Marcos 13
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Ëhiꞌonugoromo Iesuro God-are amo börömore jioromo vaꞌamu gavëꞌi hesi ijorajo ömoꞌöme röhu ae gemuëro Iesu uavadeje: Tisa aruëroho gavëjo. God-are javu masijo vaeꞌamarohuꞌo javu masijo hesi munëhuꞌo ma-mabëhe jioꞌamajëjo.
1 Jesu Tafaror Bar bihamiy ana veya, ana bai’ufununayah orot ta eo, “Bai’obaiyenayan kwi’itin! Kabay gewagewasin maiyow naatu bar hiwowowab ana’itin gewasin maiyow.”
2 Ëhi uavamu uavadeje: Ave munë javu masijoho na jemë gavarujëjo. Ëjavuoho ahoꞌobëhe aëro dadovoruomoꞌiramu munëho ahoromo saꞌaro ruvebi barë nahonahovoꞌajëjo.
2 Jesu iya’afut eo, “Iti bar gagamin kwi’i’itin boro men kafa’imo kabay ta ana efanamaim kwana’itinimih, etei boro nihururuw nara’iy nasawar.”
3 Ëhi uënugoromo Iesuro vaꞌoromo Olives Dahorure ajio hiromo gavadeje God-are amo börömoho anume jiamu. God-are amo börömoho anume jiamu Peter James John Andrew ëho jaburo sivue ajio Iesuꞌo raromoromo uavareje:
3 Jesu yen in Olive Oyaw tafan Tafaror Bar batabat rounane imaim mare ma’am basit Peter, James, John naatu Andrew wa’iwa’iramaim hina biyan hitit,
4 Ave jöho majahuego hejarëjo. God-are javu masijehu rireromoꞌiröhego uövuanoho ëho divare jioꞌaꞌajëjo. O no mu rabe garomo uvoꞌejarëjo: Ëhi jiëꞌe muoho ahoꞌobëhe rueꞌiëꞌajëjo.
4 hibatiy, “Kuo anowar mar boro biy iti sawar hinamatar? Naatu ina’inanen boro abisa ni’obaiyi ana so’ob veya ina ebiyubin.”
5 Rueꞌiëꞌajëjamu uëvadeje: Gavëꞌiajo. Aëro sarerëmiꞌiramu guaro rireromëvo vaꞌaꞌajëjo.
5 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Mata toniwa’an men yait ta nan nikubibiruwimih.
6 Ae ahoꞌobëhe rueromo sarerëmiromo uëꞌaꞌaruëjo: Nöruare ihoro rovajëjo. God-hu uevëꞌëro böröme namiromo ajëmiꞌirode aho na jevajëjo. Ëhi uëromo ae ahoꞌobëhe sarerëmiꞌiramu uvoꞌaꞌaruëjo: Mae-ëromo guaro rireromoꞌajëjo.
6 Sabuw moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinao, ‘Ayu’uban iti!’ Naatu moumurih maiyow boro hinanawiyih hai ef hinasair.
7 O heꞌirarije muorovo jö ruenövo muorovonövamu hejëꞌoho nadi juhuonivorëjo. Öre gö bogojiëꞌëro ëhi jiëꞌe mu sisëho iae jioꞌaꞌajëjo. Röhu saꞌaho bövioho biseꞌoho evaroho bogo barëꞌi ëho hesi majae göro jioꞌaꞌajëjo.
7 Baiyow nidun iti yubinamaim o ef yokamaim kwananonowar men kwanabir, sawar iti na’atube boro hinamatar, baise men kwananot mar yomanin i natit.
8 Saꞌae göëro göhuꞌo muorovonövo a masijo ioroꞌiorohuro ioroꞌiorohuꞌo muorovonövoꞌaruëjo. Saꞌae dinöꞌe dinöꞌe jiajoho hijiohijiovoꞌamoꞌajëjo. Saꞌae gö gö irunoꞌe bogojioꞌajëjo. Ëhi jiëꞌe huë vavaenoho rueꞌiramu mu sisëho bogo burëroho barëꞌi aꞌi magonahehu aevoromo rahoꞌi haraꞌuajëhi ëhi aho aevoromo huë vavaene börömoho baebe vaꞌoruomoꞌajëjo.
8 Tafaram ta boro namisir tafaram ta hairi hiniyow, aiwob ta boro aiwob ta hairi hiniyow. Nati’imaim iriyoy tafaram etei boro nab, naatu baimar kakafin boro namatar. Iti sawar hinamamatar i babin taubumih kek ebobotukwar na’atube.
