Lucas 7
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs NTLH
1 Iesuro hesi jöho ae ahoꞌobëhe majëhinugoromo vaꞌadoho vaꞌo Capernaum amore hijadeje.
1 Quando Jesus acabou de dizer essas coisas ao povo, foi para a cidade de Cafarnaum.
2 Röhu Rome raje muorovo simano vaejaje ae gemuëro ë hijëꞌe jiadeje. Hu bogo Jew rajehu jioꞌi saꞌa gö raje jiadeje. Hesi muemu vaejahaje ahuro huꞌo hijadeje. Hijamu rue simano vaejaje ahuro ë iaho mae uehorovo avohadeje. Mae uehorovo avohamu rue aho guomo guomo böröme baejëꞌëro guomoꞌiëꞌadeje.
2 Havia ali um oficial romano que tinha um empregado a quem estimava muito. O empregado estava gravemente doente, quase morto.
3 Guomoꞌiaꞌamu gagorovo rue simano vaejaje ahuro Iesuhu a ajëmaje jöho hegoro Jew rajo a duvaho ioroꞌioroho uëvadeje: Vaꞌoromo Iesu uarego rueromo nasi mu vaejehaje a hesi sinoho avohahego marëꞌirajo.
3 Quando o oficial ouviu falar de Jesus, enviou alguns líderes judeus para pedirem a ele que viesse curar o seu empregado.
4 Ëhi uëvamu hegorovo vaꞌareje. Vaꞌoromo Iesu ëninamiromo uavareje: Ëaho ajaminëjo. Hu a maego jaehu ajamijëꞌoho iae mae höjo.
4 Eles foram falar com Jesus e lhe pediram com insistência: — Esse homem merece, de fato, a sua ajuda,
5 Hu saꞌa gö raje höjo röhu huro ave saꞌa rajoho no uehorovavuaje höjo. Uehorovavuajëro jiëꞌëro huro ajamuiromo ae uëvade höjo noehu God rajahijarue osaho vaejahuoröhego.
5 pois estima muito o nosso povo e até construiu uma sinagoga para nós.
6 Ëhi uavamu Iesuro riꞌöromo jabuꞌo vaꞌadeje. Vaꞌoromo ë simano vaejaje a hesi osa bëhire rovamu gavëꞌi rue simano vaejaje ahuro hesi aho uëvadeje: Vaꞌoromo Iesu birohoromo uarëjo: Badajo. Nadi nasiriroho rueromo uꞌuoho baejëjo. Na ae ma-biseꞌe jevoromo sisë jevëꞌe jaehu nasi osare rovëꞌoho bogo maehu höjo.
6 Então Jesus foi com eles. Porém, quando já estava perto da casa, o oficial romano mandou alguns amigos dizerem a Jesus: — Senhor, não se incomode, pois eu não mereço que entre na minha casa.
7 Ëhuni na uehorovoromo uvode höjo: Na öꞌirodoho röhu na bogo maehu jevajëjo. Ëhuni nadi rueꞌi ma-jöꞌëro jöe jövego nasi mu vaejehaje aho marëꞌirajo.
7 E acho também que não mereço a honra de falar pessoalmente com o senhor. Dê somente uma ordem, e o meu empregado ficará bom.
8 Ma-jö jövego mu rovaje hesi öroho iae na gavëꞌe jevajëjo. Ëhesi bëhoho na nasi a masijo jabesi aharire jevëꞌëro jabesi jöho ejëhoromo muoho vaeꞌi muorovo aribövioho nasi aharire jëvëꞌëro nasi jöho ejehoromo muoho vaejarue höjo. Naehu muorovo ae gö uavëꞌoho: Vaꞌë uavëꞌiroho iae hu vaꞌaje höjo. O muorovo ae gö uavëꞌoho: Rovë uavëꞌiroho iae hu rovaje höjo. O nasi mu ajemaje a uavëꞌoho: Mue ëhi ëhi vaejehë uavëꞌiroho iae hu ëhi vaejaje höjo. Ëhuꞌëro jö jövego mu rovaje hesi bëhoho iae na gavëꞌe jevajëjo. Ëhuni uavajëjo: Ma-jöꞌëro jöe jövego marëꞌirajo. Ëjöho baeromo Iesu majahirego heꞌirajo.
