Lucas 6
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Iae Jew rajo jabesi nuho majaho rovamu gagorovo Iesumëro mure jijihareje. Jijihoromo hesi ijorajo ömoꞌömohuro ioho babovoromo övëro uhiromo ueꞌahobe vaꞌoruomadeje.
1 Baiyarir ana veya ta Jesu sanabey wanawanah remor inan, ana bai’ufununayah sanabey hirut kanabih hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Ioho övëro uhiromo ueꞌahobe vaꞌamu gëgorovo Pharisee ariböviëro uëvareje: Jaruvoho nuho majae höjo. I avoharujoho ëho nuho maja hesi jögoroho aharujëjo. Rabëni ëhi jiëꞌoho ëꞌarujëjo.
2 Ofafar bai’obaiyenayah afa hi’itih basit hibatiyih. Kwa aisim Baiyarir ana veya ata ofafar kwa’astu’ub iti na’atube kwasisinaf?
3 Ëꞌarujëjamu Iesuro uëvadeje: David nosi a böröme jionövade höjo. Röhu huꞌo hesi ariböviohuꞌo hömëvamu hegorovo huhu ëꞌade jö God-are surire adaharijoho ëho diehiꞌoromo bogo avoho uehorovarujëjo.
3 Jesu iyafutih eo, “David ana sabuw bairi bayumih himorob, abisa sisinaf Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwaitin?
4 David-ro God-are osare vaꞌoromo God-are nunire bahijare ioho ujuohoromo vituoho iꞌi vituoho hesi aribövioho iꞌimëmamu ueꞌahare höjo. Ëhi jiëꞌe ioho aho bogo ueꞌahoꞌi hesi ma-priest-ëremu ueꞌahoꞌiröhe ie höjo. Röhu jabuhu ueꞌaharohuro ëhuro jögoroho ahare höjo. Röhu ë hesi jöho bogojiade höjo.
4 David God Ana Bar wanawanan run Regah isan rafiy hisibor inu’in bai eaan, naatu turin ana sabuw itih hi’aa. Nati i ata ofafar eastu’ub. Anayabin firis akisihimo nati rafiy sibor hinab hina’aan men yait ta.
5 Ëhi uënugoromo uëvadeje: God-are A Maho naro nuho maja hesi jögoroho muebejaje höjo.
5 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim iti na’atube eo, “Orot Natun i Baiyarir ana ukwarin.”
6 Ëhi uëvëꞌëro Jew rajo jabesi nuho majae göꞌo rovadeje. Nuho majae göꞌo rovamu Iesuro God rajahijarue osare vaꞌoromo hesi jöho röjëhijadeje. Amo ë osare övo manörire övo hitahi guomahëꞌe aho hijëꞌe jiadeje.
6 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Bar wanawanan run sabuw bai’obaiyih isan. Naatu nati sabuw wanawanahimaim i orot ta uman asukwafune murubin auman na ma’am.
7 Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo ëho jaburo Iesuare jö sisëho nahoromo uvareje: Iesuhu guomo guomoꞌe aribövi jabesi sino avohëhëꞌoho noro a masijoho huruoho majëhiromo uëꞌejarëjo: Iesuro a ajëmaje muoho vaeromo nuho maja hesi jögoroho ahade höjo. Ëhi uvoromo jabumëro ma-hu gemu ërimahareje gaꞌiro nuho majare hu guomo guomoꞌe aribövi jabesi sinoho avohëhego o bogo.
7 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee Jesu himtitiy Baiyarir ana veya orot ta tabiyawas na’at hita’itin, saise hai fair imaim hitab hitagam hita’umih.
8 Ërimahamu Iesuro gëromo uvadeje: Jabumë ëhi ëhi uehorovaruë uvoromo övo guomahëꞌe aho uavadeje: Ro ave nosi riroro namijëjo. Namijëjamu ro jabesi ririre namijadeje.
8 Baise sabuw abisa hinotanot i Jesu so’ob, imih orot isan eo, “Kumisir kutit iti sabuw nahimaim kubat.” Basit orot ma’am misir bat.