9 Röhu gavëꞌi raromorëjo. Aëro guduamo ujuohëvo vaꞌoromo jögoru muebejarue aribövi jabesi övore bojëmiꞌaruëjo. God rajahijarue osa göro göro ë hisuebijëvoꞌaruëjo. Gavana o saꞌare a masijo gö gö jabesi nunire rëmoꞌiramu nasi jöëni ë riravoꞌarujëjo nasi jöho huruoho majëhiꞌi.
9 Kwa i kwanakaifi gewas mata toniwa’an, kwa boro hinafatumi naatu hinabuwi kwanan baibabatiyi isan, Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi, bonawiyenayah hai ukwarih naatu aiwob nahimaim kwanabat ayu wabu’umaim tur Gewasin hai tur kwana’owen.
10 Röhu God-are jö maho aëro saꞌae dinöꞌe dinöꞌe majëhibe vaꞌo barëꞌajëjo. Ëmuoho urimoho jio hesi höjo. Bövi biseꞌo barëꞌiröhe majaho ë hesi ijonö jioꞌaꞌajëjo.
10 Baise wan tur gewasin tafaram wanawanan sabuw etei isah kwanabinan.
11 Röhu jabuhu guduamo ujuohëvo vaꞌamu a masijo jabesi nunire riravëꞌoho nadi uvorëjo: Na rabu jöe majëhiꞌejöromo nurunurumorëjo. Nadi ëhioho ëꞌi aꞌi a masijo jabesi nunire riravoꞌirarije maja rovamu evare God-hu rabu jö jemesi simanore bojëmëꞌoho ë jöho majëhirëjo. Ëhesi bëhoho bogo jemëhu jöho majëhiꞌirögoro aꞌi God-are Aruꞌahohuro jöho simanore bojëmiꞌiramu jemë ë jöho majëhiꞌarujëjo.
11 Naatu hinafatumi baibabatiy isan kwananan men tur isan kwaniyababan kwanabirumih, tur o ana veya abisa a notamaim etitit i kwanao, anayabin men kwa kwao’omih, baise Anun Kakafiyin.
12 Röhu öhuro öho ae gö jabesi örire bojëminövoꞌaruëjo muoꞌamojöro. Vavuohuro aboji harihuꞌoho ëhi gemuoho ëꞌaꞌaruëjo. Aboji harihuꞌohuro riꞌöromo ae uëꞌiramu vëmu vavuꞌoho muoꞌamoꞌaruëjo.
12 “Oro’orot boro taiyuwih taituwah babah hinao hinamorob, regaregah boro natunatuh babah hinao hinamorob, kek boro hinitafasar hinah tamah babah hinao hinamorob.
13 O jemëhu na uehorovevarujohuni ae ahoꞌobëhe jaburo jemesi örire nue huodëgoruomoꞌajëjo. Röhu ae rahu biririvoromo mae uehorovevobe vaꞌojuvo maja barëꞌiröhe maja rovëꞌiroho God-ro baejëvoromo manö bamëvoꞌajëjo.
13 Sabuw etei boro hinifa’ifa’i anayabin ayu isou, baise orot yait nabatabatkikin yomaninamaim boro yawas nab.
14 Röhu jemë gaꞌaꞌarujëjo God-are osa ijumaje sisëhuro maehu jiaje röhore ëma namiꞌiramu. Ëjö Iesuhu majëhijadoho adahoromo avoꞌavoho gare. Amo Iesuro jö vituoho majëhiromo uëvadeje: Sisëhuro maehu jiajire ëma namijamu gavëꞌoho ave Judea saꞌare raromaruje aribövioharo huruomoromo dahoruꞌero iojiomorëne.
14 “Gurugurusen ana sawar itinin birubir kakafin marasika nati’imaim men batabat boro nabatabat kwana’i’itin ana veya, sabuw iyab Judea tema’am boro hinabihir hin oyawamaim hinatit, o yait kubiyab iti tur anayabin i naso’ob.
15 Ae rahu javu dönö haradare raromëꞌoho abueromo osare inömoho nadi vaꞌo ujuohoꞌi ma-huruomoromo vaꞌorëne.
15 Orot yait ana bar afe’en ema’am men narubir o nare ana bar wanawanan narun ana sawar nabow.
16 O mure raromëꞌoho nadi vuonoröꞌö vaꞌo niögoho ujuohoꞌi ma-huruomoromo vaꞌorëne.
16 Orot yait ma masaw ebob men namatabir bar ana faifuw nabaimih,
17 Röhu ë huë vavaeni rueꞌiröhe majaroho dëꞌe magonahohuꞌo aboji harihuꞌo inino jioꞌamëꞌe magonahohuꞌo jabumë vaevëꞌoho diehi huruomoruomoꞌajëjo.