8 Eu também estou debaixo da autoridade de oficiais superiores e tenho soldados que obedecem às minhas ordens. Digo para um: “Vá lá”, e ele vai. Digo para outro: “Venha cá”, e ele vem. E digo também para o meu empregado: “Faça isto”, e ele faz.
9 Heꞌirajamu simano vaejaje a hesi ariböviohuro ë jöho bavaꞌoromo Iesu majahijareje. Majahijamu Iesuro heromo tiöjadeje. Tiöromo huotorovoromo hu rihiromare aribövioho uëvadeje: Hu mabëhe uehorovevade höjo. Ëhi jiëꞌe aho na bogo birohëꞌe jevajëjo. Nosi Israel rajoho jabuꞌo bogo ëhioho mae uehorovevaruëjo. Iae na mae jövajëjo.
9 Jesus ficou muito admirado quando ouviu isso. Então virou-se e disse para a multidão que o seguia:
10 Ëhi uëvamu hegorovo rue ariböviohuro vuonoröꞌö rueromo simano vaejaje a hesi osare ro gavareje hesi mu vaejahaje aho mamiꞌe marëjëꞌe jiamu.
10 Aí os amigos do oficial voltaram para a casa dele e encontraram o empregado curado.
11 Ëhiꞌoꞌirögoro iae Iesuro Nain amore vaꞌi vaꞌadeje. Vaꞌamu Iesuare ijorajo ömoꞌömohuꞌo a ioroꞌiorohuꞌo ae ahoꞌobëhe mae huꞌo vaꞌoruomadeje.
11 Pouco tempo depois Jesus foi para uma cidade chamada Naim. Os seus discípulos e uma grande multidão foram com ele.
12 Vaꞌoromo amo rejo ojo bëhire höröꞌiaꞌamu suorovoꞌiaꞌamu evare aëro guomëꞌe a hesi sinoho amore jioromo guavoꞌi giojimo baeromo rovareje. Röhu vaevëꞌoho guomëꞌe aho magonaho doru hesi harihu gemuꞌoho jiadeje. Amo raje ae ahoꞌobëhe ë magonahohuꞌo rueruomadeje.
12 Quando ele estava chegando perto do portão da cidade, ia saindo um enterro. O defunto era filho único de uma viúva, e muita gente da cidade ia com ela.
13 Rueruomamu Badaro magonahoho ganugoromo huni vavaenimamu uavadeje: Nadi nivonëjo.
13 Quando o Senhor a viu, ficou com muita pena dela e disse:
14 Nadi nivonëromo rueromo sino bamare maratuoho rëhadeje. Rëhamu giojimo barovare ariböviohuro ëhi riravareje. Riravamu gagorovo Iesuro a juvijoho uavadeje: Jueꞌiajo. Naro ja uavajëjo: Guomanoho riꞌöjëjo.
14 Então ele chegou mais perto e tocou no caixão. E os que o estavam carregando pararam. Então Jesus disse:
15 Riꞌöjëjamu döro riꞌö hiromo aevoromo jöe jövadeje. Jöe jövamu gagorovo Iesuro harihoho vëmu hesi övore bamadeje.
15 O moço sentou-se no caixão e começou a falar, e Jesus o entregou à mãe.
16 Ëhiꞌamu gavëꞌi ae ahoꞌobëhe juhuonivoromo God rajahiromo uvoruomadeje: Asëꞌe jö God-aro baeromo majahuijaje a börömohuro nosi örire rovëꞌe hö uvoromo God-ro hesi aribövi nosi jöëni vavaenimëꞌe hö uvoruomadeje.