9 Namijamu hu bijönimoromo ërimaharuoho Iesuro uëvadeje: Na ave jöho uë gëꞌiëꞌajëjo. Nosi nuho maja hesi jögoroho diehi höjo. Nuho majaroho na ae mae vaejëvoꞌejarëjo o sisë vaejëvoꞌejarëjo. Iꞌovëvoꞌejarëjo o muoꞌamoꞌejarëjo.
9 Imaibo Jesu sabuw isah eo, “Ayu kwa abibatiy, ata ofafaramaim Baiyarir ana veya abistan i ebibasit boro tanasinaf? Orot babin tanibais gewasin tanasinaf o kakafin tanasinaf? Orot babin ana ma gewas isan taniyawas o ana yawas tanagurus?”
10 Ëhi uënugoromo uherihoromo ë aribövioho ahoꞌobëhe gënugoromo övo guomahëꞌe aho uavadeje: Jasi övoho nugöꞌöjëjo. Ëhi uavamu hegorovo övoho nugöꞌöjamu marëjadeje.
10 Jesu tatabir sabuw nutitiyih in sawar basit orot isan eo, “Uma kubora’ah.” Naatu orot uman bora’ah, marta’imon orot uman igewasin.
11 Marëjamu rue ariböviohuro gavare Iesuro ë aho ajamiꞌego marëjamu gagorovo dë vörönëgo avohadeje. Dë vörönëgamu jöe atoromo uarovareje: No Iesuare öriroho diehiꞌoꞌejarëjo.
11 Etei hima’am yah so’ar higagamat taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot Jesu isan boro mi’itube tanasinaf?”
12 Ëhiꞌoꞌirögoro Iesuro God-are örire jöe jövoꞌiro dahorure ajiomadeje. Ajio hiromo vahi bövie God-are örire jöe jövobe vaꞌojuvo ëhi sisonuvadeje.
12 Nati ana veya’amaim Jesu yoyobanamih yen in oyaw wanamaim tit, naatu imaim ma God isan yoyoban in marto. Jesus arar yanamaim eyoyoyoban|alt="Jesus praying in wilderness" src="cn01698B.tif" size="col" loc="Luk 6.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="6.12"
13 Sisonuvamu gagorovo hesi ijore ijore jijiharue ariböviohuro ruejöro uvëvadeje. Uvëvoromo rovamu ae ahoꞌobëhe 12 hesi baejëvadeje. Baejëvoromo uëvadeje: Jemë nasi apostle jëvajëjo.
13 Mar auman basit, ana bai’ufununayah etei eaf ayuwih hiru’ay, naatu wanawanahimaim orot etei 12 rubinih, wabih tur abarayan iwaben.
14 Iesuro Simon baejadeje. Baeromo iho göho Peter jumuvadeje. O Peter-are öho Andrew baejadeje. O göho James John Philip Bartholomew
14 Naatu iti i tur abarayah wabih, Simon (wabin ta Peter, Jesu uf biwab) naatu Peter tain Andrew, James, John, Philip naatu Bartholomew,
15 Matthew Thomas o James Alphaeus-are harihe o Simon aehu uvaruoho Jew rajehu jabesi mueberovoꞌi nimaje aho
15 Matthew, Thomas naatu Alpheus natun James naatu Simon (Zerot teo),
16 o Judas James-are harihoho o göho Judas Iscariot ë aribövioho baejëvadeje. Judas Iscariot Iesuni hiruëmiromo a jabesi övore bojëmiꞌiröhe aho jiadeje.
16 James natun Judas, naatu Judas Iscariot, (Jesu baban eo momorob).
17 Ëaribövioho baejëvonugoromo Iesuro jabuꞌo gemu mae abueromo enure ë namijadeje. Namijamu hesi aribövie ahoꞌobëhe mae o a ioroꞌiorohuꞌo arue Jerusalem amore jioromo Judea saꞌa ioroꞌiorore jioromo nume Tyre amo Sidon amo jiajinö sö jovo bëhire saꞌare jioromo ae ahoꞌobëhe mae ë ro riravareje
17 Jesu ana tur abarayah bairi oyawane himatabir hire hina hititit ana maramaim, ana bai’ufununayah etei hiru’ay butun ana yabarinamaim bairi hibat, naatu sabuw maumurih na’in Judea wanawanan, Jerusalem wanawanan hiru’ay, naatu torane bar merar rou’ab, Taiya, Sidon auman sabuw etei hiru’ay.
