Lucas 23

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ëhi uarovonugoromo ë a masijo ömoꞌömohuro riꞌöromo Iesu huꞌiraeromo Pilate-are nunire vaꞌareje.
1 Kou’ay tutufin etei himisir Jesu hibai hina Pilate nanamaim hitit.
2 Vaꞌoromo Pilate-are nunire riravoromo Iesuare jö sisëho aevoromo huruoho majahijareje. Majahiromo uavareje: Iae no hejare höjo ë iaho sareriꞌe jöe majëhijavamu. Ëhi majëhijëꞌëro ëhuꞌëro nosi saꞌa rajohuro saꞌare a masijo jemesi jöho bogo eruomo hesi höjo. No hejare höjo Iesuro uvavamu: Rome a börömoho tax-oho nadi ijoho bojamirëjo ë hesi bëhoho saꞌare a börömoho na jevëꞌe jiaje. God-hu uevëꞌëro böröme namiromo ajëmiꞌirode aho Keriso na jevajëjo.
2 Nati’imaim ubar hitin hio, “Iti orot i ma kakaf bai na ai sabuw nawiyih tafaram hiti’afiyimih aki atita’ur, naatu sabuw eo’otanih Caesar isan kabay men hinibaiyan, naatu i taiyuwin isan eo, ‘Ayu i Keriso aiwob orot.’”
3 Keriso jevajëjamu Pilate-ro Iesu uavadeje: Na ja Jew rajo jabesi a börömoho javajëjo. Börömoho javajëjamu Iesuro uavadeje: Ëjöho jero jasi jövanuëjo.
3 Imaibo Pilate Jesu ibatiy, “O Jew sabuw hai aiwob?” Jesu iya’afut eo, “Nati kuo.”
4 Jövanuëjamu Pilate-ro priest masijohuꞌo a ioroꞌiorohuꞌo uëvadeje: Ave aehu iꞌu baeröhe hesi sisëho bogo birohëꞌe jevajëjo.
4 Pilate firis ukwarih naatu sabuw hiru’ay hibatabat iuwih eo, “Iti orot baimakiyin isan anunuwet men ana kakafin ta atita’urimih.”
5 Ëhi uëvamu hegorovo ae ahoꞌobëhe biririvoromo uavareje: Ëiahuro Galilee saꞌare aevoromo jö sisë ae röjëhiromo muorovojöro simane huotovëhobe Judea saꞌaho ahoꞌo juvoromo avehuꞌo rovëꞌe höjo.
5 Baise abisa hio i hiukikin. “Iti orot i kougeyageyayan, ana bai’obaiyenamaim Galilee wanawanan busuruf sabuw etei hai ma bi’a’afiy boun na Judea wanawanan sabuw etei kugiyigiyih hai ma eafe’af.”
6 Ëhi uaruomamu hegorovo Pilate-ro uëvadeje: Na ë iaho Galilee saꞌa raje höjo.
6 Pilate iti na’atube hio nonowar ufunamaim, ibatiyih eo, “Iti orot i Galilee matuwan?”
7 Galilee saꞌa raje höjamu rue ariböviohuro uavareje: Ioꞌajo. Ioꞌajamu hegorovo Pilate-ro uehorovoromo uvadeje: Herod hu Galilee saꞌa muebejaje ae höjo. Röhu hu aviae Jerusalem rovëꞌe höjo. Rovëꞌe hö uvoromo Iesu nugöꞌöjamu aëro bavaꞌareje Herod-ro court vaeröhego.
7 Pilate nati ana veya’amaim so’ob Jesu i Herod ana aiwob babanamaim ma’am, imih Herod isan iyafar hibai hin. Anayabin nati ana veya Herod auman i na Jerusalem ma’am.
8 Iesu bavaꞌamu Herod-ro garomo uehorovoromo uvadeje: Na mamiꞌe Iesuhu mu vaeꞌamade jöho hejëꞌëro gaꞌi nimobe rovëꞌe jevajëjo. Nani huro darugoꞌe muoho vaejehoꞌiramu na gaꞌejö uvoromo Iesu garomo nimoroho avohadeje.
