Lucas 22
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Jew rajehu Dë Huaje Oso Rumoꞌe I Ueꞌaharue Söröho dunovadeje. Sörö hesi iho göho God-hu Vörö Tugohade Söröhoje.
1 Faraw Wanawanan Yeast en ana hiyuw wabin Tar Nowaten aa isan ana veya i na kabom.
2 Amo sörö majaho dunovamu priest masijohuꞌo Jew rajo jögoru öri röjëharue ariböviohuꞌo ëho jaburo Jew rajo a ioroꞌioroho juhuonëmiromo öre nahareje Iesu ma-saginiëri baeromo anego guomoröhego.
2 Naatu nati ana veya’amaim firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah wa’iwa’iramaim ef hinunuwet mi’itube Jesu hitab hitarab tamorob isan, anayabin bebeyanamaim sinafumih sabuw hibiruwih.
3 Öre nahamu Judas hesi iho göho Iscariot-ro rovadeje. Iesuare ijoraje ae ahoꞌobëhe 12 röhu Judas hu jabesi gemuoho jiadeje. Judas hu Iesuare ijorajo jabesi gemuoho jiamu Satan-ro hesi dëre abueromo jöe bojamadeje.
3 Nati ana veya’amaim, Jesu ana bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot Judas wabin ta Iscariot Satan dogoron wanawanan run.
4 Jöe bojamamu Judas-ro vaꞌoromo priest a masijohuꞌo osa börömo muebejarue ariböviohuꞌo jöe jövadeje hu diehiꞌoromo Iesu ë aribövi jabesi övore bojëmego guduamoꞌiröhoho.
4 Basit na firis ukwarih naatu Tafaror Bar ma’utenayah hai orot ukwarih biyah tit, Jesu mi’itube nab nabitih isan bairi hiyakitifuw.
5 Jöe jövamu hegorovo rueho jaburo nimorohoromo Judas uavareje: Iae mae höjo. Ëhi jiëꞌoho no monie mana bojamiꞌejarëjo.
5 Naatu orot ukwarih hiyasisir Judas kabay baitinin isan hio’matan.
6 Bojamiꞌejarëjamu Judas-ro uëvadeje: Ëhi jiëꞌoho iae mae höjo. Iae mae hö uëromo vaꞌoromo öre nahadeje ae ahoꞌo bogojëvego evare Iesu a masijo jabesi övore bojëmiꞌiröhëro.
6 Judas ibasit naatu ef ana gewasin wa’iwa’iramaim nuwet, mi’itube Jesu tab tabitih, sabuw men hitaso’ob.
7 Ëhiꞌamu iae Oso Rumoꞌe I Ueꞌaharue Sörö majaho rovadeje. Röhu ë maja rovëꞌiroho Jew rajëro sheep harihoho bijuëmarueje God-hu Vörö Tugohade Söröho iꞌiro.
7 Faraw Wanawanan Yeast en hiyuw ana veya natit, nati ana veya’amaim i Tar Nowaten isan sheep natunatuh lamb terouw sibor teya’aya.
8 Sörö majaho rovamu Iesuro Peterꞌo Johnꞌo nugöꞌöjëvoromo uëvadeje: Vaꞌoromo söröho avohorego no ueꞌahoꞌirarëjo.
8 Imih Peter, John hairi Jesu eobaimanih iyafarih eo, “Kwanan Tar Nowaten ana hiyuw kwanabogaigiwas tanaa.”
9 Ueꞌahoꞌirarëjamu uavareje: Ja nagajoho no dinöꞌe vaꞌoromo söröho avohoꞌejarëjo.
9 Hibatiy hio, “Menamaim kukokok boro ana bogaigiwas?”
10 Avohoꞌejarëjamu Iesuro uëvadeje: Aveho hehëjo. Jerusalem amo börömoro vaꞌorëjo. Vaꞌi gaꞌaꞌarujëjo aëro jovoꞌe ramaho simanëro baeromo ro birohëvoꞌiramu. Ro birohëvego hesi ijoro ijoro vaꞌorëjo. Vaꞌoromo gaꞌirarije hu di osare rumo vaꞌego gagorovo jemëꞌo ë osaro vaꞌorëjo.