18 Iesuare jöho heruomoꞌi huro ajëmego jabesi sino hahoꞌoho marëjëvoꞌiröhego. Ro riravamu a sisëhu dëre abuejëvëꞌëro iꞌu baejarue aribövioho Iesuro ajëmamu marëjëvadeje.
18 Hiruru’ay anayabin i tur nowar isan naatu hai sawow yumatah ta ta hibow hima’am baiyawasih isan hina. Naatu sabuw afa demon kakafih hibiwawa’anih auman hinan etei iyawasih.
19 Marëjëvamu ae ahoꞌobëhe gavare Iesuare darugohuro rueromo guomo guomoꞌe ae ahoꞌobëhe ajëmamu gagorovo Iesu rëhoꞌi ëꞌo gavareje ëhuro guomo guomoho barëjëvoꞌiröhego.
19 Sabuw etei i hikokok Jesu hitabutubun, anayabin hibubutubun ana veya, ana fair titit i etei biyawasih.
20 Ëhiꞌamu Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho gëromo uëvadeje:
20 Jesu ana bai’ufununayah nutitiyih in sawar basit eo,
21 Avevejöꞌe hömëvaje aribövioho jemë huë mae jëvajëjo
21 Kwa iyab boun bayumih kwabi’akir
22 Jemëhu God-are A Maho na uehorovevamu aehu gëromo bijönëgoromo nu huodëgoromo sivëgoromo jemesi ihoho sisë höromo vuonugëhëꞌoho huë mae jëvaje höjo.
22 Sabuw hinifa’ifa’i, hinakwahiri, tur kakafih hina’uwi naatu kakafi hinarouw hinao ana maramaim kwaniyasisir, anayabin Orot Natun kwabi’ufunun!
23 Jabuhu ëhi sisë vaejëvëꞌiroho jemëro hirohiromoromo nimoroho avohorëjo God-hu suvuoro jemëni öꞌidöre bamëhajoho böröme jiëꞌe jiaje. Ëaribövi jabesi hijo mionoꞌohuro jö God-aro baeromo majëhinövare aribövi jabesi örire ëhi gemuoho sisë vaejëvonövare höjo.
23 Imih sawar iti na’atube hinamamatar ana veya kwanakawasa naatu kwaniyasisir kwanaben. Anayabin a baiyan gagamin na’in maramaim inu’in. Abisa tisisinaf anayabin hai a’agir dinab oro’orot isah sawar iti na’atube hisinaf.
24 Aꞌi bövi biseꞌo marohëꞌe mae jëvëꞌe aribövioho vaevëꞌe jëvajëjo.
24 Baise kwa iyab boun sawar wairafi kwama’am
25 Avevejöꞌe daꞌuëgëꞌe aribövioho vaevëꞌe jëvajëjo.
25 Kwa iyab boun bay kwa’aa ya higadid kwama’am
26 Ae ahoꞌobëhe jemesi jö ma-mabëhe atëꞌoho vaevëꞌe jëvajëjo. Ëaribövi jabesi hijo mionoꞌohuro God-are jö huotohuotovoromo majëhinövare aribövi jabesi örire ëhi gemuoho mae atonövare höjo.
26 Kwa iyab sabuw wab tebobora’ara’ah boro yababan gagamin maiyow kwanab! Anayabin hai a’agir dinab baifufuwenayah isah na’atube hisinaf.
27 Röhu jemë nasi jö hejaruje ariböviohumë ave jöho majëhiꞌiëꞌajëjo. Jemëꞌo muorovarue aribövioho huë baejëvorëjo. Jemë nu huodëgarue aribövioho mae vaejëvorëjo.
27 Kwa iyab iti tur kwanonowar a tur ao’owen a kamabiy sabuw kwaniyabuwih, sabuw iyab tibifa’ifa’i isah gewasin kwanasinaf.
