Marcos 4
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Ëhiꞌamu iae Iesuro röhu maho eꞌu riröre vaꞌo hiromo jöho röjëhijadeje. Röjëhijamu ae ahoꞌobëhe ro tagavamu Iesuro jovore boat gagore vaꞌo hiꞌi ae ahoꞌobëhe jovo riröre raromareje.
1 Iban maiye Jesu harew Galilee sisibinamaim ana bai’ubaiyen bai tit. Sabuw i himour kwanekwan imih i wa afe’en yen mare naatu sabuw harew sisibin dones yan himarir
2 Jovo riröre raromamu Iesuro uhu jöe majëhiromo ëhuro jöe ahoꞌobëhe röjëhijadeje. Röjëhiromo uëvadeje:
2 naatu i oroubonamaim sawar moumurih na’in i’obaiyih eo.
3 Jöe hehëjo. Iae ae gemuëro i uje ujuohoromo mure riremoꞌi vaꞌade höjo.
3 “Kwananowar! Masaw bowayan ana masawamaim ub tanumamih in.
4 Riremobe vaꞌamu ujo ioroꞌioroho örire rireromade höjo. Rireromamu gavëꞌi ugëro ro i barëjare höjo.
4 Naatu ana ub tata’asi’asiy ana maramaim ub afa i ef yan hira’iy, naatu mamu hina hibow hi’aa.
5 Ujo ioroꞌioroho munë uhunö jiëꞌe saꞌare rireromade höjo. Rireromoromo ma-burëro riꞌamade höjo saꞌaho munë döro ma-bisemu jiëꞌëro.
5 Ub afa i karakarar yan kamar men gagamin yanamaim hira’iy, naatu saisewat hikuboubunih hiyen, anayabin me kikimin baban inu’in.
6 Riromo dirumoho bogo ma ioꞌamëꞌëro majaëro rojomoromo anamu sahoriꞌamade höjo.
6 Imih veya yen rararan ana mar ana fora’abinamaim, nati ub hikukubounih i hi’arat himorob, anayabin ah wairoron i men ra’iy me babanika.
7 Ujo ioroꞌioroho bibëꞌe resu resuꞌe saꞌare rireromade höjo. Rireromëꞌëro bibëꞌe resuohuro riromo ujo maho babaꞌamade höjo. Babaꞌamamu maho bogo raeꞌamade höjo.
7 Ub afa i fotan kokor wanawanan hira’iy, naatu ro’oh men matar, anayabin fotan yen fafa rab isuk.
8 Ujo ioroꞌioroho saꞌa mare rireromade höjo. Rireromoromo riromo ëgovoromo bajoho raeꞌamade höjo. Uje gemu gemu röhu ioroꞌioroho baje 30 raeꞌamoꞌi ioroꞌioroho 60 raeꞌamoꞌi ioroꞌioroho 100 raeꞌamade höjo.
8 Baise ub afa i me gewasin yan hira’iy, naatu hikubounih hiyen hibiw, afa i magamagar 30 na’atube, afa i rubirubih 60 na’atube, naatu afa i hiwai re 100 na’atube.”
9 Ëhi uënugoromo uëvadeje: Ae rahu ja God-are jö hejanue ae javëꞌoho bëhoho nahoromo birohonëjo.
9 Naatu Jesu iuwih eo, “O yait tain nama’am na’at iti tur nanowar ininotanot.”
10 Ëhi uëvamu ijonöho ae ahoꞌobëhe bogojioꞌi Iesuro hesi ariböviohuꞌo gemu mae hijadeje. Hijamu hesi ijorajo 12-huꞌo hesi bëhire raromarue aribövi ioroꞌiorohuꞌo ëho jaburo uhu jö hesi bëhoho ua gavareje.
10 Jesu akisin ma’am ana maramaim ana bai’ufununayah nah 12 naatu sabuw afa iyab tur hinonowar hina hibatiy oroubon anayabin so’ob isan.
11 Ua gavamu Iesuro uëvadeje: God-ro böröme namiromo ahoꞌobëhe muebejaje jöho urimoho subivëhade höjo. Ësubivëhade jöho huro hesi suvuore jemë bojëmijëꞌe höjo jemëremu heꞌirarijego. Ëhuꞌëro jemëro jö bëhoho heꞌi a ioroꞌioro jabesi öriroho ma-uhu jöemu rovaje höjo.
11 Naatu iuwih, “God ana aiwob ana buriburin i hibai kwa hit. Baise iyab no ufunamaim tema’am sawar etei i boro oroubonamaim hina’uwih.