10 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem kwanatitit auman orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nanan bairi kwanitar, naatu kwani’ufunun bairi kwanan bar erurumaim kwanarun.
11 Osaro vaꞌoromo osa arijoꞌoho uarëjo: Tisahuro jani uvade höjo: Osaho dinöꞌe höjo naehu nasi ijorajoho jabuꞌo gemu mae sörö iꞌirodoho. Ëhi uarëjo.
11 Naatu bar matuwan orot kwanibatiy, ‘Bai’obaiyenayan,’ o isa iti na’atube eo. ‘Ayu au bai’ufununayah bairi nanawan bar awan menatan boro imaim Tar Nowaten ana bay anaa?’
12 Ëhi uaꞌiramu osa arijoꞌohuro jemë huꞌiraejëvo ajiomoromo döre osa börömoho röjëhiꞌaꞌajëjo. Röjëhiꞌiramu gaꞌaꞌarujëjo maratue bövie biseꞌe eni avohoromo bahijëꞌe jioꞌiramu. Ëhi jiamu gavëꞌiroho ë diröꞌoro söröho avohorëjo.
12 Naatu i boro bar awan gagamin yate tafan ni’obaiyi kwana’itin, nati’imaim sawar etei hirereb hiyabuna inu’in, imaim kwanabogaigiwas.”
13 Ëhi uëvamu rueho jaburo vaꞌareje. Vaꞌoromo gavare Iesuhu uëvadëhi ëhi jiamu gagorovo söröho avohareje.
13 Orot rou’ab hitit hinan sawar etei Jesu eo na’atube hi’itah, basit Tar Nowaten hiyuw hibogaigiwas.
14 Ëhi ëꞌëꞌëro sörö majaho rovamu Iesuro hesi apostle ömoꞌömohuꞌo gemuore hijadeje ie iꞌirovo.
14 Bay aa isan ana veya tit, naatu Jesu ana tur abarayah bairi bay aa ana efanamaim himare.
15 Hiromo uëvadeje: Na nego avohajëjo God-hu Vörö Tugohade ë hesi Ioho jemëꞌo iꞌirovo ijonö viꞌehe baeromo guomevoröhego.
15 Baise iuwih eo, “Ayu akokok kwanekwan iti Tar Nowaten ana bay kwa bairit tanaa, imaibo ani’akir biyau nababan.
16 Ëhesi bëhoho na uëꞌiëꞌajëjo. Na ijoho ë ioho bogo iꞌejöjo. Hujeji God-ro a nunire böröme namiromo ahoꞌobëhe muebejëvoꞌiramu sörö bëhoho vaꞌorahoro jioꞌiramu evare iꞌejöjo.
16 Anayabin a tur ao’owen, ayu i boro men kafa’imo iti bay anaa maiye, ana veya’amaim iti sawar yabin anababatun niturobe God ana aiwob wanawananamaim.”
17 Ëhi uënugoromo enatuore jovoho baeromo God mae uaromo hesi aribövioho uëvadeje: Aveho jemë ae gemu gemu ba ibe göëro göho bojamibe vaꞌorëjo.
17 Imaibo Jesu kerowas bai, God ana merar yi, naatu ana bai’ufununayah itih eo, “Kerowas iti kwabai etei’imak kwafaram kwatom.
18 Aveho hehëjo. Na ijoho öꞌi bajo jovoho bogo iꞌejöjo. Hujeji God-ro rueromo a nunire böröme namiromo ahoꞌobëhe muebejëvoꞌiramu evare iꞌejöjo.
18 A tur ao’owen, veya iti boun ebubusuruf ayu iti wine boro men anatom, ayu boro iti na’atube ana ma nan God ana aiwob nan natit.”
