Marcos 10
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Iesuro jöho ëhi majëhinugoromo ë saꞌaho vuonugoꞌi vaꞌadeje. Vaꞌadoho vaꞌo Judea saꞌare vaꞌoromo Jordan beromo ioni göre ajiomadeje. Ajiomamu gagorovo ae ahoꞌobëhe hesi örire röhu maho ro gagovareje. Gagovamu huro urimo ëꞌajëhi ëhi God-are jöe röjëhijadeje.
1 Jesu nati efan ihamiy harew Jordan rabon rewan rounane Judea wanawananamaim tit. Ibanak maiye sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay naatu Jesu ana yawas mar etei esisinaf na’atube ma i’obaibiyih.
2 Röjëhijamu Pharisee ariböviohuro rueromo Iesu guaro bevaꞌojöro uaruomadeje: Vaboro nugöꞌöꞌamoꞌiröhe jögoru hesi jöho no heꞌi naguajëjo. Aehu vaboro nugöꞌöjëꞌoho ëhi jiëꞌoho na mae o sisë höjo.
2 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit naatu hisinaftobon hitikubibiruw isan hibatiy hi’o, “Ku’o anowar ai ofafar eo i karam orot aawan boro nakwahir?”
3 Na mae o sisë höjamu Iesuro uëvadeje: Röhu Moses-hu jajivoromo bojëmade jögoroho diehi höjo.
3 Jesu ibatiyih eo, “Moses ana ofafaramaim mi’itube eobaiyuni?”
4 Diehi höjamu uavareje: Moses-ro jajivoromo uövuëꞌe höjo: Nugöꞌöꞌi nagëꞌoho nugöꞌöꞌirane jöho suroro jajivoromo vaboroho bojamiromo evaro nugöꞌönëjo.
4 Hiya’afut hi’o, “Aki Moses ibasit orot aawan kwahirin isan boro kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.”
5 Ëhi uavamu uëvadeje: Iae ëhi höjo röhu jemë hiaꞌi biririꞌe aribövie jëvobe rovëꞌego ëhuni Moses-ro ë jögoroho jemëni jajivëhade höjo.
5 Baise Jesu iya’afutih eo, “Moses iti ofafar kirum, anayabin kwa obai’obaiyen tur nowar isan dogor i fokar kwanekwan.
6 Röhu aevoꞌi God-hu bövi biseꞌo bamade majaroho bogo ëhioho jioꞌi ë hesi jöho God-are surire ëhi uvëꞌe höjo: God-ro aevoromo ahuꞌo magonahohuꞌo bamëvade höjo.
6 Baise aneika mar tafaram mamatar ana veya God ‘Orot babin hairi sinafen himatar.’
7 Ëhuꞌëro jiëꞌëro aëro vëmu vavuꞌoho rëmöꞌöꞌi vaborohuꞌo gemu mae hiꞌaꞌajëjo.
7 ‘Ana an nati isan orot boro hinah tamah nihamiyih naatu i boro aawan hairi hinita’imon.
8 Vaborohuꞌo hiꞌiramu jabumë niöꞌi jëvadoho röhu gemu jioꞌaꞌajëjo. Ëhi uvëꞌe höjo. Ëhuꞌëro jiëꞌëro ë ahuꞌo magonahohuꞌo bogo hahagu hahagu jioꞌi ma-gemu jëvoꞌajëjo.
8 Naatu rou’ab boro nan biyah ta’imon namatar.’ Imih i boro men biyah rou’ab baise biyah ta’imon.
9 God-hu mamiꞌe gemuore havoromo muohadoho jemë ma-ae jëvaje nadi tarivorëjo.
9 Isan imih orot babin hairi God bita’imonih men yait ta natarbounih.”
10 Ëhi uënugoromo huꞌo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo vuonoröꞌö vaꞌo osare raromoromo ijorajoho jaburo Iesu uavareje: Vaboro nugöꞌöꞌamarue jöho röhu maho majahuijego no hejarëjo.
10 Imaibo himatabir hin bar hititit ana veya Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “Iti tur anayabin i abisa?”
11 Hejarëjamu Iesuro uëvadeje: Baruehu vaboro nugöꞌöꞌi gö masuvëꞌoho ëho gohoꞌamarue muoho vaeꞌaꞌajëjo. Ëhuro vaboro maho ijumoꞌajëjo.
