Marcos 10

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Iesuro jöho ëhi majëhinugoromo ë saꞌaho vuonugoꞌi vaꞌadeje. Vaꞌadoho vaꞌo Judea saꞌare vaꞌoromo Jordan beromo ioni göre ajiomadeje. Ajiomamu gagorovo ae ahoꞌobëhe hesi örire röhu maho ro gagovareje. Gagovamu huro urimo ëꞌajëhi ëhi God-are jöe röjëhijadeje.
1 Jesus saiu daquele lugar e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão. Uma grande multidão se ajuntou outra vez em volta dele, e ele ensinava todos, como era o seu costume.
2 Röjëhijamu Pharisee ariböviohuro rueromo Iesu guaro bevaꞌojöro uaruomadeje: Vaboro nugöꞌöꞌamoꞌiröhe jögoru hesi jöho no heꞌi naguajëjo. Aehu vaboro nugöꞌöjëꞌoho ëhi jiëꞌoho na mae o sisë höjo.
2 Alguns fariseus , querendo conseguir uma prova contra ele, perguntaram: — De acordo com a nossa
3 Na mae o sisë höjamu Iesuro uëvadeje: Röhu Moses-hu jajivoromo bojëmade jögoroho diehi höjo.
3 Jesus respondeu com esta pergunta:
4 Diehi höjamu uavareje: Moses-ro jajivoromo uövuëꞌe höjo: Nugöꞌöꞌi nagëꞌoho nugöꞌöꞌirane jöho suroro jajivoromo vaboroho bojamiromo evaro nugöꞌönëjo.
4 Eles responderam: — Moisés permitiu ao homem dar à sua esposa um documento de divórcio e mandá-la embora.
5 Ëhi uavamu uëvadeje: Iae ëhi höjo röhu jemë hiaꞌi biririꞌe aribövie jëvobe rovëꞌego ëhuni Moses-ro ë jögoroho jemëni jajivëhade höjo.
5 Então Jesus disse:
6 Röhu aevoꞌi God-hu bövi biseꞌo bamade majaroho bogo ëhioho jioꞌi ë hesi jöho God-are surire ëhi uvëꞌe höjo: God-ro aevoromo ahuꞌo magonahohuꞌo bamëvade höjo.
6 Mas no começo, quando foram criadas todas as coisas, foi dito: “Deus os fez homem e mulher.
7 Ëhuꞌëro jiëꞌëro aëro vëmu vavuꞌoho rëmöꞌöꞌi vaborohuꞌo gemu mae hiꞌaꞌajëjo.
7 Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher,
8 Vaborohuꞌo hiꞌiramu jabumë niöꞌi jëvadoho röhu gemu jioꞌaꞌajëjo. Ëhi uvëꞌe höjo. Ëhuꞌëro jiëꞌëro ë ahuꞌo magonahohuꞌo bogo hahagu hahagu jioꞌi ma-gemu jëvoꞌajëjo.
8 e os dois se tornam uma só pessoa.” Assim, já não são duas pessoas, mas uma só.
9 God-hu mamiꞌe gemuore havoromo muohadoho jemë ma-ae jëvaje nadi tarivorëjo.
9 Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
10 Ëhi uënugoromo huꞌo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo vuonoröꞌö vaꞌo osare raromoromo ijorajoho jaburo Iesu uavareje: Vaboro nugöꞌöꞌamarue jöho röhu maho majahuijego no hejarëjo.
10 Quando já estavam em casa, os discípulos tornaram a fazer perguntas sobre esse assunto.
11 Hejarëjamu Iesuro uëvadeje: Baruehu vaboro nugöꞌöꞌi gö masuvëꞌoho ëho gohoꞌamarue muoho vaeꞌaꞌajëjo. Ëhuro vaboro maho ijumoꞌajëjo.
11 E Jesus respondeu:
12 O vaborehu baru nugöꞌöꞌi gö masuvëꞌoho ëho bogo maho masuꞌi gohoꞌamarue muoho vaeꞌaꞌajëjo. Ëhi uëvadeje.
12 E, se a mulher mandar o seu marido embora e casar com outro homem, ela também estará cometendo adultério.
13 Ëhi uëvëꞌëro aëro asisöꞌoho sö ujuoho rueruomadeje Iesuro öve jabesi sinore bamëhojöro. Ujuoho rovamu gëgorovo Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro birëgoromo uëvareje: Asisöꞌoho nadi aveho sö ruehëjo.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos repreenderam aquelas pessoas.