16 Todos ficaram com muito medo e louvavam a Deus, dizendo: — Que grande
17 Ëhiꞌamu gagorovo ae ahoꞌobëhe Judea saꞌahuꞌo saꞌa ioroꞌiore bëhirohuꞌo Iesuare jöho ëhi vaerovemu vaerovobe vaꞌareje.
17 Essas notícias a respeito de Jesus se espalharam por todo o país e pelas regiões vizinhas.
18 Iesuhu ëhi jiëꞌe mu vaejade jöho John-are ijore ijore jijiharue ariböviohuro John majahijareje.
18 Os discípulos de João Batista contaram tudo isso a ele. Aí João chamou dois deles
19 Ëhi majahijamu hegorovo John-ro hesi aribövioho niöꞌiro ruejöro uëvamu rovareje. Rovamu uëvadeje: Vaꞌoromo Iesu ua garëjo: No uvaruëjo: God-ro ae nugöꞌöꞌiramu nosi örire rueꞌaꞌajëjo. Na ja ë aho javajëjo. O na no muebeꞌejarëjo ae göëro rueröhego.
19 e os enviou ao Senhor Jesus para perguntarem: “O senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?”
20 Ëhi uëvamu hegorovo vaꞌoromo Iesu uavareje: John bapataeto vaejavuaje ahuro uövuamu rovare höjo. Huro uövuade höjo: Iesu uarëjo: No uvaruëjo: God-ro a böröme nugöꞌöꞌiramu nosi örire rueꞌaꞌajëjo. Na ja ë aho javajëjo. O na no muebeꞌejarëjo ae göëro rueröhego.
20 Então eles foram até o lugar onde Jesus estava e disseram: — João Batista nos mandou perguntar o seguinte: o senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?
21 Ëhi uavamu hegoro evare Iesuro guomo guome gö gö juhuoniniꞌoho ahoꞌo aruꞌaho sisëꞌoho ahoꞌo avohoꞌamadeje. Nuni tugorohëꞌe aribövioho ahoꞌo jabesi nunoho dadovëhadeje.
21 Naquele momento Jesus curou muitas pessoas das suas doenças e dos seus sofrimentos, expulsou espíritos maus e também curou muitos cegos.
22 Ëhiꞌoromo John-are ae niöꞌioho uëvadeje: Vaꞌoromo diehi gavarijoho hejarijoho John majahirego heꞌirajo. Uarëjo: Nöröro ae nuni sisëꞌoho ajëmijego mae uheriharue höjo. Höru sisëꞌoho ajëmijego mae jijiharue höjo. Jomoꞌe aho ajëmijego marëjëvoromo jabesirire sisë sisëho barëjëhaje höjo. Hiaꞌi sisëꞌoho ajëmijego hiaꞌe dadovoromo jöe hejarue höjo. Vuovëꞌe aho ajëmijego iꞌovarue höjo. Bogo eni jiëꞌe aribövioho ajëmiromo majëhijego God-are jö maho hejarue höjo. Vaꞌoromo John ëhi majahirëjo.
22 Depois respondeu aos discípulos de João:
23 Röhu John o ae rahu biririvoromo nasi örire mae uehorovevëꞌoho ë ahuro maho hiꞌaꞌajëjo.
23 E felizes são as pessoas que não duvidam de mim!
24 Maho hiꞌaꞌajëjamu John-are ae niöꞌiohuro vuonoröꞌöromo vaꞌareje. Vaꞌamu gavëꞌi Iesuro ë hesi bëhire gagovare aribövioho John-are jöho majëhiromo uëvadeje: Urimëꞌioho jemë rabe gaꞌirögoro John-hu a rumoꞌe saꞌare hijajiroho ëho vaꞌonövarije höjo. Ijo rudu burehu huosihego arue anume vaꞌaje ëhi uehorovaje aho na John ëhi jiëꞌe ae jiamu jemë gaꞌi vaꞌarije höjo. Bogajo.