11 Hai tur eowen eo, “Orot yait ta a wan nakwahir nare babin ta nabaib ana moser i takweb.
12 O vaborehu baru nugöꞌöꞌi gö masuvëꞌoho ëho bogo maho masuꞌi gohoꞌamarue muoho vaeꞌaꞌajëjo. Ëhi uëvadeje.
12 Na’atube babin yait aawan nakwahir, nare orot ta nabaib ana moser i takweb.”
13 Ëhi uëvëꞌëro aëro asisöꞌoho sö ujuoho rueruomadeje Iesuro öve jabesi sinore bamëhojöro. Ujuoho rovamu gëgorovo Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro birëgoromo uëvareje: Asisöꞌoho nadi aveho sö ruehëjo.
13 Sabuw afa kek gidigidih hibow Jesu butubunih isan hinan, ana bai’ufununayah sabuw hikwararih hiotanih.
14 Ëhi birëgamu hegoro Iesuro dë vörönimamu hesi aribövioho uëvadeje: Nadi ahëvoꞌi uëhego rueruomajo. Ëhi jiëꞌe asisöꞌo vaꞌëne jörume raromëꞌe aribövioho God-ro böröme namiromo muebejëvego hesi ahariremu raromoruomaje höjo.
14 Baise Jesu iti i’itin ana veya men iyasisir, naatu ana bai’ufununayah isah eo, “Kek gidigidih kwaihamiyih tena isou men kwanarufutih, anayabin God ana aiwob i kek gidigidih iti na’atube i nowah.
15 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Asisöꞌo ininehu bogo sivu uehorovoꞌi God-hu muebejavuajoho mae hö uvaruëhi ae rahu bogo ëhi uvëꞌoho ë God-are ahariroho bogo vaꞌo raromoꞌaruëjo.
15 Anababatun a tur ao’owen, o yait God ana aiwobomaim runamih, inayare ana itinin kek gidigidih inamamatar boro inarun.”
16 Ëhi uënugoromo ë asisöꞌoho huohudëꞌamoromo övoho jabesi simanore bamëhoromo uëvadeje: God-ro huë mae bojëmiꞌajëjo.
16 Imaibo Jesu kek gidigidih buwih uman tafah yara’aten naatu igegewasinih.
17 Ëhi ëꞌëꞌëro Iesuro riꞌöromo örire vaꞌadeje. Vaꞌamu ae gemuëro tutuvo rueromo hesi bëhire ague aho hiromo uavadeje: Tisa ja a mae javajëjo. Na diehiꞌoromo ioroꞌioremuoho maroho hiꞌejöjo.
17 Jesu misir busuruf inan auman, orot ta nunuw na Jesu nanamaim tit sun yowen, ibatiy, “Bai’obaiyenayan gewas, abisa ana sinaf boro yawas wanatowan nowau’umih namatar?”
18 Maroho hiꞌejöjamu uavadeje: Jero na uevanuëjo: Ja a mae javajëjo. Iae mae höjo röhu hesi God gemu a maho höjo.
18 Jesu iya’afut eo, “Aisimamih ayu gewasu irouw ku’o? God akisinamo i gewasin men yait ta.
19 Röhu mae hiꞌiranëro ue gevanuoho ja God-are jögoroho iae gavanue höjo. Nadi aho anonëjo. Nadi gohoꞌamonëjo. Nadi vajiohoho baenëjo. Nadi sareriꞌe jöho aho majëhinëjo. Nadi sareri sarerioho ëꞌoromo vajiohu muoho vaenëjo. Jasi vëmoho vavuoho mae uehorovëvonëjo. Mae hiꞌirane öroho ëhi höjo.
19 Ofafar o iso’ob. ‘Men asabunuwen isa nama, men turanah a’aawah ufuh inan, men inabain, men inakutabitabir, men inifufuwen, hinat tamat inabosiyasiyarih.’”
20 Öroho ëhi höjamu uavadeje: Tisa iae mae-ëjo röhu na asisöꞌoꞌere aevoromo jö ebe rovodoho jaruvohuꞌo ëhi gemuoho ëꞌaje höjo.