14 Ëhi birëgamu hegoro Iesuro dë vörönimamu hesi aribövioho uëvadeje: Nadi ahëvoꞌi uëhego rueruomajo. Ëhi jiëꞌe asisöꞌo vaꞌëne jörume raromëꞌe aribövioho God-ro böröme namiromo muebejëvego hesi ahariremu raromoruomaje höjo.
14 Quando viu isso, Jesus não gostou e disse:
15 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Asisöꞌo ininehu bogo sivu uehorovoꞌi God-hu muebejavuajoho mae hö uvaruëhi ae rahu bogo ëhi uvëꞌoho ë God-are ahariroho bogo vaꞌo raromoꞌaruëjo.
15 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
16 Ëhi uënugoromo ë asisöꞌoho huohudëꞌamoromo övoho jabesi simanore bamëhoromo uëvadeje: God-ro huë mae bojëmiꞌajëjo.
16 Então Jesus abraçou as crianças e as abençoou, pondo as mãos sobre elas.
17 Ëhi ëꞌëꞌëro Iesuro riꞌöromo örire vaꞌadeje. Vaꞌamu ae gemuëro tutuvo rueromo hesi bëhire ague aho hiromo uavadeje: Tisa ja a mae javajëjo. Na diehiꞌoromo ioroꞌioremuoho maroho hiꞌejöjo.
17 Quando Jesus estava saindo de viagem, um homem veio correndo, ajoelhou-se na frente dele e perguntou: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
18 Maroho hiꞌejöjamu uavadeje: Jero na uevanuëjo: Ja a mae javajëjo. Iae mae höjo röhu hesi God gemu a maho höjo.
18 Jesus respondeu:
19 Röhu mae hiꞌiranëro ue gevanuoho ja God-are jögoroho iae gavanue höjo. Nadi aho anonëjo. Nadi gohoꞌamonëjo. Nadi vajiohoho baenëjo. Nadi sareriꞌe jöho aho majëhinëjo. Nadi sareri sarerioho ëꞌoromo vajiohu muoho vaenëjo. Jasi vëmoho vavuoho mae uehorovëvonëjo. Mae hiꞌirane öroho ëhi höjo.
19 Você conhece os mandamentos: “Não mate, não cometa adultério, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, não tire nada dos outros, respeite o seu pai e a sua mãe.”
20 Öroho ëhi höjamu uavadeje: Tisa iae mae-ëjo röhu na asisöꞌoꞌere aevoromo jö ebe rovodoho jaruvohuꞌo ëhi gemuoho ëꞌaje höjo.
20 — Mestre, desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o homem.
21 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro hu garomo hesi örire dë vövöbajoꞌe ahoꞌo uehorovoromo uavadeje: Iae ëhi höjo röhu mue gemu bogo vaejëꞌëro javëꞌëro ëhuꞌëro ja bogo eni javajëjo mae hiemu hiꞌiranoho. Vaꞌoromo jasi inömoho bövioho biseꞌoho imoꞌamoromo monioho baeromo inömo bogo eni jiëꞌe aribövioho suvuorëminëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho bövie biseꞌe maho maho janioho öꞌidöre jiahoꞌajëjo. Ëhiꞌoromo rueromo nasi ijoro ijoro juvonövonëjo.
21 Jesus olhou para ele com amor e disse:
22 Ëhi uavamu hegorovo ruehuro hesi uehorovoromo uvadeje: Na bövie biseꞌe börömo mae jevëꞌëro suvuorëmiꞌirodoho na bogo eni jevajëromo vavaenimoromo nu anoꞌe sisërëromo vaꞌadeje.
22 Quando o homem ouviu isso, fechou a cara; e, porque era muito rico, foi embora triste.
23 Vaꞌamu gagorovo Iesuro uherihoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho gëromo uëvadeje: Bövi biseꞌo marohëꞌe ariböviehu God-hu muebejaje öri ariꞌere vaꞌëꞌoho anojiꞌe mae jioꞌaꞌajëjo.
