Lucas 7

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iesuro hesi jöho ae ahoꞌobëhe majëhinugoromo vaꞌadoho vaꞌo Capernaum amore hijadeje.
1 Jesu tur etei eo binan sabuw hinowar in sasawar ufunamaim na Capernaum tit.
2 Röhu Rome raje muorovo simano vaejaje ae gemuëro ë hijëꞌe jiadeje. Hu bogo Jew rajehu jioꞌi saꞌa gö raje jiadeje. Hesi muemu vaejahaje ahuro huꞌo hijadeje. Hijamu rue simano vaejaje ahuro ë iaho mae uehorovo avohadeje. Mae uehorovo avohamu rue aho guomo guomo böröme baejëꞌëro guomoꞌiëꞌadeje.
2 Nati’imaim Roman baiyowayan orot ukwarin ana akirwairafin isan biyabow kwanekwan i sawow gagamin bai morobomih biwa’an.
3 Guomoꞌiaꞌamu gagorovo rue simano vaejaje ahuro Iesuhu a ajëmaje jöho hegoro Jew rajo a duvaho ioroꞌioroho uëvadeje: Vaꞌoromo Iesu uarego rueromo nasi mu vaejehaje a hesi sinoho avohahego marëꞌirajo.
3 Baise Jesu na nati’imaim titit ana tur nonowar ana maramaim, Jew hai orot gagamih iyunih hin Jesu biyan hitit ana akir wairafin baiyawasin isan Jesu hifefeyan.
4 Ëhi uëvamu hegorovo vaꞌareje. Vaꞌoromo Iesu ëninamiromo uavareje: Ëaho ajaminëjo. Hu a maego jaehu ajamijëꞌoho iae mae höjo.
4 Basit Jew hai orot gagamih hina Jesu biyan hitit turobe’emaim hifefeyan hio, “Iti orot ana yababan i ekokok kwanekwan o baibais initin ana akir wairafin iniyawas.
5 Hu saꞌa gö raje höjo röhu huro ave saꞌa rajoho no uehorovavuaje höjo. Uehorovavuajëro jiëꞌëro huro ajamuiromo ae uëvade höjo noehu God rajahijarue osaho vaejahuoröhego.
5 Anayabin ata sabuw isah i yabow, aki ai Kou’ay Bar wowab.”
6 Ëhi uavamu Iesuro riꞌöromo jabuꞌo vaꞌadeje. Vaꞌoromo ë simano vaejaje a hesi osa bëhire rovamu gavëꞌi rue simano vaejaje ahuro hesi aho uëvadeje: Vaꞌoromo Iesu birohoromo uarëjo: Badajo. Nadi nasiriroho rueromo uꞌuoho baejëjo. Na ae ma-biseꞌe jevoromo sisë jevëꞌe jaehu nasi osare rovëꞌoho bogo maehu höjo.
6 Basit bairi hin, naatu hina bar hibiyubin auman, baiyowayan orot ana ofonah afa iyunih hin Jesu biyan hitit hio, “Regah aki ai of iti na’atube eo, Aisim inan a nababan, anayabin ayu men orot gagamu boro inan au bar inatit.
7 Ëhuni na uehorovoromo uvode höjo: Na öꞌirodoho röhu na bogo maehu jevajëjo. Ëhuni nadi rueꞌi ma-jöꞌëro jöe jövego nasi mu vaejehaje aho marëꞌirajo.
7 Na’atube ayu auman taiyuwu ai’itu ayu men orot gewasu boro anan nanamaim anatit, baise akokok turawat nao au akir wairafin boro nayawas.