24 Quando os discípulos de João foram embora, Jesus começou a dizer ao povo o seguinte a respeito de João:
25 O diehi jiëꞌe ae gaꞌi vaꞌarije höjo. Na niögu mabëhe sanuꞌe ioꞌamëꞌe ae jiego gaꞌi vaꞌarije höjo. Röhu ëhi jiëꞌe niögu ma ioꞌamoromo bövi biseꞌo marohëꞌe ma baeromo raromarue aribövioho bogo a rumoꞌe saꞌaroho raromoꞌi a masijehu raromarue osaremu raromarue höjo.
25 O que foram ver? Um homem bem-vestido? Ora, os que se vestem bem e vivem no luxo moram nos palácios!
26 Röhu diehi jiëꞌe ae gaꞌi vaꞌarije höjo. Na John jö God-aro baeromo majëhijaje ae jiamu gaꞌi vaꞌarije höjo. Ioꞌajo. John iae hu ëhi jiëꞌe ae höjo. Röhu aveho hehëjo. Jö God-aro baeromo majëhinövare a ioroꞌioroho iosirëmiromo John hu börömoho höjo.
26 Então me digam: o que foram ver? Um
27 Iae ë a hesi jöho God-are surire jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo:
27 Porque João é aquele a respeito de quem as
28 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ave saꞌare raromarue aho ae gemu vaduꞌoho John bogo iosiramiromo börömoho jiëꞌe höjo. Aꞌi God-hu böröme namiromo muebejëvego hesi aharire raromarue a inino mahuro John iosiramiromo döroho jioruomajëjo.
28 — Eu digo a vocês que de todos os homens que já nasceram João é o maior. Porém quem é o menor no
29 Iesuro ëhi majëhijamu tax baejarue ariböviohuꞌo a ioroꞌiorohuꞌo ahoꞌobëhe ë jöho heromo uvoruomadeje: God hu mae höjo. Rabëni John-hu bapataeto vaeröhe jöho jaburo ejahëꞌëro.
29 Os cobradores de impostos e todo o povo ouviram isso. Eles eram aqueles que haviam obedecido às ordens justas de Deus e tinham sido batizados por João.
30 Aꞌi Pharisee ömoꞌömohuꞌo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue a ömoꞌömohuꞌo ë jöho heromo jabuhu ëꞌojöro God-hu nimaje muoho juahovareje rabëni John-hu bapataeto vaeröhe jöho jaburo bijönimëꞌëro.
30 Mas os fariseus e os mestres da Lei não quiseram ser batizados por João e assim rejeitaram o plano de Deus para eles.
31 Röhu Iesuro hesi jö vituoho majëhiromo uëvadeje: Ave jaruvore raromaruje aribövi jemesi jöho uhuꞌe majëhiꞌiëꞌajëjo.
31 E Jesus terminou, dizendo:
32 Amo ririre raromoromo jö bijönimoruomaje asisöꞌoho jëvanovajëjo. Amo ririre raromoromo asisöꞌo ioroꞌiorohuro ioroꞌioroho uvëvoruomajëjo: Noehu aninivoromo jemëni virikö huosihëharoho jemëro bijönimoromo bogo ejahuoromo javavarije höjo. Noehu aninivoromo huë vavaeniꞌe jö iaroho jemëro bijönimoromo bogo ejahuoromo nierusuburuꞌe bamarije höjo.
32 Elas são como crianças sentadas na praça. Um grupo grita para o outro:
33 Ëhesi bëhoho bapataeto vaejavuaje ae John-ro rueromo God uehorovoromo ma-hiꞌi ioho wine jovoho bogo inövade höjo. Ëhiꞌonövadoho jemëro ë jö bijönimarue asisöꞌoho vaꞌëne bijönëgamu John-are jöho bogo ejahoꞌi sisëꞌi uehorovoromo uvonövarije höjo: Aruꞌaho sisë dëre jiëꞌëro ëhuꞌëro ioho jovoho bogo ijaje höjo.