8 Herod Jesu i’itin ana maramaim yansisir gagamin maiyow, anayabin ana tur marasika nowar naatu kok kwanekwan Jesu taitin, ina’inan auman ta tiwa’an ta’itin.
9 Nimorohoromo jöe ahoꞌobëhe Iesu ua gavadeje. Ua gavamu jöho bogo mana uavadeje.
9 Imih Herod tur moumurih maiyow Jesu ibabatiy, baise Jesu men iya’afut tur ta eomih.
10 Bogo mana uavamu priest masijohuꞌo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo ëho jaburo Herod-are nunire riravoromo Iesuare jö sisëho darugoꞌo huruoho majahijareje.
10 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hitit tur fokarin maiyow hio ubar hitin hiu kwanikwaniy.
11 Majahijamu Herod-ro heromo huꞌo hesi muorovo ariböviohuꞌo Iesu nue huodivoromo sisë vaeromo sivareje. Sivoromo Iesu niögu ëgo mabëhëro baꞌamahoromo nugöꞌöjamu sionëro Pilate-aro bavaꞌareje.
11 Imaibo Herod ana baiyowayah bairi Jesu hi’iyab hiu kwanikwaniy. Naatu faifuw gewasin hibai hi’us hiyafar maiye matabir in Pilate biyan tit.
12 Bavaꞌamu evare majae gemuore Herodꞌo Pilateꞌo urimo nu huodivorovaroho vuonugoꞌi huë baerovoromo ma-mae arijareje.
12 Nati ana veya’amaim Herod Pilate hairi hitounuw, baise marasika i hairi rakit na’atube nanabih hima’am.
13 Iesu barueruomamu gëgorovo Jew rajo priest masijoho ë saꞌare a masijoho a ioroꞌioroho ëho jabumëni Pilate-ro uvadeje gagovoromo raromojöro.
13 Firis ukwarih naatu bonawiyenayah, sabuw ukwarih etei’imak Pilate e’af ayuwih hina
14 Gagovamu gëgorovo Pilate-ro uëvadeje: Ëiaho jemëro barueromo uevarije höjo: Huro sareriꞌe jöho majëhijëꞌëro ae ahoꞌobëhe saꞌare masijo nosi jöho bogo e hesi jëvajëjo. Jemëro ëhi uevamu hejode höjo. Röhu naro jemesi nunire namiromo Iesuare jöho morijovoromo gavode höjo Iesuare jö sisëho uevarijoho bogojiamu.
14 iuwih eo, “Iti orot kwabai kwana biyou kwatit sabuw nawiyih kakaf kwarouw kwa’o, naatu ayu kwa etei namaim ai babatiy kwa’itin, baise ana kakafin kwao anonowar na’atube men ta atita’urimih.
15 O Iesu mae jiajoho Herod-ro huꞌo gavade höjo. Ëhi gagorovo sionëro nosi örire nugöꞌöjade höjo. Ëhuni aveho hehëjo. Hu mu sisë vaejëꞌëro mana anego guomoröhe bëhoho bogohöjo.
15 Na’atube Herod nunuwet ana kakafin men tatita’ur, imih iyafar maiye matabir na. Anayabin men abisa kakafin ta sinaf boro namorob.
16 Ëhuni naro ae uëꞌiramu hisuebiromo jiovo nugöꞌöꞌiramu vaꞌaꞌajëjo.
16 Isan imih ayu boro anarab naatu anabotait natit nan.”
17 [Röhu God-hu Vörö Tugohade Sörö maja rovëꞌiroho savoji gagore raromarue aho gemu Pilate-ro Jew rajo ariböviohuni jiovo nugöꞌöjëhonövadeje hu bojamare muoho ëhi jiëꞌëro.]
17 Matan fufur Tar Nowaten hiyuw ana veya, Pilate mar etei dibur orot ta’imon sabuw isah ebobotait.
18 Muoho ëhi jiamu ae ahoꞌobëhe ma-gemu mae uvoruomadeje: Ëiaho anëjo. Barabbas jiovahuëjo.
18 Baise sabuw rou’ay gagamin na’in hibatabat hiwow hio, “Nati orot i na morob! Aki akokok Barabas inabotait natit!”
19 Röhu Barabbas savoji gagore hijade hesi bëhoho urimëꞌi a masijohuꞌo amo börömoro muorovare majaho jiamu huꞌo muorovoromo ae anamu police ariböviohuro hu guduamo bavaꞌoromo savoji gagore baꞌamareje.