8 Ma-jö jövego mu rovaje hesi öroho iae na gavëꞌe jevajëjo. Ëhesi bëhoho na nasi a masijo jabesi aharire jevëꞌëro jabesi jöho ejëhoromo muoho vaeꞌi muorovo aribövioho nasi aharire jëvëꞌëro nasi jöho ejehoromo muoho vaejarue höjo. Naehu muorovo ae gö uavëꞌoho: Vaꞌë uavëꞌiroho iae hu vaꞌaje höjo. O muorovo ae gö uavëꞌoho: Rovë uavëꞌiroho iae hu rovaje höjo. O nasi mu ajemaje a uavëꞌoho: Mue ëhi ëhi vaejehë uavëꞌiroho iae hu ëhi vaejaje höjo. Ëhuꞌëro jö jövego mu rovaje hesi bëhoho iae na gavëꞌe jevajëjo. Ëhuni uavajëjo: Ma-jöꞌëro jöe jövego marëꞌirajo. Ëjöho baeromo Iesu majahirego heꞌirajo.
8 Anayabin ayu auman baiyowayah orot isah, au fair ema’am, orot ta aniyun anao, ‘Ni’imaim kwen.’ I boro nan, naatu orot ta isan anao, ‘Iti’imaim kuna.’ I boro nan, naatu au akir wairafin orot ta isan anao, ‘Iti kusinaf.’ I boro nasinaf.”
9 Heꞌirajamu simano vaejaje a hesi ariböviohuro ë jöho bavaꞌoromo Iesu majahijareje. Majahijamu Iesuro heromo tiöjadeje. Tiöromo huotorovoromo hu rihiromare aribövioho uëvadeje: Hu mabëhe uehorovevade höjo. Ëhi jiëꞌe aho na bogo birohëꞌe jevajëjo. Nosi Israel rajoho jabuꞌo bogo ëhioho mae uehorovevaruëjo. Iae na mae jövajëjo.
9 Jesu iti orot ana tur nonowar ifofofor men kafaita, naatu tatabir sabuw hi’ufunun bairi hinan iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen Israel wanawananamaim ama areremor, men kafa’imo orot ta ana baitumatum iti na’atube aitinimih.”
10 Ëhi uëvamu hegorovo rue ariböviohuro vuonoröꞌö rueromo simano vaejaje a hesi osare ro gavareje hesi mu vaejahaje aho mamiꞌe marëjëꞌe jiamu.
10 Imaibo orot kob nayah himatabir maiye hin bar hititit, akir wairafin yawas ma’am hi’itin.
11 Ëhiꞌoꞌirögoro iae Iesuro Nain amore vaꞌi vaꞌadeje. Vaꞌamu Iesuare ijorajo ömoꞌömohuꞌo a ioroꞌiorohuꞌo ae ahoꞌobëhe mae huꞌo vaꞌoruomadeje.
11 Nati ufunamaim sabuw rau’ay gagamin na’in, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar wabin Nain imaim hitit.
12 Vaꞌoromo amo rejo ojo bëhire höröꞌiaꞌamu suorovoꞌiaꞌamu evare aëro guomëꞌe a hesi sinoho amore jioromo guavoꞌi giojimo baeromo rovareje. Röhu vaevëꞌoho guomëꞌe aho magonaho doru hesi harihu gemuꞌoho jiadeje. Amo raje ae ahoꞌobëhe ë magonahohuꞌo rueruomadeje.
12 Jesu na bar merar ana fur awan titit auman, kwafur babin natun orot ta’imonamo morob, sabuw rau’ay gagamin na’in kwafur babin hibai hirerey auman natun hi’abar hititit bairi hitar.
13 Rueruomamu Badaro magonahoho ganugoromo huni vavaenimamu uavadeje: Nadi nivonëjo.
13 Jesu nuw kwafur babin i’itin ana maramaim dogoron wanawanan yababan awankaratan naatu kwafur isan eo, “Babin men inarerey.”
14 Nadi nivonëromo rueromo sino bamare maratuoho rëhadeje. Rëhamu giojimo barovare ariböviohuro ëhi riravareje. Riravamu gagorovo Iesuro a juvijoho uavadeje: Jueꞌiajo. Naro ja uavajëjo: Guomanoho riꞌöjëjo.