20 Orot eo, “Bai’obaiyenayan, ayu kek kikimu ana veya iti ofafar etei’imak abosiyasiyar.”
21 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro hu garomo hesi örire dë vövöbajoꞌe ahoꞌo uehorovoromo uavadeje: Iae ëhi höjo röhu mue gemu bogo vaejëꞌëro javëꞌëro ëhuꞌëro ja bogo eni javajëjo mae hiemu hiꞌiranoho. Vaꞌoromo jasi inömoho bövioho biseꞌoho imoꞌamoromo monioho baeromo inömo bogo eni jiëꞌe aribövioho suvuorëminëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho bövie biseꞌe maho maho janioho öꞌidöre jiahoꞌajëjo. Ëhiꞌoromo rueromo nasi ijoro ijoro juvonövonëjo.
21 Jesu mutufor nuw orot itin naatu isan yabow auman iu, “Sawar ta’imonamo men isinaf. Inan a sawar etei sabuw hinatobon, kabay inab gagaganiy sabuw initih naatu o inan ayu i ni’ufnunu, saise maramaim o boro guguw wairafi inama.”
22 Ëhi uavamu hegorovo ruehuro hesi uehorovoromo uvadeje: Na bövie biseꞌe börömo mae jevëꞌëro suvuorëmiꞌirodoho na bogo eni jevajëromo vavaenimoromo nu anoꞌe sisërëromo vaꞌadeje.
22 Orot iti tur nonowar anamaramaim gubamin hurir naatu ereyababan auman in anayabin orot i guguw wairafin.
23 Vaꞌamu gagorovo Iesuro uherihoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho gëromo uëvadeje: Bövi biseꞌo marohëꞌe ariböviehu God-hu muebejaje öri ariꞌere vaꞌëꞌoho anojiꞌe mae jioꞌaꞌajëjo.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah eo, “Guguw wairafih God ana aiwob efanamaim run isan i fokar kwanekwan.”
24 Ëhi uëvamu rue ijorajoho jabu jöe barëjëvadeje. Jöe barëjëvamu Iesuro röhu maho uëvadeje: Aganomë God-hu muebejaje ajiꞌe öri ariꞌere vaꞌiröhoho anojiꞌe mae höjo.
24 Bai’ufununayah iti tur hinonowar hifofofor men kafaita, baise Jesu ibanak eo maiye, “Ayu natunatu, God ana aiwob run isan ana ef i fokar anababatun.
25 Mi börömo anugo gagore nugöꞌöjëꞌoho ja bogo eni javoꞌajëjo. Röhu ëhi ëꞌëꞌoho samae jianovoꞌi aꞌi bövi biseꞌo marohëꞌe ariböviehu God-hu muebejaje öri ariꞌere vaꞌiröhoho ëho anojiꞌe mae höjo.
25 Sinak ana sou’umaim camel sorabon isan i hamehamen maiyow boro nasorabon, baise orot guguw wairafih God ana aiwobomaim run isan i fokar kwanekwan.”
26 Ëhi jövamu heromo tiötiövoromo uavareje: Ëhi jiëꞌoho no diehiꞌoromo maroho vaꞌejarëjo. No ae ahoꞌobëhe bogo eni javuajëjo.
26 Iti tur hinonowar bai’ufununayah hikasiy men kafaita naatu taiyuwih hima hibabatiyih, “Yait boro yawas nab?”
27 Bogo eni javajëjamu Iesuro ërimëhoromo uëvadeje: Ioꞌajo. Jemë aëro jëvëꞌëro bogo eni jëvajëjo. Aꞌi God-hu öri avohëhëꞌoho hu eni höjo hu mue ahoꞌobëhe vaejëꞌoho eni jiajëro jiëꞌëro.
27 Jesu mutuforomo nuw itih naatu iya’afutih eo, “Sabuw isah iti i fokar, baise God isan i hamehamen maiyow, anayabin sawar etei God boro nasinaf hinamatar.”
28 Ëhi uëvamu hegorovo Peter-ro riꞌöromo Iesu uavadeje: Aveho gavëjo. Noro bövie biseꞌe nosiroho vuonugoꞌi jasi ijore ijore jijihëꞌe javuajëjo.
28 Peter Jesu isan eo, “Kwi’itin aki sawar etei aihamiyen naatu o abi’ufnuni.”
29 Jijihëꞌe javuajëjamu Iesuro uëvadeje: Ëho iae mae höjo. Aveho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ae rahu javue öe maꞌine vëme vavue aboji harihuꞌe o saꞌae vuonugoꞌi nasi jöëni vaꞌoromo nasi jö ma a majëhijëꞌoho
29 Jesu eo, “Anababatun a tur ao’owen, yait ta ana bar, taintuwan, ruburubun, hinah, tamah, natunatun, naatu ana tafaram ihamiyen, na’atube ayu isou naatu tur gewasin isan iti sawar bihamiyen.