28 Jö sisë uëvarue aribövioho jö mae uërëjo. Sisë vaejëvarue ariböviohuni God-are öroro ëninamirëjo.
28 Sabuw iyab hinao’orarafi, God kwanifefeyan baigegewasin nitih, naatu sabuw iyab isa kakafin hinasisinaf isah kwanayoyoban.
29 Aehu aꞌisabi gönö anagëꞌiroho hunuorovego aꞌisabi gönöhuꞌo anagoꞌirajo. Aehu niögu gö baeniahijëꞌoho nadi nijioꞌiraejego niögu göhuꞌo baeꞌirajo.
29 Orot yait rebareb nabifafar na’at, raunane’ebo inabotabir nifafar. Naatu orot ta a biyabaibiyon tafan nikiya’ub nabaib na’at, baban auman inau nikiya’ub nab.
30 Aehu jasi örire böviëni biseꞌëni ëninamijëꞌoho bojaminëjo. Aehu jasi mae sisë baejahëꞌoho nadi uanëjo: Sionëro bojemëjo.
30 Orot babin ta sawar isan nabifefeyani initih, naatu orot babin ta sawar o nowa ebaib, kwihamiy ebai, men bainamih inao maiye.
31 Jemë ae göehu diehi vaejëvojöro nëgëꞌoho jemëꞌo ëhi jiëꞌe muoho ae gö jabesi öroro vaejëvorëjo.
31 A kok mi’itube sabuw isa tisisinaf na’atube, ibo isah na’atube inasinaf.
32 O jemë huë baejëvarue aganohemu huë baejëvëꞌoho rabëni uvorëjo: God-are nunire mabëhe javuajëjo. Sisë ariböviohuro jabuꞌo huë baejëvarue aganoho mana huë baejëvarue höjo.
32 Sabuw o tibiyabuw akisih isah inabiyabow na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw kakafih turahinah tibiyabuwih akisih boro hiniyabuwih!
33 O jemë mae vaejëvarue ariböviohemu mae vaejëvëꞌoho rabëni uvorëjo: God-are nunire mabëhe javuajëjo. Sisë ariböviohuro jabuꞌo ëhi gemuoho ëꞌarue höjo.
33 Naatu sabuw o isa gewasin tesisinafuwat isah gewasin inasisinaf na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih na’atube tisisinaf.
34 O uvëꞌoho: Ëhi gemuoho vuonoröꞌö baeꞌejöromo ëhuni bövi biseꞌo ma-jahuri ae gö bojëmijëꞌoho rabëni uvorëjo: God-are nunire mabëhe javuajëjo. Sisë ariböviohuro jabuꞌo uvoruomaje höjo: Ëhi gemuoho vuonoröꞌö baeꞌejöromo ëhuni bövioho biseꞌoho ma-jahuri ae gö bojëmijarue höjo.
34 Sabuw iyab kubitih o iso’ob i boro wan hinay maiye hinabit na’at, aisim boro baigewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih i hiso’ob turahinah tibitih ana fofonin boro wan hinab maiye!
35 Aꞌi jemë nu huodëgarue aribövioho huë baejëvorëjo. Mae vaejëvorëjo. Nadi uvorëjo: Mana bojemiꞌaruë uvëꞌi jemesi bövioho biseꞌoho ma-bojëmirëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho God-ro jemë suvuoro böröme bojëmiꞌajëjo. Ëhuro God-hu dö mare hijaje a hesi aboji harihuꞌo mae jëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho God-ro gëvaje a sisë jioruomoꞌi bogo mana mabëhe uavëꞌe suvuore ëma baejarue aribövie jëvego gëgorovo huro ëma huë baejëvoromo ajëmijaje höjo. Huhu ëꞌaje ëhi jiëꞌe mu vaejëꞌoho jemë hesi aboji harihuꞌo mae jëvoꞌajëjo.
35 En! Baise akamabiy sabuw kwaniyabuwih, a gewasin kwanitih. Kwanitin men wan isan kwananot. Saise a baiyan gagamin na’in boro kwanab, naatu God auyomtoro’ot natunatunamih boro kwanamatar. Anayabin sabuw iyab aurih merarayow en, sabuw kakafih God nati sabuw isah i ebigewasin.