19 Ëhiꞌonugoromo ioho baeromo God mae uanugoromo atoꞌatovoromo hesi aribövioho suvuorëmiromo uëvadeje: Aveho nasi sine höjo. [Na nasi sinoho God-are örire bojamirovoꞌiëꞌajëjo jemë mae jëvoröhego. Aviëhi jiëꞌe muoho vaenövorëjo ëhuro na uehorovevoꞌirarije höjo.
19 Naatu rafiy bai God ana merar yi sawar, imasib ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyou, kwa abit, iti na’atube kwanasinaf saise imaim ayu kwananuhu.”
20 Ëhi ëꞌëꞌëro ioho ueꞌahonugoromo enatuore jovoho baeromo ëhi jiëꞌe mue gemuoho vaeromo hesi aribövioho uëvadeje: Ave enatuore jovo hesi bëhoho iae nasi köho jemëni rovevoꞌajëjo ëhuro God-hu muebejëvonövoröhe jögoru iꞌoho marëꞌiröhego.]
20 Naatu kerowas isan i na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim bai itih eo. “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ibour kwa etei isa ebisuwai.
21 Iae ëhi höjo. Röhu gahëjo. Aehu na bijönegarue a jabesi övore bojëmiꞌiröhe ahuro naꞌo ie ijajëjo.
21 Baise kwanaso’ob orot yait ayu morobomih babau eo, i iti gemamaim airi ama’am.
22 God-hu bamadëhi hesi A Maho na iae ëhi guomevoꞌajëjo röhu na bijönegarue a jabesi övore bojëmiꞌiröhe aho vaevëꞌoho sisërëꞌajëjo.
22 Orot Natun i boro namorob God isan yayakitifuw na’atube, baise orot yait baban eo emomorob i boro baimakiy gagamin na’in nab.”
23 Ëhi uëvamu hesi ariböviohuro uarovareje: Di aho noro ëhi jiëꞌe mu sisëho vaeꞌejarëjo.
23 Basit bai’ufununayah taiyuwi hibabatiyih hio, “Iti kou’ay wanawanamaim o yait iti na’atube sinafumih iyakitifuw ima kunotanot?”
24 Ëhiꞌoromo Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro jö ahoꞌahamirovoromo uarovareje: Di aho a nuniroho a börömoho javuajëjo.
24 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim gamin matar hai kokok hitaso’ob yait i orot gagamin.
25 Ëhi uarovamu Iesuro uëvadeje: Saꞌa ioroꞌioro rajohuro jabesi saꞌa rajoho ruahöꞌöjëvoromo jabumëremu masije riravarue höjo. Riravoromo röhu jabesi jumuvorovoromo jabesi saꞌa rajoho uëvarue höjo: Uönövorëjo: Saꞌa aribövi ajamuijaruje a masije jëvajëjo.
25 Jesu iuwih eo, “Tafaram wanawanan Eteni Sabuw hai aiwob ana sabuw kaifih isan i hai fair ema’am imih sabuw tekakaifih, naatu sabuw iyab onowaten hibai sabuw tebobonawiyih, i tekokok wabih nara’at Bonawiyenayah hinarouw.
26 Röhu jemëꞌo nadi ëhioho döroho bamorovorëjo. Aꞌi ae rahu a börömo börömo jiëꞌoho ë aho jero ijorajonöꞌe jionövonëjo. O ae rahu simano vaejëꞌoho ë aho jero ae gö ajëmiꞌirane ae jionövonëjo.
26 Baise kwa wanawanamaim i men na’atube nama, o yait orot gagamin mataramih taiyuw inayare inikek, naatu o yait bonawiyenayan mataramih taituwa isah ini’akir inabow.
27 Röhu jemë diehi uehorovarujëjo. Di aho böröme jioꞌi di aho biseꞌe höjo. Na hiromo i ijaje aho börömoho höjo o ajëmiromo jabesi i ujuoho mëmijajoho börömoho höjo. Hiromo i ijaje aho iae börömoho höjo. O ajëmijaje aho ma-biseꞌe höjo. Na mae-ëjo. Röhu Iesu na ajëmiromo i ujuoho mëmijaje aho vaꞌëne jevajëjo.