30 ëhi jiëꞌe aribövioho jemë jemesi bövioho biseꞌoho ëho ma-biseꞌe vuonugarije höjo röhu avevejöꞌe ave saꞌare bövi mae baeꞌaꞌarujëjo. Javue ahoꞌo ö ömoꞌöme ahoꞌo maꞌino ömoꞌöme ahoꞌo vëmu ömoꞌöme ahoꞌo aboji harihuꞌe ahoꞌo saꞌae ahoꞌo baeꞌaꞌarujëjo. Ëhi baeꞌaꞌarujëjo röhu aëro nasi jöëni huë vavaenohuꞌo bojëmiꞌiramu baeꞌaꞌarujëjo. Röhu majae ijonö jemë ma-ioroꞌioremu maro raromoꞌarujëjo.
30 Iti boun ana veya i boro ana bar, taintuwan, ruburubun, hinahinah, natunatun naatu ana me etei i boro hundred ta’ita’imon tafan anayababar anitin, bai’akir kakafin auman, yomaninamaim boro yawas wanatowan nab.
31 Ëhi höjo röhu a ioroꞌiore ahoꞌo nuninö jiaruoho dejonö jioꞌi a ioroꞌiore dejonö jiaruoho nuninö jioruomoꞌajëjo.
31 Baise sabuw moumurih maiyow boun wan tibi’iyon boro hini’uf naatu sabuw iyab tibi’uf boro hini’iyon.”
32 Ëhi ëꞌëꞌëro Iesuꞌo huꞌo vaꞌarue ariböviohuꞌo ëho jaburo Jerusalem amo börömore ajiomoꞌi örire vaꞌareje. Iesuro urimo vaꞌi hesi ijorajo ömoꞌömohuro uehoro böröme baebe hesi ijore vaꞌi a ioroꞌioroho ahoꞌobëhe jaburo jabesi ijore juhuonivobe vaꞌoruomadeje. Vaꞌoromo Iesuro hesi ijoraje 12-ho röhu maho roriꞌo sö vaꞌoromo aehu hesi örire diehi jiëꞌe mu vaeꞌiröhe jöho majëhiromo uëvadeje:
32 Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit Jerusalem ana ef hibai naatu Jesu ana bai’ufununayah aunah i’iyon, ana bai’ufununayah ufun hinan hinuw hi’i’itin ana veya hai kasiy ra’at, naatu sabuw iyab hibi’ufunun hai bir ra’at. Jesu ana bai’ufununayah 12 buwih nabinamaim hin naatu busuruf hai tur eowen sawar boro mi’itube hinamamatar isan.
33 Aveho hehëjo. No Jerusalem amore ajiomaruëjo. Ajio ë raromoromo God-ro hesi ëhi bamëꞌëro hesi A Maho naro priest masijo jabesi övore Jew rajo jögoru öri röjëhijarue a jabesi övore vaꞌiramu baejevoꞌaruëjo. Baejevoromo nasi jöho mevo garomo uvoruomoꞌajëjo: Nörö sisëꞌe aego guomoꞌaꞌajëjo. Guomoꞌaꞌajëromo na baejevoromo saꞌa göre jioromo rovare aribövi jabesi övore bojëmiꞌiramu baejevoromo
33 Hai tur eowen eo, “Kwananowar, it i au Jerusalem tayey nati’imaim Orot Natun boro hinabonawiy nan firis hai ukwarih naatu Ofafar bai’obaiyenayah biyah natit. Imaim boro morobomih hinao naatu hinabonawiy nan Eteni Sabuw biyah.
34 sivegoromo sabëro ödegoromo hisuebijevoromo anegoꞌiramu guomevoꞌajëjo. Guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure riꞌöꞌejöjo.
34 Imaim hini’i’iyab, hinakwaitututur, hinarab, naatu hina’asabun namorob, baise veya tounu ufunamaim i boro nayawas na misir maiye.”
35 Ëhi uëvëꞌëro iae Zebedee-are harihe niöꞌi Jamesꞌo Johnꞌo rueromo Iesu uavareje: Tisa no naguajëjo noehu rabu jö ua gaꞌiëꞌaruëhi jero ëhi ëꞌiranego.
35 Zebedee natunatun rou’ab, James naatu John hairi hina Jesu biyan hitit naatu hifefeyan, “Bai’obaiyenayan aki akokok abisa isan anabifefeyani inasinaf.”