33 João Batista jejua e não bebe vinho, e vocês dizem: “Ele está dominado por um demônio.”
34 O God-are A Maho naro rueromo ioho jovoho ma-ijaje höjo. Ëhi ëꞌajoho jemëro ëhuꞌo bijönimoromo uvaruje höjo: Nörö gahëjo. Ioho mahunöꞌe iromo vöröꞌe jovemu ijaje höjo. Hu vajiohuꞌe tax baejarue ahuꞌo a sisë ioroꞌiorohuꞌo ëho jabesi aemoꞌaeme höjo.
34 O
35 Jemëro John-are muohuꞌo nasi muohuꞌo bijönimaruje höjo röhu no God-are uehoro maho baejëꞌëro muoho vaejarue höjo. Ëmu nimarue aribövioho ahoꞌo jaburo garomo uvoruomoꞌajëjo: God-are uehoroho iae mae höjo. Ëhuꞌëro muoho vaejare höjo.
35 Mas aqueles que aceitam a sabedoria de Deus mostram que ela é verdadeira.
36 Ëhiꞌamu Pharisee ae gemuëro Iesu uavadeje: Nasi osaro rovego no ie ijarëjo. Ie ijarëjamu ë a hesi osare vaꞌoromo ie iꞌi saꞌaro hijadeje.
36 Um fariseu convidou Jesus para jantar. Jesus foi até a casa dele e sentou-se para comer.
37 Röhu sisë magonahe gemuëro ë amore hijadeje. Hiromo hejade uvavamu: Iesuro Pharisee a hesi osare hiromo ie ijajë uvavamu hegorovo ridiꞌe ose munë huono mabëhiroho baeromo rovadeje.
37 Naquela cidade morava uma mulher de má fama. Ela soube que Jesus estava jantando na casa do fariseu. Então pegou um frasco feito de alabastro , cheio de perfume,
38 Barueromo Iesuare dejonö höru bëhire hiromo nivoromo hesi nuni jovohuro Iesuare hörure ahoꞌamodivamu buejahoromo simano uohuro uhijahoromo höroho dudöhahoromo ridiꞌe jovohuro otehahadeje.
38 e ficou aos pés de Jesus, por trás. Ela chorava e as suas lágrimas molhavam os pés dele. Então ela os enxugou com os seus próprios cabelos. Ela beijava os pés de Jesus e derramava o perfume neles.
39 Ëhiꞌamu gagorovo ë Pharisee ae Iesu uavamu rueromo i ijade ahuro uehorovoromo uvadeje: Ave aho jö God-aro baeromo majahuijaje ae jioꞌibejajo hu gaꞌibejajo magonahehu maꞌenajoho rahuo jioꞌi o diehi jiëꞌe mue vaebe juvaje magonahe jiego ahego ëhuro mae jioꞌibejajo. Ëhesi bëhoho hu magonaho sisë höjo. Röhu Iesuhu ë magonaho bogo avoho gavajoho ëhuro hu bogo jö God-aro baeromo majahuijaje aehu höjo.
39 Quando o fariseu viu isso, pensou assim: “Se este homem fosse, de fato, um profeta , saberia quem é esta mulher que está tocando nele e a vida de pecado que ela leva.”
40 Ëhi uehorovamu gagorovo Iesuro Simon ë Pharisee a hesi ihoho Simon uavadeje: Simon na jö harihe majahiꞌiëꞌajëjo. Majahiꞌiëꞌajëjamu Simon-ro uavadeje: Tisa iae mae höjo. Majehego hejöjo.
40 Jesus então disse ao fariseu: — Fale, Mestre! — respondeu Simão.
41 Hejöjamu Iesuro uhuꞌe uavadeje: Iae ae niöꞌiehu ae gemu hesi örire moni mana sionehu bojamiꞌiröhoho jëvade höjo. Göhuro 500 kina göhuro 50 kina ë a hesi örire bojamiꞌiröhoho jiade höjo.