17 Nati ana veya’amaim baibin iyab yah auman naatu kek tibitotomanen boro yababan gagamin maiyow hinab!
18 Röhu God ua garëjo huro ajëmego ëhuro aho niohijo majaroho bogo huruomoꞌiröhe höjo.
18 Kwanayoyoban saise iti sawar men yakukur ana veya namatar.
19 Rabëni hesi bëhoho evare majaroho huë vavaene bogo biseꞌo vaduꞌoho rueꞌaꞌajëjo. Ëhi jiëꞌe huë vavaenoho urimo God-hu saꞌa bövi biseꞌo bamadevaroho bogojiobe ruejuvo ro jaruvo majahuꞌo ëhi jiëꞌe huë vavaenoho bogohöjo. O ijonöhuꞌo bogojioꞌi ë majaho gemu börömoho jioꞌaꞌajëjo.
19 Anayabin iti bai’akir kakafin boun emamatar i aneika God tafaram bimatar iti na’atube men matar naatu boro men namatar maiye.
20 Ëhuë vavaeni maja ëgobövi jiajoho God bogo tarioromo bunemuoho bamoꞌibejajo aho bogo biririvoromo raromoꞌibejajo. Aꞌi God-ro hesi baejëvade aribövioho uehorovëvoromo ë majaho tarioromo bunemu bamoꞌi uvëꞌe höjo.
20 Baise Regah nati veya men tayayakabum na’at, sabuw boro men yawas hitab, baise i ana sabuw rurubiniyih isah iti veya yakabum.
21 Ëhi jiamu ae göehu uëvëꞌoho: Aveho ro gahëjo. O arueho vaꞌo gahëjo. God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho aviae o aruae hö uëvëꞌoho nadi maho uehorovorëjo.
21 Naatu nati ana veya orot yait isa nao, ‘Kwanuw Keriso enan kwa’itin’, o iban ‘Iti ema’am!’ Men kwanitumitum.
22 Ëhesi bëhoho rabëniajo. Ae ahoꞌobëhe rueromo sarerëmiromo uëbe vaꞌaꞌaruëjo: God-hu uevëꞌëro böröme namiromo ajëmiꞌirode aho jevajëjo o jö God-aro baeromo majëhijaje ae jevajëjo. Sarerëmiromo ëhi majëhiromo bogo gavarue mu masijoho vaenövoꞌaruëjo eni jëvego God-hu söjëvade aribövioho sarerëmego rireromoꞌiröhego.
22 Anayabin Keriso na’atube naatu dinab orot na’atube boro hinatit ina’inan ta ta, naatu baifofofor fairih hinasinaf sabuw hinabonawiyih hai ef hinasair, naatu hai ef nama’am na’at God ana roubinen sabuw auman boro hai ef hinawasa’ir.
23 Röhu jemëro avoho mueberovorëjo. Ijonö jioröhe jöho na urimo majëhijëꞌe jevajëjo. Ëhuni sareriꞌe jöho nadi maho uehorovorëjo.
23 Sawar iti etei isah ao kwanonowarabo namatar, imih kwanakaifi gewas!
24 Röhu ë huë vavaeni majaho barëꞌiramu evare maja nunoho ramoramovoromo manaeroho duorohoromo
24 Baise nati bai’akir hinamamatar ana veya,
25 jijoho sisërëꞌamoromo öꞌidöre inömoho ahoꞌo arua anumiae vaꞌoꞌamoꞌajëjo.
25 daman auyomane boro hinihururuw hinare,
26 Ëhiꞌoꞌiramu saꞌare raromarue ariböviohuro ae ahoꞌobëhe gaꞌaꞌaruëjo God-are A Maho naro darugoꞌo ajiꞌo börömo mae baeromo suere ruvebiꞌiramu.
26 “Nati ana veya’amaim Orot Natun boro kasakasaw wanawananamaim nanan kwana’itin ana fair bonamanamarin auman.
27 Ruvebiromo nasi aneraho rëmöꞌöꞌiramu ro God-hu söjëvade aribövioho gagovëvoꞌaruëjo. Arua anumiae saꞌae dinöꞌe dinöꞌe maja rojomajire bevaꞌajire jioruomajoho gagovëvoꞌaruëjo.