27 Yait i orot gagamin, orot bay aayan o orot bay semorayan? Orot mare ma bay eaau i turobe orot gagamin. Baise ayu kwa wanawanamaim i akir wairafin na’atube ama kwa isa abowabow.
28 Na iꞌue bövie biseꞌe baeꞌego jemëro biririvoromo naꞌo jijihobe ruenövarije höjo.
28 Au routobon fokarih wanawananamaim men kwaihamiyu, baise sisibu’umaim mar etei bairi tama’am.
29 Nasi Vavuohuro darugoho bojemijade höjo naro böröme namiromo nasi aribövioho muebejëvoꞌirodego. Huhu ëꞌadëhi naro ëhi jemesi örire daruge bojëmijajëjo masije riravoꞌirarijego.
29 Tamai aiwob ana fair itu abi’aiwob na’atube nati fair ta’imon kwa abit kwani’aiwob
30 Naro böröme namiromo nasi aribövioho muebejëvoꞌiramu jemëro naꞌo raromoromo ioho jovoho ueꞌahoꞌarujëjo. Ioho ueꞌahoromo jemë ae ahoꞌobëhe 12 naꞌo gemu mae arëto göro göro raromoromo Israel rajo nosi agane gö gö 12 jabesi muoho mevo gaꞌaꞌarujëjo gaꞌi mae o sisë jiego.
30 Kwa boro au aiwob wanawananamaim kwanaa, kwanatom yasisir kwanab, aiwob hai ura ma’ama’amaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih.”
31 Röhu Simon-ajo. Ave jöho hejëjo. Satan-ro God ua gavëꞌe höjo jemë baejëvoromo jemesi dëre bijëhoꞌirohëni. Ëhuni aehu i hijiohijiovoromo garuomaje diho mae jiego diho sisë jiego gavaruëhi Satan-ro ëhi jemesi dëre bijëho gëꞌaꞌajëjo gëꞌi rahuo darugoꞌoho jioꞌi rahuo darugo rumoꞌoho jiego. Amo Satan-ro ëhi ua gavamu God-ro jemë hesi övore bojëmijëꞌe höjo.
31 Jesu eo, “Simon, Simon! Satan i baibasit God biyanane bai, kwa routobon nit nakubaituturimih. Orot masaw bowayan ana rice erab erububunai ani’aanin nabin eyai, naatu kanabin nabin eya’iyai na’atube.
32 Ëhi jie röhu Simon naro jani parie vaejëꞌe jevajëjo jero bogo uehorovevoromo vuonugoꞌiranego. Röhu ijonö Satan-hu jasi dë bijioho garomo barëjamu jaehu huotorovoromo nasi örire avoho uehorovevëꞌiroho jasi aganoho ajëmego biririvoꞌirarëjo.
32 Baise Simon, ayu o isa ayoyoyoban, saise a baitumatum men nara’iy, naatu ayu isou inamamatabir ana veya, taituwa koufair initih hinabatkikin.”
33 Biririvoꞌirarëjamu Peter-ro uavadeje: Bada iae ëhi höjo röhu na jaꞌo gemu mae juvoromo jaꞌo savoji gagore vaꞌëꞌoho o jaꞌo guomevëꞌoho iae na eni jevajëjo.
33 Baise Peter iya’afut eo, “Regah ayu airit na dibur run naatu na morob isan abobuna ama’am.”
34 Eni jevajëjamu Iesuro uavadeje: Peter röhu nasi jöho hejëjo. Jaruvo vahiꞌoho kökörökoho bogo uvëꞌe jero majae niöꞌi gemu ae uëꞌaꞌanuëjo: Na Iesu bogo gavaje höjo.
34 Jesu eo, “Peter, boun gugumin o boro mar tounu inayoub inao, ‘Ayu orot nati men aso’ob,’ i ufunamaim kokorere boro nao inanowar.”