41 Jesus disse:
42 Röhu bogo eni jëvade höjo. Bogo eni jëvamu gagorovo moni baeꞌiröhe ahuro ë ae niöꞌiehu moni bojamiꞌiröhoho uehorovoromo vuonugëhade höjo. Ëhi jiëꞌoho ë ae niöꞌioho di ahuro ë moni baeꞌiröhe a hesi öriroho böröme rajahiꞌi di ahuro ma-bisemu rajahiꞌajëjo.
42 mas nenhum dos dois podia pagar ao homem que havia emprestado. Então ele perdoou a dívida de cada um. Qual deles vai estimá-lo mais?
43 Rajahiꞌajëjamu Simon-ro uavadeje: Na uehorovoromo uvajëjo: Moni böröme bojamiꞌiröhe ahuro ë moni baeꞌiröhe aho böröme rajahiꞌajëjo ë hesi bëhoho huro moni börömo mae uehorovoromo vuonugahëꞌego. Rajahiꞌajëjamu Iesuro uavadeje: Ja mae uevanuëjo.
43 — Eu acho que é aquele que foi mais perdoado! — respondeu Simão.
44 Ëhi uaromo huotorovoromo magonahoho gavëꞌi Simon uavadeje: Ave magonahoho gavëjo. Naro jasi osare rovode höjo röhu ja bogo rajehiromo jovoho bojemijane höjo nasi höroho uꞌojöro. Aꞌi ave magonahohuro rajehiromo hesi nuni jovohuro nasi hörure ahoꞌamodegamu ëhuro uꞌovehade höjo. Uꞌovehoromo hesi simano uohuro uhijehade höjo.
44 Então virou-se para a mulher e disse a Simão:
45 Ja bogo rajehiromo dudöhevëꞌe javajëjo. Aꞌi ë magonahohuro naehu jasirire rovodevare evare aevoromo rajehiromo nasi höroho dudöhobe rovëꞌe höjo.
45 Você não me beijou quando cheguei; ela, porém, não para de beijar os meus pés desde que entrei.
46 Ja bogo rajehiromo ninuguꞌe jovoho nasi simanoroho otehehoꞌi ë magonahohuro rajehi avohoromo ridiꞌe jovo mabëhohuro nasi hörure otehehade höjo.
46 Você não pôs azeite perfumado na minha cabeça , porém ela derramou perfume nos meus pés.
47 Ëhuni uavajëjo: Ëmagonahohuro na rajehi avohëꞌëro ëhuꞌëro hesi sisë ahoꞌobëhe jiadoho uehorovoromo vuonugëꞌe höjo. Aꞌi sisë ma-bisemu uehorovoromo vuonugëhëꞌoho ëhi jiëꞌe aribövioho ma-bisemu rajehiꞌaruëjo.
47 Eu afirmo a você, então, que o grande amor que ela mostrou prova que os seus muitos pecados já foram perdoados. Mas onde pouco é perdoado, pouco amor é mostrado.
48 Ëhi uanugoromo magonahoho uavadeje: Jasi sisëho uehorovoromo vuonugahëꞌe höjo.
48 Então Jesus disse à mulher:
49 Vuonugahëꞌe höjamu Iesuꞌo raromoromo i ueꞌaharue ariböviohuro jabesi uehorovoromo uvareje: Ëaho hu diehi jiëꞌe aëro jiëꞌëro huro God-are muoho baeromo ae magonahe jabesi sisëho uehorovoromo vuonugëhaje höjo. Hu ëhi jiëꞌe muohuꞌo vaejaje höjo.
49 Os que estavam sentados à mesa começaram a perguntar: — Que homem é esse que até perdoa pecados?
50 Ëhi uvamu Iesuro magonahoho uavadeje: Jero nasi örire mae uehorovevamu God-ro ja baejavoromo maro ramëꞌe höjo. Vaevëꞌe vaꞌonëjo.
50 Mas Jesus disse à mulher:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.