27 I boro ana tounamatar niyafarih hinatit tafaram tutufin wanawanan ana huhun etei kwafe’en imaim hinarun hinatit God ana roubiniyen sabuw hinabow hinan yomanin hinatit.
28 Röhu meso hesi uhu jöho heromo bëhoho avoho uehorovorëjo. Gavaruje mesoho gumutivoromo rahego garomo evare jemë uvaruje höjo: Jew rajo nosi vama majaho iae dunovajëjo.
28 “Ai fofou rourinamaim ebi’obaiyi kwana’itin, ai famefamenamaim rourin narusasar kwana’i’itin kwa boro kwanao ai abeb ana veya tit,
29 Ëhesi bëhoho jemë gaꞌirarije naehu uëvodëhi mue gö gö rovamu gavëꞌiroho uvorëjo: Ëmajaho iae rovajëjo.
29 ef i nati ta’imon sawar iti hinamatar kwana’i’itin, kwa i kwanaso’ob veya i nakabom, iyubin etawan awan ebatabat.
30 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ave jaruvore raromaruje aribövioho jemë bogo vuovo barëjëꞌiro evare naehu uëvaje mue ahoꞌobëhe rueꞌaꞌajëjo.
30 Anababatun a tur ao’owen, sabuw iti tema’am boro hinama’am sawar namatar hina’itinibo hinamorob.
31 Öꞌidöe saꞌae bövie biseꞌe barëꞌi nasi jöho gemu bogo barëꞌajëjo.
31 Mar tafaram boro nasawar, baise ayu au tur boro men nasawar.”
32 Röhu ë majaho divare jioꞌiröhoho aho bogo gavaruëjo. Öꞌidöre raromarue anerahuꞌo Harihoho naꞌo bogo gaꞌi hesi Vavuohuro gemuëro gavajëjo.
32 “Men yait ta veya o fur so’obamih, tounamatar no maramaim na’atube i Natun, baise Tamah akisinamo so’ob.
33 Avoho mueberovorëjo. Gavëꞌiajo. Jemëꞌo ë majaho bogo gavarujëjo.
33 Mata toniwa’an kwanabat yewayew, anayabin veya men kwaso’ob mar biy boro namatar.
34 Ëhesi jöho uhuꞌe majëhiꞌiëꞌajëjo avoho heꞌirarijego. Ae gemuëro öre gö vaꞌiëꞌajëjo. Amore jioromo vaꞌiëꞌiroho hesi mu vaejaharue aribövioho ae gö gö mue gö gö bojëmibe vaꞌaꞌajëjo jaburo simane vaeromo ë muoho muebejahoꞌiröhego. Bojëmibe vaꞌoromo hesi osa ojo muebejaje aho uaꞌaꞌajëjo: Ojoho avoꞌavoho muebenëjo. Osa arijoꞌohuro ëhi ëꞌaꞌajëjo.
34 Ana itinin i nanawan orot na’atube, orot bainanawanamih ana’akir wairafih boro ta’ita’imon bowabow nitih. Naatu orot etawan kaifin isan ya’iyai boro nau, matan toniwa’an etawan nakaif nama.
35 Ëhesi bëhoho na ë osa arijoꞌoho vaꞌëne jevajëjo. Na divare vuonoröꞌö rueꞌirodoho jemë bogo gavarujëjo. Nani vöꞌöꞌe o vahi ririꞌe o sisonuvoꞌi titimoꞌiramu o sisonuvoꞌiramu rueꞌejöjo. Jemë bogo gavarujëjo. Ëhuni muoho avoꞌavoho mueberëjo.
35 Imih mata toniwa’an, anayabin kwa men kwaso’ob orot bar matuwan i boro biy namatabir, rabirab nan, o fai inusabobor, kwasiy hinao ana veya, o yasi’uw,
36 O bogo nuni jioromo mu avoho muebejëꞌoho nani na ma-majioho rueꞌi gaꞌejöjo jemë momoröꞌö uroꞌamëꞌe jëvoꞌiramu.
36 naniyan meyemeye natitit na’at men kwana’inu’in natitamih.
37 Na jemë uëvajëhi ae ahoꞌobëhe ëhi gemuoho uëvajëjo: Nune jioromo muoho avoꞌavoho mueberëjo.
37 Abisa au’uwi, i sabuw etei isah ao’o, ‘Mata toniwa’an!’”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.