12 Jabuni ma-uhu jöemu rovaje hesi bëhoho ë jöho God-are surire jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo:
12 Saise,
13 Ëhi uënugoromo uëvadeje: Röhu naehu majëhijode uhu jöho jemë diehiꞌoromo bëhoho bogo hejarujëjo. Bogo hejarujoho diehiꞌoromo uhu jö ioroꞌioro hesi bëhohuꞌo avoho herëjo.
13 Naatu Jesu i’uwih, “Kwa iti oroubon naniyan men kwanabaib na’at oroubon afa auman naniyah boro mi’itube kwanaso’ob?
14 Aehu mure ruruhöꞌöjade i ujo hesi bëhoho ëho God-are jö a majëhijajoho uëromo ëꞌode höjo.
14 Masaw bowayan i God ana tur ub na’atube ta’asiy re.
15 Ujo örire rireromamu ugehu i barëjare jö hesi bëhoho aehu God-are jö hejamu gavëꞌoho Satan-ro ma-burëro rovaje höjo. Rueromo gavaje God-are jöho i ujonöꞌe jabesi dëre jiego garomo baeniëhiromo roriꞌo buꞌöjaje höjo.
15 Sabuw afa i ub ef yan ta’asi’asiyen hire’erebe, God ana tur tenonowar ufunamaim, Satan boro nan abisa re hai yawasamaim tatanum boro nabosair.
16 O i ujehu munë uhunö jiëꞌe saꞌare rireromoromo riromo sahoriꞌamade jö hesi bëhoho aëro God-are jöho hejarue höjo. Heromo ma-burëro nimorohoromo jöho ejaharue höjo.
16 Afa i ub karakarar yanamaim hire’erebe, tur gewasin tenonowar ana veya i boro matah nakabiy ereyasisir auman hinab.
17 Ejahoromo jöho ma-döëremu baejëꞌëro majae ma-bunemu mae uehorovoromo garöhe God-are jö uehorovaruohuni aehu sisë vaejëvamu gavëꞌoho o huë vavaene rovamu gavëꞌoho ma-burëro vuonugarue höjo.
17 Baise i an wairoroh en, imih boro men maninaka nawainabih, anayabin tur gewasin hibaib isan ahay waf naatu bai’akir kakafin wanawanan hinarur ana maramaim i boro saisewat hinare.
18 O ujehu bibëꞌe resu gemuore rireromade jö hesi bëhoho aëro God-are jöho heruomaje höjo.
18 Naatu baise ub afa i fotan kokor wanawanan hire’erebe, i tur gewasin tenonowar,
19 Heromo ave saꞌa hesi muohuni nurunurumoromo o sarerivoromo inöme börömo mae ujuohoꞌi o bövie biseꞌe ujuohoꞌi nimoromo ëhemu uehorovoromo ëho jabesi nuninö bamarue höjo. Bamoromo saꞌarohemu uehorovaruohuro ëhuro God-are jö jabesi dëre jiajoho taemego jabumë bogo rae avoharue höjo.
19 baise i hai yababan biyah ana yasisir isan, totobuyoy ana baitenbibiren, naatu hai kok sawar ta ta men gewasih erun, tur gewasin hai yawasamaim erabirab, imih men ebiwamih.
20 O ujehu saꞌa mare rireromoromo baje 30 o 60 o 100 raeꞌamade jö hesi bëhoho aëro God-are jöho heromo ejahoromo rae avohoruomaje höjo ioroꞌiorohuro ioroꞌioroho iosirëmiromo mu ma-mabëhe vaejarue höjo.
20 Naatu sabuw afa i ub me gewasin yanamaim hire’ere’ebe, tur hinowar hibasit hibai naatu hai yawasamaim ro’on matar, afa i 30, afa 60, naatu afa i 100.”
21 Röhu uhu jöe göꞌo majëhiꞌiëꞌajëjo. Jemëꞌo uehorovohëjo. Iro bunoꞌiraeromo osare barovarue hesi bëhoho bogo hevö gagoroho o maratu ahariroho gurihi bamoꞌi vaꞌorahoro bamoꞌiro ëhuni barovarue höjo.
21 Naatu i’uwih, “Kwa ramef kwabito’ab i noukwatamaim kwatatarafut? O gem babanamaim kwaya’iyai? Ai ana sisikofamaim kwasisikof?
22 Ëho naro uëromo ëꞌajëjo: Nasi jöe rabe rabe gurihiro jiaje naehu jövaje hesi bëhoho ma-vaꞌorahoro jioröhego jövajëjo. O rabe rabe subivëhaje naehu uëvaje hesi bëhoho ma-samaro jioröhego uëvajëjo.