19 (Barabas i Jerusalemamaim kukugeyagey, naatu orot babin ta easabun momorob isan dibur hiyai ma’am.)
20 Röhu Pilate-ro Iesu jiovo nugöꞌöꞌi nimamu jöe göꞌo majëhijadeje.
20 Pilate kok kwanekwan i Jesu tabotait tatit, imih fanan aumetawat na’in eafare maiye sabuw ifefeyanih.
21 Majëhijamu hejëꞌi ae ahoꞌobëhe uvoꞌi arijareje: Korosioro anego guomajo. Korosioro anego guomajo.
21 Baise sabuw fah sib hinow hi’af ra’at hio, “Ku’onaf! Ku’onaf!”
22 Guomajamu Pilate-ro urimo vae niöꞌi röhu maho uëvadeje: Rabëniajo. Diehi jiëꞌe mu sisë vaejëꞌe höjo. Na gavajoho mu sisë ëꞌëꞌëro mana anego guomoröhe bëhoho bogohöjo. Ëhuni hisuebiromo jiovo nugöꞌöꞌejöjo.
22 Pilate iban mar baitounin ibatiyih maiye, “Abisa kakafin sinaf? Ayu ana kakafin men ta a’itin boro namorob, imih ayu boro anarab naatu anabotait.”
23 Jiovo nugöꞌöꞌejöjamu ae ahoꞌobëhe biririvoromo dinamiromo ma-darugoꞌo uvoꞌi arijareje: Korosioro anego guomajo. Ëhi uvamu jabesinö marëjadeje.
23 Baise sabuw fanah sib Jesu morobomih hiwow hio hinan yomaninamaim hai kok na yabin matar.
24 Marëjamu jabuhu uvarëhi Pilate-ro jöho ëhi majëhijadeje.
24 Basit sabuw hio na’atube hai kokomaim Pilate sinaf, Jesu morob isan ibasit.
25 Urimo Barabbas-ro a sisë ioroꞌiorohuꞌo gemuoro buꞌöromo saꞌare a masijohuꞌo muorovoromo ae muoꞌamadeje. Ëhi ëꞌëꞌëro savojire raromadeje. Ëhi jiëꞌe a sisë jiadeje röhu Pilate-ro hejade Jew rajohuro Barabbas nimoromo uvoꞌi arijavamu hegorovo hesi mu aribövioho uëvadeje: Barabbas jiovo nugöꞌöꞌi jaburo nimëꞌe jiarue Iesu anohëjo.
25 Naatu orot kougeyageyayan naatu asbunuwayan dibur ma’am isan hibifefeyan i botait, naatu Jesu isan abisa sinafumih hikokok na’atube bai itih.
26 Anohëjamu aëro Iesu court-re jioromo anoꞌi bavaꞌareje. Bavaꞌoromo örire vaꞌi gavareje Cyrene amo raje ae gemu hesi ihe Simon muro jiëꞌëro Jerusalem rovamu. Rovamu gagorovo övëro maꞌenoromo korosioho hesi dejore bamoromo uavareje: Baeromo Iesuare ijoro vaꞌëjo. Vaꞌëjamu Simon-ro Iesuare korosioho bavaꞌadeje.
26 Roman baiyowayah Jesu onafinamih hibai hitit hinan efamaim, Sairini orot wabin Simon ana barene na au Jerusalem rur bairi hitar. Naatu hikwarar tatab, onaf hibai hitin e’abar Jesu ufun bairi hin.
27 Bavaꞌamu iae ae ahoꞌobëhe Iesu rihiromareje. Rihiromoromo magonaho ioroꞌiorohuro muoꞌamorovëꞌi nierusuburuꞌe bamobe rovareje.
