in i’obaibiyih.
35 Jöe ahoꞌobëhe röjëhijuvo majae bevaꞌiaꞌamu gagorovo hesi ijorajo ömoꞌömohuro rueromo uavareje: Aveho a rumoꞌe saꞌae höjo. O majae mamiꞌe barëjëꞌe höjo.
35 Veya ra’iy birabirab auman, ana bai’ufununayah hina biyan hitit hio, “Iti efan i yok na’in naatu veya i sawar,
36 Ëhuni ave aribövioho rëmöꞌöjego ave bëhire amo masijore ininore vaꞌoromo ie imoꞌamoꞌirarëjo ueꞌahoröhe.
36 sabuw kwiyafarih ten bar merar afa iti yubinamaim naatu masaw baremaim bay hinatobon hinaa.”
37 Ueꞌahoröhe höjamu uëvadeje: Bogajo. Jemëro irunoꞌoho daꞌuojëhirëjo. Daꞌuojëhirëjamu uavareje: Asëꞌëjo. Dinöꞌe ioho baeromo daꞌuojëhijöro uvanuëjo. Na ja uvoromo ëꞌanuëjo: No 200 kina javuëꞌëro noro ëho bavaꞌoromo buꞌö barëromo ioho imoꞌamoromo ujuoho rueromo ëhuro daꞌuojëhiꞌejarë uvoromo o diehi uvoromo jövanuëjo.
37 Baise Jesu iyafutih eo, “Kwa a efanamaim abisa ema’am i kwaitih te’aan.” Naatu hiya’afut hio, “Bay nati na’atube i boro sumar etei eight orot ta’imon ana baiyan ana fofonin tanatobon sabuw tanituwih.”
38 Jövanuëjamu uëvadeje: Ioho diminoꞌe jëvajëjo. Vaꞌoromo gahëjo. Vaꞌoromo gahëjamu vaꞌoromo adaho garomo vuonoröꞌö rueromo uavareje: No ie ahoꞌobëhe övo gö mine o visue niöꞌi ëhi javuajëjo.
38 Jesu ibatiyih, “Kwa rafiy fafar bai’ab isa tema’am? Kwan kwa’itin.” Hin hiso’ob hina ana tur hi’owen rafiy fafar etei five naatu siy rou’ab.
39 Ëhi uëvamu hegorovo ruehuro ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Vaꞌoromo hahagu hahagu gagovoromo ëhi garasiohuro raromobe vaꞌohëjo.
39 Imaibo Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih matan, matan fotan gewasin yan timarir.”
40 Vaꞌohëjamu rue ariböviohuro vaꞌoromo ë 50 50 o 100 100 hahagu hahagu gagovoromo ëhi garasi rövëꞌe mabëhire raromobe vaꞌareje.
40 Naatu sabuw hi’uwih matan, matan fotan gewasin yan himarir, afa 100 na’atube afa 50 na’atube.
41 Raromobe vaꞌamu gagorovo ie övo gö mine visue niöꞌi ujuoho rovaroho ëho Iesuro ujuohoromo öꞌidöho sioroho garomo God huë mae uavadeje. Huë mae uanugoromo ioho atoꞌatovoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho iꞌimëmijadeje ae ahoꞌobëhe suvuorëmijöro. Ëhiꞌoromo visue niöꞌi taritarivoromo iꞌimëmijadeje jaburo ëhuꞌo suvuorëmijöro.
41 Jesu rafiy five naatu siy rou’ab auman bow au mar nuw ra’at God ana merar yi imseseben ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
42 Ëhiꞌamu ae ahoꞌobëhe ë ioho visuoho ueꞌahamu daꞌuëgadeje.
42 Sabuw etei nati bay hi’aa hai fofonin bai.
43 Daꞌuëgamu gagorovo ijorajoho jaburo i vitu vituoho visu vitu vituoho aegamu esöe ahoꞌobëhe 12 irijiomoꞌamadeje.
43 Ana bai’ufununayah rafiy rebarebah, naatu siy turih sabuw hi’aa hibow sakasak etei 12 hiwan foten.
44 Ëhiꞌareje. Iesuro ie övo gö mine visue niöꞌi ujuohoromo suvuorëmijamu amaꞌe ahoꞌobëhe 5,000 ë ioho ueꞌahoruomadeje.
44 Oro’orot bay hi’aa i etei 5,000.
45 Ëhiꞌamu gavëꞌi Iesuro ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Boat-oro ajio raromoromo eꞌu ioni gönö Bethsaida amoro urimo vaꞌohego na a ioroꞌioroho rëmöꞌöjöjo.