22 Anayabin sawar abisa baibunuwenamaim ti’inu’in boro hinagatur, naatu sawar abisa wa’iwa’irih ti’inu’in boro hinatit hinibebeyan.
23 Ae rahu ja God-are jö hejanue ae javëꞌoho bëhoho nahoromo birohonëjo.
23 O yait tain nama’am na’at iti tur inanowar inanot!”
24 Ëhi uënugoromo uëvadeje: Nasi jö hejarujoho avoꞌavoho uehorovonövorëjo. Uehore ma-bisemu bamëꞌoho ëhuro ajiꞌe jöho ma-bisemu baeꞌaꞌarujëjo. O börömo bamëꞌohuro ëhuro böröme baeꞌaꞌarujëjo. Röhu göꞌo döre börömo bëhe baeꞌaꞌarujëjo.
24 Ibanak iuwih maiye, “Kwananowar gewas! O sabuw kufufufunih na’atube, nati fufun ta’imonamaim boro God o nafufuni, baise boro afe’enamaim naya’abar auman nafufuni.
25 Ajiꞌe jö javëꞌoho God-ro göꞌo bojamiꞌiramu baeꞌaꞌanuëjo. O bogojavëꞌoho bisemu baejanoho God-ro ë uehoroho muꞌuvahoꞌajëjo.
25 Yait aurin ema’am boro afe’en hinaya’abar hinitin, yait aurin en, abistanawat biyan ti’inu’in boro hinabosair.”
26 Röhu Iesuro uhu jöe göꞌo majëhiromo uëvadeje: I ujehu riromo raejajëhi God-ro böröme namiromo hesi öri ariꞌoho bövioho biseꞌoho ëhi muebejëvaje höjo. Ëjöho naro majëhiꞌiëꞌajëjo. Mu arijoꞌohuro nani ujoho saꞌare suovo ruruhöꞌöbe vaꞌaꞌajëjo.
26 Ibanak eo maiye, “God ana aiwob i orot ub me yan tatanum na’atube.
27 Vaꞌoromo vahiromoꞌiramu niavoromo sisonuvoꞌiramu riꞌönövoꞌajëjo. Ëhiꞌobe vaꞌiramu ë majae gemuore ujo suovo ruruhöꞌöjadohuro rëdijiomoromo riꞌamoꞌajëjo. Ëhiꞌoꞌiramu mu arijoꞌohuro ëho garomo dadivoromo uvoꞌaꞌajëjo: Diehiꞌoromo ëꞌajëjo.
27 Fai mar in emimisir, i men so’ob ub i mi’itube kuboun yen erara’at.
28 Ëhi uvoꞌaꞌajëjo röhu hesi saꞌaëro rihuoho bojamego i ujoho riromo inovoromo maho raejaje höjo.
28 Me akisin ub ituw eyey, wantoro’ot i boro nakufufun, naatu naiwan nayai, imaibo boro niw ro’on namatar.
29 Maho raeromo mavego evare arijoꞌohuro ma-burëro tarivoromo gagovoromo avoho bahijaje höjo ë hesi bëhoho ë gagovarue majaho rovëꞌego.
29 Naatu sanabey ibiyamur ana maramaim, masaw bowayan boro ana nikok nab natit nan natar.”
30 Röhu Iesuro jöe göꞌo majëhiromo uëvadeje: God-hu böröme namiromo muebejëvaje öroho naro uhuꞌe buꞌöromo jemëꞌo naꞌo uehorovoꞌejarëjo.
30 Naatu ibanak eo maiye, “God ana aiwob boro abisa’amaim tanayai tanao, o oroubon boro menatanamaim tanakubuna kwananowar?
31 Ijo hisu ihe mustard ujehu börömoriromo ëgovajëhi God-ro böröme namiromo ae göꞌo göꞌo ëhi gagovoromo muebejëvobe vaꞌaꞌajëjo. Mustard uje gemu saꞌare öjëꞌiroho bajo ioroꞌioro dinöꞌe dinöꞌe jioꞌamajoho ëho ma-jianovoꞌamoꞌi aꞌi ë mustard ujoho biseharihe höjo.
31 I ana itinin i momor ro’on kikimin maiyow na’atube, tafaramamaim iti ro’on i kikimin maiyow o boro me yan inatanum.
32 Ëhi höjo röhu riromo ëgovoromo ijo hisu ioroꞌioroho iosiramiꞌamoromo ëho börömoho höjo. Börömoriromo adoho ëgovoꞌamego ugëro rueromo gavarue sanu mae jiegorovo ijuoho ë vaeꞌamarue höjo. Ëhi uëvadeje.