27 Sabuw rou’ay gagamin na’in Jesu hi’ufunun bairi hinan wanawanahimaim baibin afa Jesu hi’itin yah baban hirerey.
28 Nierusuburuꞌe bamobe rovamu gagorovo Iesuro hunuorovoromo uëvadeje: Jerusalem magonaho ömoꞌömohumë nadi nanioho vavaenimoromo nierusuburuꞌe bamoꞌi jemëꞌo jemesi aboji harihuꞌohuꞌo uehorovoromo nivoꞌamirovorëjo.
28 Jesu tatabir itih eo, “Jerusalem baibin ayu isau men kwanarerey, baise kwa taiyuw isa naatu natunat isah kwaniyababan kwanarerey.
29 Huë vavaene bogo biseꞌo vaduꞌoho rueꞌiramu aëro uvoruomoꞌajëjo: Dë tiojëꞌe magonahoho aboji harihu rumoꞌe raromarue magonahoho huë mae jëvajëjo.
29 Anayabin mar boro enan sabuw boro hinao, ‘Baibin iyab a’arih, taubu’e tema’am naatu kek men tibitotomanen boro hiniyasisir.’
30 Ëhi uvoromo juhuonivoromo uvoruomoꞌajëjo: Dahoru masijoho ininoho jemëro ahoromo taemavuorëjo. Ëhi uvoruomoꞌajëjo.
30 Nati ana veya’amaim sabuw boro oyaw isah hinao,
31 Na ijo ma vaꞌëne jevajëjo röhu ije uejevanovaruëjo. Aꞌi jemë ijo sahonöꞌe huoꞌöjëvoromo baradore siöꞌöjëvoꞌamoꞌaruëjo.
31 Anayabin sawar iti na’atube ai biyan ahiy ana veya’amaim tisisinaf, baise ai nakekerer ana veya’amaim hinasisinaf boro mi’itube?”
32 Iae mu sisë vaejare ae niöꞌioho guduamo ömëvo vaꞌareje Iesuꞌo gemu mae vuovëvoröhego.
32 Nati ana veya’amaim orot kakafih rou’ab auman Jesu bairi morobomih hinawiyih hitit hin.
33 Vaꞌaroho ajiomoromo saꞌa ihe Simano Gijo ajio suorovareje. Suorovoromo Iesu baeromo korosire ano taemareje. Iesu ano taemoꞌi ë a sisëho niöꞌi jabuꞌo ano taemëvareje. Ano taemoromo ujuoho nigemoꞌamoromo Iesu ririre amoꞌi a sisë göho ruëhi Iesuare övo manö amoꞌi göho viëhi övo adonö amareje.
33 Hitit hina efan wabin Gifow imaim hitit naatu Jesu hi’onaf orot kakafih rou’ab auman, orot ta ana asukwafune, orot ta ana beyawane. Jesu orot kakafih ro’ab bairi koros afe’en|alt="Jesus and thieves on the cross" src="CN01836B.TIF" size="col" loc="Luk 23.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="23.33-35"
34 Amamu Iesuro uavadeje: Apajo. Aehu nasi örire mu sisë vaejevaruoho uehorovoromo vuonugëjo. Jabumë ë mu hesi bëhoho dadibijiohajëjo.
34 Imaibo Jesu eo, “Tamai hai bowabow kakafih kunotawiyen men hiso’ob abisa tisisinaf.” Naatu ana faifuw hibosairen arowamaim hifaram hibow.
35 O ae ahoꞌobëhe riravoromo ërimahareje. Ërimahamu a masijohuro sivoromo uarovareje: Ëahuro uövuade höjo: Naro a ioroꞌioroho ajëmego marëjëvaje höjo. Ëhuni nadiꞌego hu hesi arijoꞌarije ajamirovego hu mae jiajo. Huro uövuade höjo: God-hu uevëꞌëro böröme namiromo ajëmiꞌirode aho na jevajëjo. God-hu nimoromo baejevade aho na jevajëjo. Ëhuni nadiꞌego hu hesi arijoꞌarije ajamirovajo.
35 Sabuw nati’imaim hibat hi’i’itin ana maramaim, bonawiyenayah orot ukwarih Jesu hi’iyab hio, “Sabuw afa iyawasih bo i Keriso God narurubin na’at taiyuwin niyawasiban tana’itin.”