14 Imaibo na sabuw biyah tit eof ir sum butubun, sabuw orot hi’abar hinan hinutanub hibat, Jesu orot murubin isan eo, “Orot boubun kumisirimih ayu ao!”
15 Riꞌöjëjamu döro riꞌö hiromo aevoromo jöe jövadeje. Jöe jövamu gagorovo Iesuro harihoho vëmu hesi övore bamadeje.
15 Orot murubin inu’in yawas misir mare ma tur eo. Jesu nawiy hairi hin hinah itin.
16 Ëhiꞌamu gavëꞌi ae ahoꞌobëhe juhuonivoromo God rajahiromo uvoruomadeje: Asëꞌe jö God-aro baeromo majahuijaje a börömohuro nosi örire rovëꞌe hö uvoromo God-ro hesi aribövi nosi jöëni vavaenimëꞌe hö uvoruomadeje.
16 Sabuw etei orot murubin yawas mimisir hi’itin hai bir ra’at baise God ana merar hiyi wabin hibora’ara’ah hio, “Dinab orot fairin anababatun wanawanatamaim tit! God ana sabuw baiyawasih isan na!”
17 Ëhiꞌamu gagorovo ae ahoꞌobëhe Judea saꞌahuꞌo saꞌa ioroꞌiore bëhirohuꞌo Iesuare jöho ëhi vaerovemu vaerovobe vaꞌareje.
17 Jesu iti sisinaf ana tur ra’at tafaram Judea wanawanan hima’am etei hinowar na’atube tafaram nati sisibinamaim hima’am auman hinowar.
18 Iesuhu ëhi jiëꞌe mu vaejade jöho John-are ijore ijore jijiharue ariböviohuro John majahijareje.
18 — ausente —
19 Ëhi majahijamu hegorovo John-ro hesi aribövioho niöꞌiro ruejöro uëvamu rovareje. Rovamu uëvadeje: Vaꞌoromo Iesu ua garëjo: No uvaruëjo: God-ro ae nugöꞌöꞌiramu nosi örire rueꞌaꞌajëjo. Na ja ë aho javajëjo. O na no muebeꞌejarëjo ae göëro rueröhego.
19 — ausente —
20 Ëhi uëvamu hegorovo vaꞌoromo Iesu uavareje: John bapataeto vaejavuaje ahuro uövuamu rovare höjo. Huro uövuade höjo: Iesu uarëjo: No uvaruëjo: God-ro a böröme nugöꞌöꞌiramu nosi örire rueꞌaꞌajëjo. Na ja ë aho javajëjo. O na no muebeꞌejarëjo ae göëro rueröhego.
20 Iti na’atube eo imaibo hina Jesu biyan hitit ana tur hi’owen hio, “Aki John Baptist o baibatiyimih iyafari ana, imih akokok inao ananowar, John o isa eo anonowar o iti ina, o aki boro orot ta isan anama anakaif.”
21 Ëhi uavamu hegoro evare Iesuro guomo guome gö gö juhuoniniꞌoho ahoꞌo aruꞌaho sisëꞌoho ahoꞌo avohoꞌamadeje. Nuni tugorohëꞌe aribövioho ahoꞌo jabesi nunoho dadovëhadeje.
21 Nati ana veya’amaim Jesu sabuw maumurih na’in hai sawow yumatah ta ta, naatu demon kauh hiyen hima hibiwawa’anih etei biyawasih. Naatu sabuw moumurih na’in matah fim iwa’an matah higewasin hinuwanuw.
22 Ëhiꞌoromo John-are ae niöꞌioho uëvadeje: Vaꞌoromo diehi gavarijoho hejarijoho John majahirego heꞌirajo. Uarëjo: Nöröro ae nuni sisëꞌoho ajëmijego mae uheriharue höjo. Höru sisëꞌoho ajëmijego mae jijiharue höjo. Jomoꞌe aho ajëmijego marëjëvoromo jabesirire sisë sisëho barëjëhaje höjo. Hiaꞌi sisëꞌoho ajëmijego hiaꞌe dadovoromo jöe hejarue höjo. Vuovëꞌe aho ajëmijego iꞌovarue höjo. Bogo eni jiëꞌe aribövioho ajëmiromo majëhijego God-are jö maho hejarue höjo. Vaꞌoromo John ëhi majahirëjo.