35 Iae Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Urimoho naro rëmöꞌöromo uëvode höjo: Monioho esöho bövioho biseꞌoho nadi ujuoho vaꞌorëjo. O höru sinoho nadi ioꞌamoromo vaꞌorëjo. Röhu na jemë bövi biseꞌo nimarijoho eni baejarije höjo o bogajo. Bogajamu uavareje: Iae no eni baejare höjo.
35 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Kwanotanot ayu ai yuni aur kaukut, hafoy naatu a baibiyon en kwatit kwanan ana veya’amaim, sawar afa isah kwaiyababan.” Hiya’afut hio,
36 Eni baejare höjamu Iesuro uhuꞌe uëvadeje: Urimoho aëro ajëmamu ëhi baejarije höjo röhu avevejöꞌoho bogo ëhioho jioꞌaꞌajëjo. Ëhuni monie o esöe jëvëꞌoho ujuohoromo vaꞌorëjo. O muorovoꞌirarije kaejö ëge bogojëvëꞌoho jemë döre ioꞌamaruje niögoho imoꞌamoromo monie mana ujuohoromo kaejö ëgoho imoꞌamorëjo.
36 Jesu iuwih eo, “Baise a tur ao’owen, o yait aur kaukut, o hafoy ema’am inab, naatu o yait aur kaiy en, a biya baibiyon inab inan hinatubun naatu kabay inab kaiy inatubun uma inisinfafar.
37 Ëhesi bëhoho hehëjo. God-ro ëhi bamade höjo hesi surire jö jajivarëhi ëhi jioröhego. God-are surire jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo: Aëro uvoruomëꞌe höjo: Hu jö ahoruomaje ariböviohuꞌo gemuore höjo. Nasi jöho ëhi uvëꞌe höjo. God-are surire jö jajivarëhi iae ëhi jioꞌirögoro ëꞌajëjo.
37 Anayabin a tur ao’owen, Buk Atamaninamaim iti na’atube hio hikirum, ‘Hi’i’itin i bainowan mowanabe,’ naatu nati tur i ayu isou hikirum, naatu boro anasinaf nan yabin namatar’’”
38 Ëhi jioꞌirögoro ëꞌajëjamu ijorajoho jaburo uavareje: Bada gavëjo. Aviae kaejö ëge niöꞌi javuajëjo. Kaejöe niöꞌi javuajëjamu uëvadeje: Ëhi jiëꞌe jöho iae minoꞌëjo.
38 Bai’ufununayah hio, “Regah kaiy rou’ab iti abobotanen kui’itan.” Jesu iyafutih eo, “Nati ana fofonin.”
39 Ëhiꞌoromo Iesuro ë osaho vuonugoꞌi Olives Dahorure mamiꞌe vaꞌonövadire röhu maho ë vaꞌadeje. Vaꞌamu hesi ijorajoho jaburo hu rihiromareje.
39 Jesu ana bai’ufununayah bairi matan fufur tisisinaf na’atube Jerusalem hihamiy hiyen hin Olive Oyawemaim hitit.
40 Rihiromoromo vaꞌo suorovoromo Iesuro uëvadeje: Ëninamihego God-ro ajëmego Satan-ro bogo dinëmego ëhuro bogo bejëvoꞌirajo.
40 Jesu na nati efanamaim titit ana veya, basit ana bai’ufununayan iuwih eo, “Kwanayoyoban saise routobon nanan boro kwanarukouw.”
41 Ëhi uënugoromo roriꞌo vaꞌadeje. Munë buꞌöjego vaꞌo bejaje ëminoꞌe vaꞌoromo ague aho hiromo parie vaeromo uavadeje:
41 Imaibo in fotafot wan ana fofonin na’atube, sun yowen yoyoban
42 Apajo. Ja nagëꞌoho iꞌue huë vavaene nasi örire rovajoho ahego na bogo baeꞌiröjo. Röhu naehu nimajoho nadi ëꞌi jaehu nimanuëhi ëhi ëꞌonëjo.
42 eo, “Tamai inakokok na’at, basit iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok, baise abisa o kukokok na’atube namatar.”