32 Baise inatatanun ufunamaim, boro nara’at nayen masaw etei nanatabir, ai gagamin famefamen auman namatar, naatu famenamaim mamu boro hinan hinabatar.”
33 Ëhi jiëꞌe uhu jöho ahoꞌobëhe Iesuro uëromo ëhuro hesi jöho majëhinövadeje. Jabumë diehi jiëꞌe jö baeꞌiröhoho eni jëvëꞌoho ëhi jiëꞌe jöhuremu majëhinövadeje.
33 Oroubon maumurih na’in iti na’atube imaim binan sabuw hima hinowar, saife isah tirerereb naniyan hitab.
34 Jöho bogo mae bogo samaroho majëhiꞌi ma-uhuꞌe gemu majëhinövadeje. Majëhiromo röhu huꞌo hesi ariböviohuꞌo jabesi sivue raromëꞌiroho jöho ahoꞌo huruoho majëhinövadeje.
34 Sabuw isah i oroubonamaim eo hinonowar, baise nabinamaim oroubon hai yabih i ana bai’ufununayah eo hinonowar.
35 Iesuro boat-re hiromo ëhi jiëꞌe uhu jöho majëhinugoromo vöꞌöromamu gagorovo hesi aribövioho uëvadeje: Ruehego no aruhe eꞌu ioni gönö vaꞌarëjo.
35 Nati veya ta’imon ana rabirab, i ana bai’ufununayah iuwih, “It i boro tanarabon harew rounane.”
36 Vaꞌarëjamu hegorovo ë Iesuare ariböviohuro ae ahoꞌobëhe ë rëmoꞌi Iesuhu hijaje boat-re iojiomoromo hu boat-re baeromo vaꞌareje. Bavaꞌamu boat ioroꞌioroho ëhuꞌo gemu mae vaꞌoruomadeje.
36 Ana bai’ufununayah hire wa i afe’en ma’amamaim hisra’at. Naatu wa afa i nati’imaim auman hibatabat.
37 Vaꞌamu buru böröme eꞌure rovadeje. Bure rovamu jovohuro hasaromo boat-re ro nemoromo ruahoromo abueromo irijiomoromo diruvëvoꞌiëꞌadeje.
37 Hirarabon wowog tafair tit, naatu yabat misir, harew wa wanawanan iwan yen awan kakaratan. Wa yabat wanawanan run|alt="boat in storm" src="CN01707B.TIF" size="col" loc="Mrk 4.37" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.37"
38 Diruvëvoꞌiaꞌamu gavëꞌi ijorajoho jaburo gavare Iesu mamiꞌe boat dejonö vaꞌo raromoromo simano dövaejaruohuro simane dövaeromo niavëꞌe jiamu gagorovo ioromo uavareje: Tisa no vuovavuoꞌiëꞌajëjo. Na ja nosi jöënioho bogo uehorovanuëjo.
38 Jesu wa uranane ukwarin kunuwar yara’ah matan fot inu’in. Ana bai’ufununayah hibunibun misir hiu, “Bai’obaiyenayan it morob isan men kunotanot?”
39 Uehorovanuëjamu Iesuro riꞌöromo burohuꞌo hasajaje jovohuꞌo uëvadeje: Vuonugohëjo. Vuonugohëjamu buroho ahöꞌöꞌi jovoho uꞌuhoromo ma-jörume ruhijadeje.
39 Misir wowog naatu yabat kwarar eo, “Kwanutanub! Kwa’inbaibinub!” Naatu wowog morob ra’iy nuwarob eafuw.
40 Ma-jörume ruhijamu gagorovo hesi aribövioho uëvadeje: Jemë rabëni juhuonivarujëjo. Urimëꞌi jemë bogo ma uehorovevobe rovarijoho na jemë jaruvohuꞌo ëhi gemuoho ëꞌarujëjo.
40 Ana bai’ufununayah iuwih, “Aisim kwabirubir? Kwa men kwabitumatum?”
41 Ëhi gemuoho ëꞌarujëjamu sisë maro juhuonivoromo uarovareje: Ave aho diehi jiëꞌe ae höjo. Huhu uëvëꞌoho bogo aëremuoho ejahoꞌi burohuꞌo jovohuꞌo jabuꞌo hesi jöho ejaharue höjo.
41 Ana bai’ufununayah hibir naatu taiyuwih hibabatiyih, “Iti orot i yait? Wowog naatu yabat hairi fanan hibai!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.