22 Imih Jesu John ana bai’ufununayah iyafutih eo, “Kwamatabir kwan abisa kwa’i’itah John ana tur kwa’owen. Sabuw matah fim higewasin tinuwanuw, ah kafikafirih higewasin hibat tereremor, kokom ani’anih biyah igewasin, tainih gugurih higewasin tur tenonowar, naatu sabuw morobone abiyawasih, tur gewasin i yababan sabuw isah abibinan.
23 Röhu John o ae rahu biririvoromo nasi örire mae uehorovevëꞌoho ë ahuro maho hiꞌaꞌajëjo.
23 Sabuw iyab erekasiy auman ayu tibitutumu i boro men baigegewasin hinab!”
24 Maho hiꞌaꞌajëjamu John-are ae niöꞌiohuro vuonoröꞌöromo vaꞌareje. Vaꞌamu gavëꞌi Iesuro ë hesi bëhire gagovare aribövioho John-are jöho majëhiromo uëvadeje: Urimëꞌioho jemë rabe gaꞌirögoro John-hu a rumoꞌe saꞌare hijajiroho ëho vaꞌonövarije höjo. Ijo rudu burehu huosihego arue anume vaꞌaje ëhi uehorovaje aho na John ëhi jiëꞌe ae jiamu jemë gaꞌi vaꞌarije höjo. Bogajo.
24 Kob nayah himatabir John isan hinan ufut, Jesu tatabir sabuw rau’ay gagamin hina hima’am ibatiyih eo, “Arar yan John abisa sisinaf itinamih kwatit kwan? Kotar wadar bi’inuwas itinamih kwan?
25 O diehi jiëꞌe ae gaꞌi vaꞌarije höjo. Na niögu mabëhe sanuꞌe ioꞌamëꞌe ae jiego gaꞌi vaꞌarije höjo. Röhu ëhi jiëꞌe niögu ma ioꞌamoromo bövi biseꞌo marohëꞌe ma baeromo raromarue aribövioho bogo a rumoꞌe saꞌaroho raromoꞌi a masijehu raromarue osaremu raromarue höjo.
25 Abisa itinamih kwatit kwan? Orot sawar wairafin e’abur gewas ma’am itinamih kwan? En anayabin sabuw hai abur gewasin i bar gewasihimaim tema’am.
26 Röhu diehi jiëꞌe ae gaꞌi vaꞌarije höjo. Na John jö God-aro baeromo majëhijaje ae jiamu gaꞌi vaꞌarije höjo. Ioꞌajo. John iae hu ëhi jiëꞌe ae höjo. Röhu aveho hehëjo. Jö God-aro baeromo majëhinövare a ioroꞌioroho iosirëmiromo John hu börömoho höjo.
26 Imih kwao anowar. Abisa itinamih kwan? Dinab orot? Turobe, baise a tur ana’owen, iti orot i dinab oro’orot etei tafahimaim.
27 Iae ë a hesi jöho God-are surire jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo:
27 Anayabin John isan, God iti na’atube eo Buk Atamaninamaim hikirum,
28 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ave saꞌare raromarue aho ae gemu vaduꞌoho John bogo iosiramiromo börömoho jiëꞌe höjo. Aꞌi God-hu böröme namiromo muebejëvego hesi aharire raromarue a inino mahuro John iosiramiromo döroho jioruomajëjo.
28 Jesu iban eo maiye, “‘Tur anababatun a tur ao’owen, baibin hitatoub wanawanahimaim, orot men yait ta John natabirimih. Baise orot ta God ana aiwobomaim taiyuwin bikafai i John natabir.”