36 Ëhi uavamu uëvadeje: Naro rabe ëꞌëhojöro uevarujëjo.
36 Jesu ibatiyih, “Bo abistan kwakokok boro isa anasinaf?”
37 Rabe ëꞌëhojöro uevarujëjamu uavareje: No naguajëjo jaehu jasi ajiꞌe öri ariꞌere hijëꞌiroho jero uövuego no öꞌo jasi bëhire masije rirarovoromo noro göëro jasi övo manö göëro jasi övo adonö ëhi ariꞌiröhëro.
37 Hiya’afut hi’o, “O a aiwob ana bonamanamarinamaim inabi’ukwarin ana veya, aki akokok ina’uwi ta uma a’asukwafune namare ta uma a beyawane namare.”
38 Ëhi uavamu uëvadeje: Iae ëhi höjo röhu jemëhu ue gevaruje jö hesi bëhoho jemë bogo gavëꞌe ëma uevarujëjo. Na gavajëjo ajuoꞌe jovo sisëhu ajuemanovoꞌiröhoho jioromo nasi örire jovëro rovanovo hesi jioꞌego. Ëhi jiëꞌe huë vavaeni baeꞌirarijoho na jemëꞌo eni jëvajëjo.
38 Jesu iyafutih eo, “Kwa men kwaso’ob abistan isan kwabifefeyan? Karam biyababan ana kerowas ana tomatom boro kwanatom? Naatu morob wanawanan anarun ana momorob boro kwanarun?”
39 Eni jëvajëjamu uavareje: Iae no eni javuajëjo. Ëhi uavamu Iesuro uëvadeje: Iae mae höjo. Na ajuemiꞌiröhe jovo sisëhuro jemëꞌo ajuëmiꞌajëjo. O nani rueröhe jovohuro jemëni rueꞌaꞌajëjo.
39 Hiya’afut hi’o, “Aki karam.” Jesu uwih eo, “Biyababan ana harew i karam boro kwanatom naatu morob wanawanan boro kwanarun.
40 Röhu nasi bëhire övo manö o övo adonö ariꞌirarije jö uëꞌirodoho ëho bogo nasirehu höjo. Hesi God-hu a rahumëni uvoromo nugade röhoho ë aho jaburemu nasi bëhiroho ariꞌaꞌaruëjo.
40 Baise o ta au asukwafune mare naatu ta au beyawane mare i men karam boro ayu kwa anit. Nati i sabuw iyabowat God isah yayabuna boro nitih.”
41 Ëhiꞌamu Iesuare ijorajo ioroꞌioroho 10 jaburo hejareje uvavamu: Jamesꞌo Johnꞌo Iesuare bëhire böröme rirarovoꞌi uvare höjamu hegorovo jabesi örire dë vörönimoruomadeje.
41 Bai’ufununayah nah ten iti tur hinonowar yah so’ar, James, John hairi isah.
42 Dë vörönimoruomamu gagorovo Iesuro hesi ijorajoho ahoꞌobëhe uëvadeje: Ruehëromo rovamu uëvadeje: Iae jemëꞌo gavarujëjo. Saꞌa ioroꞌioro rajëro uvoruomaje höjo: Ëa masijohuro no muebejavuarue höjo. Ëhi höjo röhu ë a masijoho jaburo jabesi aribövioho ruahöꞌöjëvoromo jabumëremu masije riravarue höjo. O jabesi bëhire riravaruohuro ëhi taemëvoromo jöe bojëmijarue höjo.
42 Basit Jesu etei’imak eafayuwih hina biyan hitit naatu uwih eo, “Eteni Sabuw wanawanahimaim orot hirurubin akisinamo ana fair ema’am boro sabuw nakaifih, naatu i akisinamo ana fairamaim boro nabonawiyih.
43 Saꞌa ioroꞌioro rajohuro ëhi ëꞌarue höjo. Röhu jemëꞌo nadi ëhioho döroho bamorovorëjo. Aꞌi jemesi ae gemu rahu bövie namiꞌi nimëꞌoho hu a ioroꞌioro jemë ajëminövoꞌiröhe ae jioꞌaꞌajëjo.
43 Baise kwa wanawananamaim iti na’atube i men ema’ama, o yait kukokok iti kou’ay wanawanan orot gagam mataramih, o i boro turanah isah ini’akir inabow.