45 Mar ta’imonamo Jesu ana bai’ufununayah iuwih wa hisra’at au Bethsaida wan iyafarih hirabon naatu i baise ma sabuw itubabarih hai ubar hin.
46 Ëhi uëvamu hegorovo hesi ijorajoho jaburo boat-re iojiomoromo vaꞌoruomamu Iesuro parie vaeꞌi dahorunö ajiomadeje.
46 Sabuw itubarih hinan ufunamaim yoyobanamih yen in oyaw wan tit.
47 Ajiomoromo parie vaejamu vahiromadeje. Vahiromamu nume ijorajoho jaburo öri ëgoböviro jovo döre vaꞌoruomoꞌi Iesuro ruhe saꞌare hesi sivue hijadeje.
47 Birabirab auman wa re in kuyowen naatu Jesu akisinamo i me yanamaim ma.
48 Hiꞌi gavadeje burëro jabesi nuninö rueꞌego ijorajoho jaburo jovoho sisëꞌi sisëꞌi huoꞌöbe vaꞌoruomamu. Ëhiꞌojuvo sisonuvoꞌiëꞌadeje. Sisonuvoꞌiaꞌamu Iesuro abueromo jovo döre hörëro vaꞌadeje. Vaꞌoromo jabumë iosirëmiꞌiëꞌadeje.
48 Ana bai’ufununayah i’itih i hiboy hibi’akir, anayabin yourabad nahine bababin, mar tot auman Jesu tit riy yan bat remor in biyah tit tanatabirihimih.
49 — ausente —
49 Baise hinuw harew yan bat remor nan hi’itin ana veya wagabur mowan ta hirouw hitar koukuw.
50 — ausente —
50 Anayabin Jesu iti na’atube sinaf hi’itin i hibir men kikimin ta, baise Jesu matan kabiy iuwih eo, “Ya hinakwat! Men kwanabirumih! Ayu anan.”
51 Na jevajë uënugoromo boat gagore ajiomoromo jabuꞌo gemu mae hijamu buroho barëjadeje. Buroho barëjamu ë aribövioho dadivëvadeje.
51 Naatu wa afe’en yen nuwarob eafuw ana bai’ufununayah hifofofor men kafaita.
52 Ëhesi bëhoho Iesuhu mamiꞌe i daꞌuojëhade hesi bëhoho bogo avoho baejareje jabesi uehoroho bogo eni jiëꞌëro.
52 Anayabin rafiy bimasib ana kirikirifot men hiso’ob, baise dogorohine i fokar.
53 Ëhiꞌamu eꞌu ioni gönö rueromo Gennesaret saꞌare ravoꞌamoromo boat-oho ijo bunore be nugareje.
53 Naatu harew hirabon tafaram Genesaret imaim hirun hai wa hirouw,
54 Röhu ravoꞌamamu gavëꞌi evare ae ahoꞌobëhe Iesu garomo uvoruomadeje: Iae Iesu hö uvoromo
54 wa’ane hitit hirara’iy ana veya sabuw Jesu hi’itin hi’inan.
55 ë saꞌae börömoho ma-burëro jijihoromo aevoromo guomo guomoꞌe aribövioho giojimo ujuoho rueromo henövare uvavoꞌego: Iesu ë diröꞌore hijajëꞌego ë vaꞌonövareje.
55 Naatu nati tafaram wanawanan sabuw himatkabikabiy hinunuw sawusawuwih emo’em hiwan hi’abar Jesu ana tur hinonowar imaim hi’abar hin.
56 Iesuhu amo masijore ininore o dinöꞌe dinöꞌe rovëꞌiroho guomo guomoꞌe aribövioho giojimo ujuohoromo aehu gagovarue öri ariꞌere ë ro bahinövareje. Bahinugoromo Iesu ëninamiromo uanövareje: Guomo guomoꞌe aribövioho uëvego ja niögu vituohuremu rëhego ëhuro guomo guomoho barëꞌamajo. Ëhi uaꞌego ae rahu niögu rëhëꞌoho ëhuro marëꞌamonövadeje.
56 Bar merar kikimin o gagamin, naatu masaw bar imaim inan ana tur hinonowar, sawusawuwih hibow hitit ahar efanamaim hiya hifefeyan hai kok i mi’itube ana waifuw yomaninawat hitabutubun. Naatu sabuw etei Jesu hibubutubun iyawasih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.