36 Ëhuni jemesi Vavuehu jemëni vavaenimajëhi ëhi ae göëni vavaenimorëjo.
36 Tamat ekakabeber na’atube kwanakabeber.
37 Nadi döroho bamorovoromo a jabesi sisëho mevorëjo. Jabesi sisë bogo mevëꞌoho God jemesi sisëhuꞌo bogo mevoꞌajëjo. Nadi a jabesi sisëhunioho iꞌuoho bojëmirëjo. Iꞌu bogo bojëmijëꞌoho God jemëꞌo iꞌuoho bogo bojëmiꞌajëjo. Aꞌi ae gö jabesi sisëho uehorovoromo vuonugorëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho God-ro jemesi sisëhuꞌo uehorovoromo vuonugoꞌajëjo.
37 Taituwa inibatiyih, God boro obo nibatiyi, naatu taituwa ubar initih God boro obo ubar nit, taituwa hai kakafin inanotawiy, God boro a kakafin nanotawiy.
38 Ae suvuorëmirëjo. Jemë ëhi ëꞌëꞌoho God-ro jemëꞌo suvuorëmiꞌajëjo. Börömo mae suvuorëmiromo jemëro övoho avohoꞌiramu sörö vaꞌëne ë bamëhoꞌiramu övo duvahoho rarovoromo oterohoꞌaꞌajëjo. Bogo biseꞌo vaduꞌoho suvuorëmiꞌajëjo. Jemë diminoꞌe bojëmëꞌohuro ëhuro ë bojëmarije minoꞌe ëhi baeꞌaꞌarujëjo. Iesuro ëhi jövadeje.
38 Uma natasasar taituw isah, God boro uman natasasar o isa. Tur anababatun o boro inab uma awan nakasuwai. Turobe baibais boro uma yan nasuwa nare inab nayen uma awan nakaratan. Sabuw inabitih ana fofonin God boro na’atube fofon ta’imon nit.”
39 Röhu Iesuro röjëhiꞌiro ave uhu jöho uëvadeje: Nuni sisëꞌe a göhuro nuni sisëꞌe a göho diehi öroho röjahibe vaꞌaꞌajëjo. Bogajo. Röjahijëꞌoho jabumë niöꞌi guare bejëvo vaꞌaꞌajëjo.
39 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Orot matan fim men karam boro fim turan nanawiy hairi hinan, anayabin nanawiy hairi hinanan na’at boro hairi’ika hinan hub hinare.
40 Jö hejaruje aribövioho jö röjëhijaje aho na bogo iosiremiromo jö maho baeꞌaꞌarujëjo. Jöho he barëꞌiramu evare jö röjëhijaje aho vaꞌëne jëvoꞌajëjo.
40 Kirum kek men yait ta boro ana bai’obaiyenayan nanatabirimih, baise na kirum nan yomanin na’a’asa’ub ana veya, i boro ana bai’obaiyenayan na’atube namatar.
41 Röhu ja diehiꞌoromo ijo ugobajoꞌe biseharihehu isiare nunire namijajoho gaꞌi ijo börömehu jasi nunire namijavajoho bogo gavanuëjo.
41 Aisim tai matan momor i’itin ku’u? Baise o mata ai bahun yi ebatabat men kutatatam.
42 Ijo börömehu jasi nunire namijavajoho bogo gavëꞌoho ëhuꞌoho ja rabëni jasi aemoꞌaemoho uanëjo: Isi ëꞌego na jasi nunire ijo ine namijavajoho jahahöjo. Sareri ae javajëjo. Jasi nunire ijo börömehu tugohavajoho jero urimo jahonëjo. Jahonugoromo evare avoho garomo ijo ino harihoho isiare nuniroho jahahoꞌanuëjo.
42 O mata ai bahun yi batabat men itatam, naatu tai isan i’o Aro, nekuna mata momor abosair, a naniyan mi’itube ibai kuo? Wanawanan rerekabih! Matoro’ot o mata ai bahun ina’uy, imaibo boro inanuw gewas tai matan momor ina’itin inabosair.