44 O jemesi ae gemu rahu nunire jioꞌi nimëꞌoho hu a ioroꞌioro jemesi mu vaejëhonövoꞌiröhe ae jioꞌaꞌajëjo.
44 naatu o yait kukokok iti kou’ay wanawanan wan bai’iyonamih, o i boro bai’akirayan inamatar.
45 Ëhesi bëhoho God-are A Maho naꞌo ae ajëmiꞌi ëhuni rovode höjo. Naehu rovode hesi bëhoho bogo aëro na ajemiꞌirarijego rueꞌi aꞌi naro ae ajëmiromo nasi arijoꞌarije bojamirovoromo guomorovoromo ëhuro ae ahoꞌobëhe sisëhu tövëvajoho jiovo rëmöꞌöꞌirodëni ëhuni rovode höjo.
45 Anayabin Orot Natun i men sabuw isan bowamih na; baise sabuw isah nabow ana yawas isah ni’inuw, saise sabuw moumurih natubunih.”
46 Ëhiꞌoromo Iesumëro vaꞌaroho vaꞌo Jericho amore suorovareje. Suorovëꞌëro Iesuꞌo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo a ioroꞌiorohuꞌo ahoꞌobëhe ëho jaburo Jericho amoho nugoromo vaꞌi ëꞌareje. Röhu Timaeus-are harihe Bartimaeus öri ionire hijëꞌe jiadeje. Hu nuni sisëꞌe aëro jiëꞌëro hiromo maëni sisëni ëninëminövadeje.
46 Hina tafaram Jericho hitit, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan baihamiyinamih sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu orot matan fim fefeyanayan wabin Bartimais, Timias natun ef sisibinamaim ma’am.
47 Ëahuro öri ionire hiromo hejade uvoruomamu: Rovaꞌaje aho Nazareth amo raje Iesu hö uvamu hegorovo ma-darugoꞌo uvoꞌi hijadeje: David-are ujoho böröme javaje Iesu jero nani vavaenimëjo.
47 Jesu Nasaret mowan na inan hi’o nowar. Basit eaf, “Jesu David uwan kwiwanbabanu!”
48 Vavaenimëjamu hegorovo ae ahoꞌobëhe jaburo birevoromo uavareje: Jöe vuonugëjo. Jöe vuonugëjamu hejëꞌi röhu maho darugo maꞌo uvoꞌi hijadeje: Hë David-are ujoho nani vavaenimëjo.
48 Sabuw moumurin maiyow orot matan fim hi’u awan fotamih. Baise men karam fanan aumetawat iwow eaf, “David uwan kwiwanbabanu!”
49 Ëhi uvoꞌi hijamu hegorovo Iesuro vaꞌadoho vuonugoꞌi ë namiromo uëvadeje: Uvohego rovajo. Rovajamu rueho jaburo ë nuni sisëꞌe aho uavareje: Iae mae höjo. Riꞌöromo rovëjo. Arue ahuro uvajëjo jero ruejöro.
49 Jesu an kutan naatu eo, “Kwa’af kwa’u ena.” Basit orot matan fim isan hi’af, “Yate inbainub! Kumisir, isa eafa’af.”
50 Ëhi uavamu hejëꞌi ruehuro döre baꞌamade niögoho jaho buꞌöromo ma-burëro riꞌöromo Iesuaro vaꞌadeje.
50 Orot duku iwa’an misir ana faifuw tafan bosair yare remor na Jesu biyan tit.
51 Vaꞌamu Iesuro uavadeje: Naro diehi ajamijöro nagajëjo. Nagajëjamu rue nuni sisëꞌe ahuro uavadeje: Bada ajemego na nune dadovoromo uherihöjo.
51 Jesu ibatiy, “Abistan kukokok o isa ana sinaf?” Matan fim iya’afut eo, “Bai’obaibiyenayan ayu akokok matu nigewasin ananuw maiye.”
52 Uherihöjamu Iesuro uavadeje: Iae mae höjo. Vaꞌëjo. Jero God mae uehorovamu ëhuro marëjavëꞌe höjo. Ëhi uavamu gavëꞌi ma-burëro uherihadeje. Uherihoromo Iesuare ijore örire vaꞌadeje.
52 Jesu iu eo, “Kwen o abaitumatumamaim iyawasi.” Mar ta’imon matan igewasin nuw naatu busuruf Jesu efamaim inan i’ufunun hairi hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.