43 [Ëhiꞌamu gavëꞌi anerae gemuëro öꞌidöre jioromo rueromo Iesu ajamamu biririvadeje.
43 — ausente —
44 Biririvoromo röhu huë vavaene bogo biseꞌo vaduꞌoho baeromo parioho maꞌeno titimoromo vaemu vaejadeje. Parie vaemu vaejamu nu anoꞌere jöho köe direjohijëꞌehu saꞌare ahajëhi ëhi ahoꞌamadeje.]
44 — ausente —
45 Parie vaenugoromo döro riꞌöjadeje. Riꞌöromo vuonoröꞌö vaꞌoromo gavadeje ijorajoho jabumë huë vavaene böröme baejëꞌëro momoröꞌöjamu.
45 Yoyoban sawar misir inan, ana bai’ufununayah matah fot hi’inu’in itih, hai yababan ra’at kwanekwan easbunih hi’inu’in.
46 Momoröꞌöjamu gëgorovo uëvadeje: Jemë rabëni momoröꞌöjarujëjo. Riꞌöromo ëninamihëjo. Satan-ro dinëmiꞌiramu bejëvoꞌajëjo.
46 Iuwih eo, “Aisim kwa’inu’in? Kwamisir kwayoyoban saise men routobon kwanab.”
47 Ëhi uëvamu gavëꞌi ae ahoꞌobëhe Judas-ro öroho röjëhiromo sö ujuohoromo rovamu rueruomadeje. Iesuare ijoraje ahoꞌobëhe 12 röhu Judas huꞌo jabesi ae gemuoho jiadeje. Judas-ro rueromo Iesu dudöhoꞌi bëhire rovadeje.
47 Jesu iti na’atube bat eo auman, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta wabin Judas sabuw rou’ay gagamin na’in nawiyih hina hitit. Naatu Judas mutufor in Jesu biyan tit bai mamay. Judas baiyowayah naatu Jews bairi hina Jesu emamamay|alt="Judas kissing Jesus; with soldiers and Jews" src="cn01812B.tif" size="col" loc="Luk 22.47" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="22.47-48"
48 Dudöhoꞌi rovamu Iesuro uavadeje: Judas-ajo. Na God-are A Maho jevajëjo. Ja diehiꞌoromo ma-döëremuoho rajehiromo dudöhevanuëjo arue ariböviohuro guduamo baejevo vaꞌojöro.
48 Baise Jesu iu, “Judas o iti mamayenamaim Orot Natun ibai rakit sabuw kubitih?”
49 Ëhi uavamu Iesuare aribövie hesi bëhire riravaroho jaburo gavare a ioroꞌiorohuro mu sisë vaeꞌiaꞌamu gëgorovo uavareje: Bada na no kaejö ëgobövioho jijöromo muoꞌamoꞌejarëjo o diehiꞌoꞌejarëjo.
49 Bai’ufununayah bairi hibatabat Jesu isan abisa mamatar hi’itin, basit hibatiy, “Regah karam boro kaiyomaim bairi aniyow?”
50 Ëhi uaromo Iesuare ae gemuëro priest börömo hesi mu vaejaje aho anoromo övo manörire hiaꞌoho tariöꞌöjahadeje.
50 Naatu ana bai’ufununayah orot ta ana kaiy bora’ah, Firis Gagamin ana akir wairafin ta tainin asukwafune buru’um.
51 Tariöꞌöjahamu Iesuro uavadeje: Ëhi jiëꞌe muoho vuonugëjo. Vuonugëꞌi ë anade a hesi hiaꞌi sionoho rëhamu marëjadeje.
51 Baise Jesu eo, “Men inasinaf maiye kunutanub!” Naatu Jesu orot tainin butubun efanin matar maiye.
52 Marëjamu priest masijohuro God-are osa börömo atovarue ariböviohuro a duvahohuro Iesu guduamo bavaꞌi rovëꞌëro riravareje. Riravamu gagorovo Iesuro uëvadeje: Aveho na bogo vajiohuꞌe ananoꞌe aehu jevajëjo. Jemë rabëni siravaho kepataho ujuohoromo rovarujëjo.