23 Jesus então olhou para os seus discípulos, que estavam em volta dele, e disse:
24 Ëhi uëvamu rue ijorajoho jabu jöe barëjëvadeje. Jöe barëjëvamu Iesuro röhu maho uëvadeje: Aganomë God-hu muebejaje ajiꞌe öri ariꞌere vaꞌiröhoho anojiꞌe mae höjo.
24 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram espantados, mas Jesus continuou:
25 Mi börömo anugo gagore nugöꞌöjëꞌoho ja bogo eni javoꞌajëjo. Röhu ëhi ëꞌëꞌoho samae jianovoꞌi aꞌi bövi biseꞌo marohëꞌe ariböviehu God-hu muebejaje öri ariꞌere vaꞌiröhoho ëho anojiꞌe mae höjo.
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Ëhi jövamu heromo tiötiövoromo uavareje: Ëhi jiëꞌoho no diehiꞌoromo maroho vaꞌejarëjo. No ae ahoꞌobëhe bogo eni javuajëjo.
26 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram espantadíssimos e perguntavam uns aos outros: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Bogo eni javajëjamu Iesuro ërimëhoromo uëvadeje: Ioꞌajo. Jemë aëro jëvëꞌëro bogo eni jëvajëjo. Aꞌi God-hu öri avohëhëꞌoho hu eni höjo hu mue ahoꞌobëhe vaejëꞌoho eni jiajëro jiëꞌëro.
27 Jesus olhou para eles e disse:
28 Ëhi uëvamu hegorovo Peter-ro riꞌöromo Iesu uavadeje: Aveho gavëjo. Noro bövie biseꞌe nosiroho vuonugoꞌi jasi ijore ijore jijihëꞌe javuajëjo.
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor.
29 Jijihëꞌe javuajëjamu Iesuro uëvadeje: Ëho iae mae höjo. Aveho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ae rahu javue öe maꞌine vëme vavue aboji harihuꞌe o saꞌae vuonugoꞌi nasi jöëni vaꞌoromo nasi jö ma a majëhijëꞌoho
29 Jesus respondeu:
30 ëhi jiëꞌe aribövioho jemë jemesi bövioho biseꞌoho ëho ma-biseꞌe vuonugarije höjo röhu avevejöꞌe ave saꞌare bövi mae baeꞌaꞌarujëjo. Javue ahoꞌo ö ömoꞌöme ahoꞌo maꞌino ömoꞌöme ahoꞌo vëmu ömoꞌöme ahoꞌo aboji harihuꞌe ahoꞌo saꞌae ahoꞌo baeꞌaꞌarujëjo. Ëhi baeꞌaꞌarujëjo röhu aëro nasi jöëni huë vavaenohuꞌo bojëmiꞌiramu baeꞌaꞌarujëjo. Röhu majae ijonö jemë ma-ioroꞌioremu maro raromoꞌarujëjo.
30 receberá muito mais, ainda nesta vida. Receberá cem vezes mais casas, irmãos, irmãs, mães, filhos, terras e também perseguições. E no futuro receberá a vida eterna.
31 Ëhi höjo röhu a ioroꞌiore ahoꞌo nuninö jiaruoho dejonö jioꞌi a ioroꞌiore dejonö jiaruoho nuninö jioruomoꞌajëjo.
31 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.
32 Ëhi ëꞌëꞌëro Iesuꞌo huꞌo vaꞌarue ariböviohuꞌo ëho jaburo Jerusalem amo börömore ajiomoꞌi örire vaꞌareje. Iesuro urimo vaꞌi hesi ijorajo ömoꞌömohuro uehoro böröme baebe hesi ijore vaꞌi a ioroꞌioroho ahoꞌobëhe jaburo jabesi ijore juhuonivobe vaꞌoruomadeje. Vaꞌoromo Iesuro hesi ijoraje 12-ho röhu maho roriꞌo sö vaꞌoromo aehu hesi örire diehi jiëꞌe mu vaeꞌiröhe jöho majëhiromo uëvadeje:
32 Jesus e os discípulos iam pela estrada, subindo para Jerusalém. Ele caminhava na frente, e os discípulos, espantados, iam atrás dele; as outras pessoas que iam com eles estavam com medo. Então Jesus chamou outra vez os discípulos para um lado e começou a falar sobre o que ia acontecer com ele. Jesus disse:
33 Aveho hehëjo. No Jerusalem amore ajiomaruëjo. Ajio ë raromoromo God-ro hesi ëhi bamëꞌëro hesi A Maho naro priest masijo jabesi övore Jew rajo jögoru öri röjëhijarue a jabesi övore vaꞌiramu baejevoꞌaruëjo. Baejevoromo nasi jöho mevo garomo uvoruomoꞌajëjo: Nörö sisëꞌe aego guomoꞌaꞌajëjo. Guomoꞌaꞌajëromo na baejevoromo saꞌa göre jioromo rovare aribövi jabesi övore bojëmiꞌiramu baejevoromo
33 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
34 sivegoromo sabëro ödegoromo hisuebijevoromo anegoꞌiramu guomevoꞌajëjo. Guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure riꞌöꞌejöjo.