29 Iesuro ëhi majëhijamu tax baejarue ariböviohuꞌo a ioroꞌiorohuꞌo ahoꞌobëhe ë jöho heromo uvoruomadeje: God hu mae höjo. Rabëni John-hu bapataeto vaeröhe jöho jaburo ejahëꞌëro.
29 Sabuw etei, kabay o’onayah auman tur hinonowar ana maramaim, hiorereb God ana ef i turobe mutufurin, anayabin iti sabuw etei’imak i John bapataito itih.
30 Aꞌi Pharisee ömoꞌömohuꞌo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue a ömoꞌömohuꞌo ë jöho heromo jabuhu ëꞌojöro God-hu nimaje muoho juahovareje rabëni John-hu bapataeto vaeröhe jöho jaburo bijönimëꞌëro.
30 Baise Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah God abisa sinafumih kokok i hikwahir men hisinaf naatu John ana bapataito hikwahir.
31 Röhu Iesuro hesi jö vituoho majëhiromo uëvadeje: Ave jaruvore raromaruje aribövi jemesi jöho uhuꞌe majëhiꞌiëꞌajëjo.
31 “Imih sabuw iti boun tema’am hai itin boro abisa’amaim anayai anao? Hai itinin i mi’itube?
32 Amo ririre raromoromo jö bijönimoruomaje asisöꞌoho jëvanovajëjo. Amo ririre raromoromo asisöꞌo ioroꞌiorohuro ioroꞌioroho uvëvoruomajëjo: Noehu aninivoromo jemëni virikö huosihëharoho jemëro bijönimoromo bogo ejahuoromo javavarije höjo. Noehu aninivoromo huë vavaeniꞌe jö iaroho jemëro bijönimoromo bogo ejahuoromo nierusuburuꞌe bamarije höjo.
32 Sabuw hai itinin i Kek gidigidih urababan tefafafow na’atube. Kek turih boro turahinah isah hio, ‘Aki tabin ana douduf arabirab baise kwa men kwabenabenamih. Naatu aki morob ana ew atatabor, baise kwa men kwarerereyamih.’
33 Ëhesi bëhoho bapataeto vaejavuaje ae John-ro rueromo God uehorovoromo ma-hiꞌi ioho wine jovoho bogo inövade höjo. Ëhiꞌonövadoho jemëro ë jö bijönimarue asisöꞌoho vaꞌëne bijönëgamu John-are jöho bogo ejahoꞌi sisëꞌi uehorovoromo uvonövarije höjo: Aruꞌaho sisë dëre jiëꞌëro ëhuꞌëro ioho jovoho bogo ijaje höjo.
33 John Baptist nan ana veya’amaim yohar bay, harew fokarih men eaa tomatom, naatu kwa kwao, ‘Iti orot i demon kaun hiyen!’
34 O God-are A Maho naro rueromo ioho jovoho ma-ijaje höjo. Ëhi ëꞌajoho jemëro ëhuꞌo bijönimoromo uvaruje höjo: Nörö gahëjo. Ioho mahunöꞌe iromo vöröꞌe jovemu ijaje höjo. Hu vajiohuꞌe tax baejarue ahuꞌo a sisë ioroꞌiorohuꞌo ëho jabesi aemoꞌaeme höjo.
34 Baise Orot Natun na bay harew eaa tomatom kwa kwao, ‘Iti orot i ana bay aa naatu ana harew tom kakafin, kabay o’onayah naatu sabuw bowabow kakafih sinafuyah hai begon!’
35 Jemëro John-are muohuꞌo nasi muohuꞌo bijönimaruje höjo röhu no God-are uehoro maho baejëꞌëro muoho vaejarue höjo. Ëmu nimarue aribövioho ahoꞌo jaburo garomo uvoruomoꞌajëjo: God-are uehoroho iae mae höjo. Ëhuꞌëro muoho vaejare höjo.
35 Baise God ana ukwar rerekab i sabuw iyab hikok tebaib isah ebiturobe.”
36 Ëhiꞌamu Pharisee ae gemuëro Iesu uavadeje: Nasi osaro rovego no ie ijarëjo. Ie ijarëjamu ë a hesi osare vaꞌoromo ie iꞌi saꞌaro hijadeje.