43 Ijo maho bajo sisëho bogo raeꞌi ijo sisëho bajo maho bogo raejaje höjo.
43 Ai gewasin nabiw ro’on boro men kakafin nayai, na’atube ai wanawanan kour nabiw ro’on boro men gewasin nayai.
44 Ijoho bajoro garomo uvoꞌaꞌanuëjo: Ëijoho mae höjo ëho sisë höjo. Meso böso uroꞌiëꞌiroho mesoremu uroꞌi bibëꞌe ijo sisëroho bogo uroꞌaꞌanuëjo. Rihuꞌe grape bajo uroꞌiëꞌiroho ë öꞌiremu uroꞌi bibëꞌe resu sisëroho bogo uroꞌaꞌanuëjo. Ijo sisëhuro bajo sisëho raeꞌamaje höjo. Ijo mahuro bajo maho raeꞌamaje höjo.
44 Ai etei’imak boro ro’ohimaim ina’itah, fafou ro’on boro men agor afe’en inima’ub, na’atube waris boro men digumar afe’en inawasarir hinare.
45 Ëhesi bëhoho a maho ijo maehu bajo mae raejajëhi ëhi jëvaje höjo. A maho uehoro maëremu jabesi dë vövöbajoꞌere jëvëꞌëro mu maemu vaeruomaje höjo. A sisëho uehoro sisëremu jabesi dë vövöbajoꞌere jëvëꞌëro mu sisëmu vaeruomaje höjo. Aëro diehi jiëꞌe uehorehu jabesi dë vövöbajoꞌere irijiomëvajoho jabesi jöꞌëro atarue höjo.
45 Orot gewasin totobuyoy gewasin dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Orot kakafin totobuyoy kakafih dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Anayabin orot awanamaim abisa kakafin ititit, dogoron wanawanan i kakafin awan karatan inu’in.
46 Jemëro uevaruje höjo: Bada ja no mu bojamuijanue aho javajëjo. Ëhi jiëꞌoho jemë rabëni naehu bojëmaje muoho bogo vaejaruje höjo.
46 Aisim ayu isau kwa’o, ‘Regah, Regah,’ baise abisa au’uwi i men na’atube kwasisinaf?
47 Röhu ae rahu nasi örire rueromo nasi jö heromo ejehajoho ëhi jiëꞌe a hesi jöho naro uhuꞌe majëhiꞌejöjo.
47 Orot yait na ayu au tur nowar ebobosiyasiyar, ana itinin i iti ani’obaiyi kwana’itin.
48 Ae gemuëro javue vaeꞌiëꞌade höjo. Javue vaeꞌirögoro ëgobövie umo abuejuvo munëꞌe saꞌaho birohogoro öboho ë ruhoromo javuoho vaejade höjo bibivoröhego. Javuoho vae barëromo hijamu jovo börömëro ruomoromo ë javuoho anade höjo. Anamu javuoho mae vaejëꞌëro jiëꞌëro bogo orivoꞌi ma-bibivoromo namijade höjo. Nasi jö ejehaje aho ë bibivëꞌe javu vaejade aho vaꞌëne höjo.
48 Orot ana bar wowabinamih hub kair re kabay afe’en tutut rouw, bar wowab. Harew tit yen bar bufut rab, baise bar men iyuwiyuw, anayabin bar wowab gewas.
49 Aꞌi ae rahu nasi jö heromo bogo ejehajoho ëhi jiëꞌe a hesi jöho naro uhuꞌe majëhiꞌejöjo. Ae gemuëro javue vaeꞌiëꞌade höjo. Röhu saꞌaho bogo umo abueromo öboho ruhoꞌi ma-saꞌa döre vaejade höjo. Vaejëꞌëro ë javuoho jovëro ro anamu dadorovo barë nahonahovade höjo.
49 Baise o yait ayu au tur inowar men kubobosiyasiyar, i orot ana bar wabat en wowowab na’atube, bar tutut en wowab batabat, harew tit yen bar rabirab ana veya mar ta’imonamo ufar re, naatu nati bar re’er i mutufor tarogowan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.