52 Imaibo Jesu firis ukwarih, Tafaror Bar ana firis ukwarin, furisiman, naatu regaregah ai’in Jesu bain fatuminamih hinan iuwih eo, “Kwa iti kaiy, kefat yuwu rabu’umih kwabow kwanan ana itinin i ayu orot kakafu bainowan na’atube?
53 Mamiꞌe majae ahoꞌo naehu God-are amo börömore jemëꞌo hinövodoho jemë evaroho bogo guduamevarije höjo. Röhu jaruvoho jemesi majae höjo. Ramoramoꞌe mu muebejaje a hesi vöröho rovëꞌe höjo.
53 Ayu mar etei Tafaror Bar gagamin wanawanan bairit tama’am, men kwakok boro imaim ayu kwatafatumu? Baise iti boun i kwa a veya, imih abisa kwakokok na’atube kwasinaf. Anayabin gugumin ana orot ebobonawiyi.”
54 Ëhi uëvamu Iesu guduamo barueromo priest börömo hesi osare rovareje. Priest hesi osare rueꞌirögoro Peter-ro arue riribövire Iesu rihiromoromo ijore rovadeje.
54 Jesu hibai hifatum hibai hin Firis Gagamin ana bar hitit, naatu Peter nabineika bat i’uf nunih bairi hin hitit.
55 Osare rueromo gavade aehu raromaruire vëne huëꞌëro ravoꞌego ae uono bëhire raromamu. Ae uono bëhire raromamu gagorovo jabuꞌo gemu mae hijadeje.
55 Wairaf merar yan foun hi’asir himare hima rararih, Peter na wanawanah mare bairi hima rararih,
56 Hijamu gagorovo mu ajëmijarue magonahe gemuëro gavade Peter uono bëhire hiꞌego nu anoꞌoho vënëro ajivëꞌe jiamu. Ajivëꞌe jiamu gavëꞌi Peter ërimahëꞌi ë aribövioho uëvadeje: Ave iaho huꞌo Iesuꞌo gemu mae juvonövade ae höjo.
56 basit akir wairafin babitai ta nuw Peter ma wairaf rarar itin, naatu matan kubar itinbunai sawar imaibo eo, “Iti orot auman i Jesu hairi hima hireremor.”
57 Juvonövade ae höjamu Peter-ro uavadeje: Sarerivanuëjo. Na ë iaho bogo mae bogo gavaje höjo.
57 Baise Peter yaub eo, “Babitai, ayu nati orot i men kafa’i aso’ob.”
58 Bogo gavaje höjamu majae ma-bunemu jioromo barëjamu ae göëro Peter garomo uavadeje: Jaꞌo Iesuare ae javajëjamu Peter-ro uavadeje: Sarerivanuëjo. Na bogojevajëjo.
58 Hima kafa’imo, orot ta itin maiye eo, “O i ni’i orot ana bai’ufununayan ta.” Baise Peter iya’afut eo, “Aro, ayu men nati orot ana bai’ufununayan ta’amih.”
59 Bogojevajëjamu hour gemu rabuꞌe barëjamu ae göëro biririvoromo ë aribövioho uëvadeje: Iae mae-ëjo. Iae na gavajëjo ave aho Iesuꞌo juvonövade ae höjo. Huꞌo Galilee saꞌa raje höjo.
59 Hima one hour na’atube sawar, basit orot tabo iban eo maiye “Tur anababatun iti orot i Galilee matuwan Jesu hairi hima hireremor men kasikasiy ta’amih.”
60 Ëhi uëvamu Peter-ro uavadeje: Sarerivanuëjo. Ja jövanue jöho na dadivevo avohajëjo. Dadivevo avohajëjamu kökörökoho uvadeje.