36 Pharisee orot ta wabin Simon Jesu ifefeyan na ana baremaim hairi bay aa isan, basit Jesu na orot ana bar run hairi hima bay hi’aa.
37 Röhu sisë magonahe gemuëro ë amore hijadeje. Hiromo hejade uvavamu: Iesuro Pharisee a hesi osare hiromo ie ijajë uvavamu hegorovo ridiꞌe ose munë huono mabëhiroho baeromo rovadeje.
37 Babin ta bowabow kakafin wairafin nati bar meraramaim ma’am, Jesu Pharisee ana baremaim ma bay eaa ana tur nowar, basit re kibub wabin alabaster kabayamaim hikwak biya rarouw yamurin gewasin hisuwai batabat bai na
38 Barueromo Iesuare dejonö höru bëhire hiromo nivoromo hesi nuni jovohuro Iesuare hörure ahoꞌamodivamu buejahoromo simano uohuro uhijahoromo höroho dudöhahoromo ridiꞌe jovohuro otehahadeje.
38 Jesu ufunane bat, anamaim rerey maturin re an hihuruf, naatu kwafure aribunamaim Jesu an sasam naatu an mamay. Imaibo raiy bai Jesu anamaim isuwai re.
39 Ëhiꞌamu gagorovo ë Pharisee ae Iesu uavamu rueromo i ijade ahuro uehorovoromo uvadeje: Ave aho jö God-aro baeromo majahuijaje ae jioꞌibejajo hu gaꞌibejajo magonahehu maꞌenajoho rahuo jioꞌi o diehi jiëꞌe mue vaebe juvaje magonahe jiego ahego ëhuro mae jioꞌibejajo. Ëhesi bëhoho hu magonaho sisë höjo. Röhu Iesuhu ë magonaho bogo avoho gavajoho ëhuro hu bogo jö God-aro baeromo majahuijaje aehu höjo.
39 Iti na’atube sisinaf Pharisee orot i’itin ana maramaim, nuhinamaim not eo, “Iti orot dinab mowan na’at iti babin ebubutubun boro taso’ob, naatu boro taso’ob iti babin i yait, anayabin iti babin i bowabow kakafin wairafin!”
40 Ëhi uehorovamu gagorovo Iesuro Simon ë Pharisee a hesi ihoho Simon uavadeje: Simon na jö harihe majahiꞌiëꞌajëjo. Majahiꞌiëꞌajëjamu Simon-ro uavadeje: Tisa iae mae höjo. Majehego hejöjo.
40 Naatu Jesu eo, “Simon, ayu tur ta anao inanowar.” “Bo i aisim bai’obaiyenayan. Kuo anowar.”
41 Hejöjamu Iesuro uhuꞌe uavadeje: Iae ae niöꞌiehu ae gemu hesi örire moni mana sionehu bojamiꞌiröhoho jëvade höjo. Göhuro 500 kina göhuro 50 kina ë a hesi örire bojamiꞌiröhoho jiade höjo.
41 Jesu eo, “Orot rou’ab hin orot ta kabay wairafin biyan kabay isan hifefeyan, basit orot 500 kina bai orot ta itin naatu 50 kina bai orot ta itin.
42 Röhu bogo eni jëvade höjo. Bogo eni jëvamu gagorovo moni baeꞌiröhe ahuro ë ae niöꞌiehu moni bojamiꞌiröhoho uehorovoromo vuonugëhade höjo. Ëhi jiëꞌoho ë ae niöꞌioho di ahuro ë moni baeꞌiröhe a hesi öriroho böröme rajahiꞌi di ahuro ma-bisemu rajahiꞌajëjo.
42 Baise ana maramaim orot hairi aurih men karam boro orot kabay wairafin ana kabay wan hitay, imih orot kabay matuwan turan hairi’ika wabih bosairen. Imih orot menatan isan i ana yabow ra’at?”