34 Estes vão zombar dele, cuspir nele, bater nele e matá-lo; mas três dias depois ele ressuscitará.
35 Ëhi uëvëꞌëro iae Zebedee-are harihe niöꞌi Jamesꞌo Johnꞌo rueromo Iesu uavareje: Tisa no naguajëjo noehu rabu jö ua gaꞌiëꞌaruëhi jero ëhi ëꞌiranego.
35 Depois Tiago e João, filhos de Zebedeu, chegaram perto de Jesus e disseram: — Mestre, queremos lhe pedir um favor.
36 Ëhi uavamu uëvadeje: Naro rabe ëꞌëhojöro uevarujëjo.
36 — O que vocês querem que eu faça para vocês? — perguntou Jesus.
37 Rabe ëꞌëhojöro uevarujëjamu uavareje: No naguajëjo jaehu jasi ajiꞌe öri ariꞌere hijëꞌiroho jero uövuego no öꞌo jasi bëhire masije rirarovoromo noro göëro jasi övo manö göëro jasi övo adonö ëhi ariꞌiröhëro.
37 Eles responderam: — Quando o senhor sentar-se no trono do seu
38 Ëhi uavamu uëvadeje: Iae ëhi höjo röhu jemëhu ue gevaruje jö hesi bëhoho jemë bogo gavëꞌe ëma uevarujëjo. Na gavajëjo ajuoꞌe jovo sisëhu ajuemanovoꞌiröhoho jioromo nasi örire jovëro rovanovo hesi jioꞌego. Ëhi jiëꞌe huë vavaeni baeꞌirarijoho na jemëꞌo eni jëvajëjo.
38 Jesus respondeu:
39 Eni jëvajëjamu uavareje: Iae no eni javuajëjo. Ëhi uavamu Iesuro uëvadeje: Iae mae höjo. Na ajuemiꞌiröhe jovo sisëhuro jemëꞌo ajuëmiꞌajëjo. O nani rueröhe jovohuro jemëni rueꞌaꞌajëjo.
39 Eles disseram: — Podemos. Então Jesus disse:
40 Röhu nasi bëhire övo manö o övo adonö ariꞌirarije jö uëꞌirodoho ëho bogo nasirehu höjo. Hesi God-hu a rahumëni uvoromo nugade röhoho ë aho jaburemu nasi bëhiroho ariꞌaꞌaruëjo.
40 Mas eu não tenho o direito de escolher quem vai sentar à minha direita e à minha esquerda. Pois foi Deus quem preparou esses lugares e ele os dará a quem quiser.
41 Ëhiꞌamu Iesuare ijorajo ioroꞌioroho 10 jaburo hejareje uvavamu: Jamesꞌo Johnꞌo Iesuare bëhire böröme rirarovoꞌi uvare höjamu hegorovo jabesi örire dë vörönimoruomadeje.
41 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, começaram a ficar zangados com Tiago e João.
42 Dë vörönimoruomamu gagorovo Iesuro hesi ijorajoho ahoꞌobëhe uëvadeje: Ruehëromo rovamu uëvadeje: Iae jemëꞌo gavarujëjo. Saꞌa ioroꞌioro rajëro uvoruomaje höjo: Ëa masijohuro no muebejavuarue höjo. Ëhi höjo röhu ë a masijoho jaburo jabesi aribövioho ruahöꞌöjëvoromo jabumëremu masije riravarue höjo. O jabesi bëhire riravaruohuro ëhi taemëvoromo jöe bojëmijarue höjo.