36 A masijohuro ëhi sivamu muorovo ariböviohuro jabuꞌo Iesu sivareje. Sivoromo rueromo niogaꞌiꞌe wine jovoho bojamiꞌiëꞌareje.
36 Roman baiyowayah auman hi’iyab, naatu wine tenakuyakuy tomamih hitin
37 Bojamiꞌiëꞌoromo uavareje: Jew rajo jabesi a börömo javëꞌoho ëhuro jasi ajamirovego mae javajo. Sivoromo ëhi uavareje.
37 hio, “O Jew sabuw hai aiwob na’at taiyuw kwiyawasi!”
38 Röhu Iesuare simano namore ijo viture jajivoromo uvëꞌe jiadeje: Ave aho Jew rajo jabesi a börömoho höjo.
38 Naatu ukwarinamaim hikirum hio, “Iti I Jew Sabuw Hai Aiwob.”
39 Iae korosire iromëꞌe a sisë göhuro Iesu sivoromo uavadeje: God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuiꞌirane aho ja javajëjo. Na mae-ëjo. Ëhi jiëꞌoho jasi arijoꞌarije ajamirovoromo noꞌo ajamuego mae javuajo.
39 Orot kakafin ta hi’onaf inu’in Jesu isan eafabon tur kakafih eo. “O Keriso na’at kwiyawas kure naatu aki auman kwiyawasi.”
40 Ëhi uavamu a sisë göhuro uavadeje: Nadi ëhi jiëꞌe jöho jövëjo. Jaꞌo iꞌue gemuoho baejanuëjo. Ëhi jiëꞌoho ja diehiꞌoromo God bogo juhuonamijanuëjo.
40 Baise orot ta rounane inu’in turan kwarar iu, “O God isan kubirubir ai en? It etei i baimakiy ta’imon tabaib.
41 No niöꞌiro mu sisë vaejëꞌëro ëhuꞌëro iae mae no iꞌue baeromo ëꞌaruëjo. Aꞌi ë iaho mu sisëho bogo vaejëꞌe höjo.
41 It airit biyababan tabaib i ana efamaim tabaib, anayabin atasisinaf kwanekwanemaim wan tama ra’at biyat ebababan. Baise iti orot i men kafa’imo kakafin ta sinaf, asir biyababan ebaib.”
42 Bogo vaejëꞌe höꞌi Iesu uavadeje: Iesuajo. A muebejavuoꞌirane darugo barueromo böröme namijëꞌiroho nasi öroro uehorovevonëjo.
42 Naatu Jesu isan eafabon eo, “Jesu a aiwobomaim inarur ayu inanuhu.”
43 Uehorovevonëjamu Iesuro uavadeje: Aveho na jö mae uavajëjo. Jaruvoho jaꞌo naꞌo gemu mae Paradise-re ariꞌejarëjo.
43 Jesu iya’afut eo, “Ao’omatani, boun ayu Paradise imaim ana rur o boro airit tanarun.”
44 Iae majae ririre jiadeje. Majae ririre jiamu öri ariꞌe ahoꞌo ramoramovadeje. Ramoramovobe vaꞌojuvo majae huotorovamu gavëꞌi ajivadeje.
44 Veya yen na i’ouyit, veya rararan matan gugum tafaram etei fobe inu’in veya re three korok na’atube bai.
45 Ajivamu gavëꞌi God-are osa börömo ojo göho gagonö jiajoho niögehu tugoharoho arorovadeje.
45 Basit faifuw gagamin Tafaror Bar wanawan hitaiy re efan kakafiyin, kakafiyin hirafut inu’in taseb rou’ab himatar.
46 Arorovamu gavëꞌi Iesuro God ma-darugoꞌo uavadeje: Apajo. Naro nasi aruꞌahoho jasi övo döre nugajëjo. Nugajëromo evare nugoꞌamadeje.
46 Imaibo Jesu fanan aumetawat rerey eo, “Tamai umamaim ayubu abit inab.” Iti na’atube eo basit morob.
47 Nugoꞌamamu muorovo a börömëro gavade ëhi jiëꞌe mue gö gö ëꞌamu gagorovo uvadeje: Iae mae-ëjo. Ëaho iae a mae jiade höjo. Ëhi uvamu ëhuro God-are ihoho mae jiadeje.