60 Baise Peter orot iya’afut eo, “Aro ayu men kafa’i aso’ob o abisa kuo.” Iti na’at eo auman kokorere eo.
61 Kökörökoho uvamu Badaro huotorovoromo Peter gavadeje. Gavamu gavëꞌi Peter-ro uehorovoromo uvadeje: O Badaro mamiꞌe uevade höjo: Jaruvo vahire kökörökoho bogo urimoho uvëꞌe jero urimo vae niöꞌi gemu ae uëꞌaꞌanuëjo: Na Iesu bogo gavaje höjo.
61 Regah tatabir mutufor nuw Peter itin, naatu Regah abisa eo i not, “Boun gugumin o boro mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro nao.”
62 Ëhi uevade hö uvoromo Peter-ro amonö hörö vaꞌoromo sisë maro nivadeje.
62 Basit Peter misir tit in ufun re rerey i gagagamat.
63 Ëhiꞌamu iae Iesu mueberuomaje ariböviohuro Iesu sivoromo sino hahoꞌere anoꞌanovareje.
63 Orot afa Jesu hima’uh hima’am himisir faifuw ta hibai matan hisum,
64 Anoꞌanovoromo nu anoꞌe niögëro tugohahoromo uavareje: Na jö God-aro baeromo majëhijaje ae jevajë uövuanue javaje ëhuni anagade a hesi ihoho huruoho majahuijego no hejarëjo.
64 imaibo hi’i’iyab naatu hiborabirab hio, “Kuo anowar, yait o rabi?”
65 Ëhi jiëꞌe jö sisë gö gö ahoꞌobëhe atoromo Iesu sivareje.
65 Naatu tur kakafih moumurih maiyow hiu kwanikwaniy hi’i’iyab.
66 Ëhi ëꞌëꞌëro sisonuvamu Jew rajo a duvaho ömoꞌömohuro priest masijohuro Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuro gagovorovoromo ae uëvareje: Iesu huꞌirae barovego no court vaejarëjo.
66 Mar sibisib auman sabuw hai regaregah ai’in, firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei hiru’ay hita’imon, imaibo Jesu hinawiy hina Kaniser nahimaim bat
67 Barovamu rue a masijohuro Iesu uavareje: Na ja God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuiꞌirane aho javajëjo. Ja ë aho javëꞌoho uövuego no hejarëjo. Hejarëjamu Iesuro uëvadeje: Na uëvëꞌoho röhu jemë bogo ma uehorovoꞌarujëjo.
67 naatu hibatiy, “Kuo anowar o i Keriso?” Jesu iyafutih eo, “A tur ana’owen boro men kwanitutumu’umih,
68 O na jö uë gëvëꞌoho jemë bogo mana ueꞌaꞌarujëjo.
68 naatu ana bibatiyi auman boro men kwaniyafutu’umih.
69 Röhu majae dunovoꞌiramu evare God-are A Maho naro börömëro jevëꞌëro ajiomoromo God darugo eni jiëꞌe A hesi övo manö ëhi hiemu hiꞌejöjo.
69 Baise mar enan Orot Natun boro God fairin uman asukwafune namare nama’am kwana’itin.”
70 Hiꞌejöjamu rue a masijohuro uavareje: Ëhi jiëꞌoho na ja God-are Harihe javajëjo. Uëvadeje: Iae mae-ëjo. Jemëro jemesi uevarujëjo: Ja ëhi javajëjo.
70 Naatu etei’imak hibatiy hio, “Bo o God Natun?” Jesu iyafutih eo, “Ayu God Natun kwarouw kwao i tur anababatun kwao.”
71 Ëhi javajëjamu rue a masijohuro uarovareje: Iesuro hesi jöꞌëro hesi jö sisëho majahuijamu iae mamiꞌe hejëꞌe javuajëjo. Ëhuni rabëni ae gö uëꞌejarëjo: Gavarije o hejarije jöho majahuijego no hejarëjo. Court-oho iae barëjajëjo.
71 Imaibo sabuw hio, “Men takokok koubuna’ayah sabuw afa tanabow, anayabin tur awanamaim titit i tainitamaim tanowar!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.