42 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
43 Saꞌa ioroꞌioro rajohuro ëhi ëꞌarue höjo. Röhu jemëꞌo nadi ëhioho döroho bamorovorëjo. Aꞌi jemesi ae gemu rahu bövie namiꞌi nimëꞌoho hu a ioroꞌioro jemë ajëminövoꞌiröhe ae jioꞌaꞌajëjo.
43 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
44 O jemesi ae gemu rahu nunire jioꞌi nimëꞌoho hu a ioroꞌioro jemesi mu vaejëhonövoꞌiröhe ae jioꞌaꞌajëjo.
44 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de todos.
45 Ëhesi bëhoho God-are A Maho naꞌo ae ajëmiꞌi ëhuni rovode höjo. Naehu rovode hesi bëhoho bogo aëro na ajemiꞌirarijego rueꞌi aꞌi naro ae ajëmiromo nasi arijoꞌarije bojamirovoromo guomorovoromo ëhuro ae ahoꞌobëhe sisëhu tövëvajoho jiovo rëmöꞌöꞌirodëni ëhuni rovode höjo.
45 Porque até o
46 Ëhiꞌoromo Iesumëro vaꞌaroho vaꞌo Jericho amore suorovareje. Suorovëꞌëro Iesuꞌo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo a ioroꞌiorohuꞌo ahoꞌobëhe ëho jaburo Jericho amoho nugoromo vaꞌi ëꞌareje. Röhu Timaeus-are harihe Bartimaeus öri ionire hijëꞌe jiadeje. Hu nuni sisëꞌe aëro jiëꞌëro hiromo maëni sisëni ëninëminövadeje.
46 Jesus e os discípulos chegaram à cidade de Jericó. Quando ele estava saindo da cidade, com os discípulos e uma grande multidão, encontrou um cego chamado Bartimeu, filho de Timeu. O cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
47 Ëahuro öri ionire hiromo hejade uvoruomamu: Rovaꞌaje aho Nazareth amo raje Iesu hö uvamu hegorovo ma-darugoꞌo uvoꞌi hijadeje: David-are ujoho böröme javaje Iesu jero nani vavaenimëjo.
47 Quando ouviu alguém dizer que era Jesus de Nazaré que estava passando, o cego começou a gritar: — Jesus,
48 Vavaenimëjamu hegorovo ae ahoꞌobëhe jaburo birevoromo uavareje: Jöe vuonugëjo. Jöe vuonugëjamu hejëꞌi röhu maho darugo maꞌo uvoꞌi hijadeje: Hë David-are ujoho nani vavaenimëjo.
48 Muitas pessoas o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca, mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
49 Ëhi uvoꞌi hijamu hegorovo Iesuro vaꞌadoho vuonugoꞌi ë namiromo uëvadeje: Uvohego rovajo. Rovajamu rueho jaburo ë nuni sisëꞌe aho uavareje: Iae mae höjo. Riꞌöromo rovëjo. Arue ahuro uvajëjo jero ruejöro.
49 Então Jesus parou e disse: Eles chamaram e lhe disseram: — Coragem! Levante-se porque ele está chamando você!
50 Ëhi uavamu hejëꞌi ruehuro döre baꞌamade niögoho jaho buꞌöromo ma-burëro riꞌöromo Iesuaro vaꞌadeje.
50 Então Bartimeu jogou a sua capa para um lado, levantou-se depressa e foi até o lugar onde Jesus estava.
51 Vaꞌamu Iesuro uavadeje: Naro diehi ajamijöro nagajëjo. Nagajëjamu rue nuni sisëꞌe ahuro uavadeje: Bada ajemego na nune dadovoromo uherihöjo.
51 — O que é que você quer que eu faça? — perguntou Jesus. — Mestre, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
52 Uherihöjamu Iesuro uavadeje: Iae mae höjo. Vaꞌëjo. Jero God mae uehorovamu ëhuro marëjavëꞌe höjo. Ëhi uavamu gavëꞌi ma-burëro uherihadeje. Uherihoromo Iesuare ijore örire vaꞌadeje.
52 — Vá; você está curado porque teve fé! — afirmou Jesus. No mesmo instante, Bartimeu começou a ver de novo e foi seguindo Jesus pelo caminho.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.