43 Rajahiꞌajëjamu Simon-ro uavadeje: Na uehorovoromo uvajëjo: Moni böröme bojamiꞌiröhe ahuro ë moni baeꞌiröhe aho böröme rajahiꞌajëjo ë hesi bëhoho huro moni börömo mae uehorovoromo vuonugahëꞌego. Rajahiꞌajëjamu Iesuro uavadeje: Ja mae uevanuëjo.
43 Simon Jesu iya’afut eo, “Anotanot orot nati kabay gagamin baibine.” Imaibo Jesu Simon iu, “Nati kuo i turobe.”
44 Ëhi uaromo huotorovoromo magonahoho gavëꞌi Simon uavadeje: Ave magonahoho gavëjo. Naro jasi osare rovode höjo röhu ja bogo rajehiromo jovoho bojemijane höjo nasi höroho uꞌojöro. Aꞌi ave magonahohuro rajehiromo hesi nuni jovohuro nasi hörure ahoꞌamodegamu ëhuro uꞌovehade höjo. Uꞌovehoromo hesi simano uohuro uhijehade höjo.
44 Imaibo Jesu tatabir babin isan Simon iu, “Iti babin i’itin? Ayu ana o a bar atit o men au sauwin isan harew iyai’imih, baise iti babin maturinamaim au sauw naatu aribunamaim au sasam.
45 Ja bogo rajehiromo dudöhevëꞌe javajëjo. Aꞌi ë magonahohuro naehu jasirire rovodevare evare aevoromo rajehiromo nasi höroho dudöhobe rovëꞌe höjo.
45 O men au merar iyi imamayu’umih, baise iti babin a bar aruruka busuruf au mamay men ihamiyimih.
46 Ja bogo rajehiromo ninuguꞌe jovoho nasi simanoroho otehehoꞌi ë magonahohuro rajehi avohoromo ridiꞌe jovo mabëhohuro nasi hörure otehehade höjo.
46 O men olive iroro’onamaim aribu isuwei’imih, baise iti babin raiy yamurin gewasin au’umaim isuwai re.
47 Ëhuni uavajëjo: Ëmagonahohuro na rajehi avohëꞌëro ëhuꞌëro hesi sisë ahoꞌobëhe jiadoho uehorovoromo vuonugëꞌe höjo. Aꞌi sisë ma-bisemu uehorovoromo vuonugëhëꞌoho ëhi jiëꞌe aribövioho ma-bisemu rajehiꞌaruëjo.
47 Imih anababatun a tur ao’owen, iti babin ana bowabow kakafin maumurih na’in etei’imak anotanot tawiyen, anayabin ana yabow gagamin na’in ayu itu. Baise orot yait ana bowabow kakafin kikimin anotanotawiyen i ana yabow kikimin.”
48 Ëhi uanugoromo magonahoho uavadeje: Jasi sisëho uehorovoromo vuonugahëꞌe höjo.
48 Imaibo Jesu babin isan eo, “A bowabow kakafih etei i anotanotawiyen.”
49 Vuonugahëꞌe höjamu Iesuꞌo raromoromo i ueꞌaharue ariböviohuro jabesi uehorovoromo uvareje: Ëaho hu diehi jiëꞌe aëro jiëꞌëro huro God-are muoho baeromo ae magonahe jabesi sisëho uehorovoromo vuonugëhaje höjo. Hu ëhi jiëꞌe muohuꞌo vaejaje höjo.
49 Sabuw afa bairi hima bay hi’aau, hibusuruf taiyuwih hibabatiyih, “Iti i abi’orot bowabow kakafih notawiyenayan.”
50 Ëhi uvamu Iesuro magonahoho uavadeje: Jero nasi örire mae uehorovevamu God-ro ja baejavoromo maro ramëꞌe höjo. Vaevëꞌe vaꞌonëjo.
50 Baise Jesu babin isan eo, “O a baitumatumamaim iyawasi tufuwamaim inatit inan.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.