47 Baiyowayah hai ukwarin nati’imaim bat abisa mamatar itin, God wabin bora’ara’ah eo, “Turobe iti orot i gewasin.”
48 Ae ahoꞌobëhe urimo ë mu börömo gaꞌi gagovarohuro gavare ëhi jiëꞌe mue gö gö ëꞌamu gagorovo vuonoröꞌöromo vavaenimoromo vinebe anobe vaꞌareje.
48 Sabuw nati’imaim hiru’ay hibat abisa mamatar hi’itin, dogoroh hirab yababan auman hai ubar himatabitabir hin.
49 Vaꞌamu Iesuare ariböviohuꞌo Galilee saꞌare jioromo Iesuare ijore ijore rovare magonaho ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo roriꞌo riravoromo gavareje ëhi jiëꞌe mue gö gö ëꞌamu.
49 Sabuw afa Jesu hisusu’ub, naatu baibin afa Galilee ine hi’ufunun bairi hina hibibais, nabinamaim hibat Jesu momorob hi’itin.
50 Ëhiꞌamu ae gemu hesi ihe Joseph-ro iae hijadeje. Hu Arimathea amo raje jiadeje. Hu Jew rajo jabesi a duvahëro jiëꞌëro a masijo ioroꞌiorohuꞌo hiromo jöe mevonövadeje. Hu a mabëhe God-are jöho avoho ejahaje ae jiadeje.
50 — ausente —
51 A maëro jiëꞌëro ëhuꞌëro a masijo ioroꞌiorohuꞌo hiromo hejade uvoruomamu: Ëꞌego no Iesu anoꞌirarë uvoruomamu hegorovo bogo ejëhadeje. Bogo ejëhoromo gavade jaburo Iesu anamu gëgorovo uvadeje: Ëhi jiëꞌoho sisë höjo. Röhu huro muebejëꞌe hijadeje God-ro böröme namiromo ahoꞌobëhe muebejëvoröhego. Joseph ëhi jiëꞌe ae jiadeje.
51 — ausente —
52 Ëhi jiëꞌe aëro jiëꞌëro huro vaꞌoromo Pilate uavadeje: Uevego na Iesuare sinoho baeꞌiröjo.
52 Na Pilate nanamaim tit Jesu biyan bai na ya’in isan ifefeyan naatu aiwob orot ibasit.
53 Sinoho baeꞌiröjamu Pilate-ro ejahamu vaꞌoromo sinoho baruvebiromo niögu maëro numoromo munë ubuvarire ë bamadeje. Ëmunë gagoho ae gö bogo bamëꞌe Iesu ë bamadeje.
53 Joseph na Jesu biyan onaf afe’en inu’in bosair bai re faifuw boubunamaim sum bai in hub boubun to naiwanamaim tar numin inu’in imaim yai.
54 Ëmajaho Friday jiëꞌëro Jew rajehu nuharue majaho rueꞌiëꞌadeje.
54 Naatu nati veya i Friday, Baiyarir busurufin isan ana veya nakabom.
55 Joseph-hu Iesuare sino bavaꞌoromo bamadevare evare Galilee saꞌare jioromo Iesuꞌo gemuore rovare magonaho ömoꞌömohuro Joseph-are ijore rueromo ubuvare munëho garomo gavareje Iesuare sinoho ë avoho bamamu.
55 Baibin Galilee ine Jesu hi’ufunun bairi hinan i Joseph bairi hin hubemaim hitit, Jesu biyan mi’itube ya’iyai i hi’itin.
56 Iesuare sinoho ë avoho bamamu gagorovo vuonoröꞌö vaꞌoromo ridiꞌe ose gö gö avohoꞌamareje Iesuare sinore bahiꞌiröhëro. Avohoromo nuho majaho rovamu Jew rajo jögoroho eromo ma-nuhareje.
56 Naatu himatabir hin bar hitit Jesu biyan yabuna’in isan ana raiy hibogaigiwas naatu mar to Baiyarir Ana Veya i hima hiyarir hai ofafar eo na’atube.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.