Lucas 20
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Ëhiꞌamu Iesuro God-are amo börömore hiromo ae magonahe hesi jö maho majëhiromo hesi öroho röjëhijadeje. Röjëhijamu gavëꞌi Jew rajo priest masijohuꞌo jabesi jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo ëho jaburo a duvaho ömoꞌömohuꞌo gemu mae rueruomadeje.
1 Veya ta Jesu in Tafaror Bar run ma sabuw i’obaiyih Tur Gewasin binan hima hinonowar, basit firis ukwarih, ofafar bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in bairi hina
2 Rueromo Iesu uavareje: Ave jöho uövuego no heꞌirarëjo. Jaehu God-are amo börömore hiromo mue gö gö vaejanuoho diehi jiëꞌe daruge javoromo o raro darugoho bojamijëꞌëro ëhi jiëꞌe muoho vaejanue höjo.
2 Jesu hibatiy. “Kuo anowar, a fair menane ibai iti bowabow kusisinaf? Naatu iti fair i yait it?”
3 Vaejanue höjamu Iesuro uëvadeje: Nasi darugo hesi jö ue gevarujoho naꞌo jemë jöe gemu uë gëꞌiëꞌajëjo.
3 Jesu iyafutih eo, “Bo ayu’ubo kwa abibatiyi.
4 John-hu bapataeto vaejavuonövadoho na God-ro o ma-aëro darugoho bojamijëꞌëro ëhioho ëꞌonövade höjo.
4 John fair i menane bai sabuw bapataito itih, God biyanane ai sabuw biyahine? Kwao anowar.”
5 Ëꞌonövade höjamu rue a masijohuro Iesu diehi mana uaꞌiröhe jöho jabesi mevoromo uarovareje: Noehu uavëꞌoho: God-ro John darugoho bojamade hö uavëꞌoho Iesuro uöꞌaꞌajëjo: Ëhi jiëꞌoho jemë rabëni John bogo ma uehorovarije höjo.
5 Baise sabuw hikasiy taiyuwih hitatabir hima hibabatiyih hio, “Mi’itube tanao? God biyanane tanao, boro nao, ‘Bo aisim John bibinan men kwaitumitum.’
6 O noehu Iesu uavëꞌoho: Ma-aëro John uavamu ëꞌade hö uavamu hejëꞌoho ae ahoꞌobëhe munëro vajamuiꞌaruëjo ë hesi bëhoho jaburo uvoruomëꞌëro: John hu jö God-aro baeromo majahuinövade ae hö uvoruomëꞌëro.
6 Naatu sabuw biyahine fair bain tana rouw tanao, iti sabuw rau’ay gagamin tema’am boro kabayamaim hinarabit, anayabin etei tibitumatum John i God ana dinab orot ta.”
7 Ëhi uarovoromo Iesu uavareje: No dadivavuajëjo John darugoho dinöꞌe baeromo muoho vaejade höjo.
7 Iti na’at hio sawar, basit hiya’afut hio, “Aki men aso’ob John ana fair menane bai.”
8 Vaejade höjamu Iesuro uëvadeje: Ëhi jiëꞌoho jemëhu uevarije jöho naꞌo bogo uëꞌejöjo: Ëhi jiëꞌe darugohuro na muoho vaejaje höjo.
8 Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu auman au fair menane abai abowabow boro men anao kwananowar.”
9 Iesuro ëhi uënugoromo ë Jew rajo aribövi jabesi jö sisëho uhuꞌe majëhiromo ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Iae ae gemuëro mure grape öꞌoho bivoꞌamade höjo. Bivonugoromo ae uëvade höjo: Na vaꞌejöjo. Jemëro nasi muoho muebejehorëjo. Mueberomo öꞌi bajoho raeromo mavego nasiroho bahiꞌi ioroꞌioroho jemesi ujuohorëjo. Ëhi uënugoromo riꞌöromo saꞌa göro vaꞌoromo majae ëgobövie ë hijade höjo.
9 Naatu Jesu sabuw oroubonamaim iti na’atube eo, “Ana veya ta orot masaw bow, ana ai grape tanum naatu sabuw masaw bowayah afa tubunih hima hikaif, i ef yok bai nanawanamih in.
10 Hijuvo gavade öꞌi bajo urarue majaho rovamu mu vaejaharue aho gemu uavade höjo: Vaꞌiranoho mu muebejarue aribövioho uënego öꞌi baje gö iꞌimamego ujuoheho ruenëjo. Ujuoheho ruenëjamu ruehuro vaꞌade höjo. Vaꞌo mure höröjamu gavëꞌi rue mu muebejarue ariböviohuro ë aho anoromo sihöꞌöjamu sionëro övemu rovade höjo.
10 Naatu grape hiw hi’inu’in hiyamur, basit bairut ana veya natit, orot ana akir wairafin ta iyafar eo, ‘Inan ai ro’oh hibirut ayu au nowau ta inab inan initu ana’aan, baise nan masaw bowayah himisir akirwairafin hibai hirab uman en hiyafar matabir.
11 Övemu rovamu gagorovo mu arijoꞌohuro mu vaejahaje a göho nugöꞌöjamu mure vaꞌade höjo. Vaꞌo höröjamu gavëꞌi rue mu muebejarue ariböviohuro ë aho anoromo hesi örire mu sisë vaeromo sihöꞌöjamu sionëro övemu rovade höjo.
11 Naatu akir wairafin tabo iyafar maiye na tit, baise masaw bowayah hibai hirab hiu kwanikwaniy naatu hi’i’iyab uman en matabir maiye in.
12 Rovamu gagorovo mu arijoꞌohuro mu vaejahaje a göho nugöꞌöjamu mure vaꞌade höjo. Vaꞌamu gavëꞌi mu muebejarue ariböviohuro ë aho anojuvo gavare hesi sino hahoꞌoho ma-köëremu rumorovoromo rövamu roriꞌo babuꞌöjare höjo.
12 Iban maiye ana aki wairafin baitounin iyafar na tit, baise masaw bowayah hibai hirab feher hitin hibai hitit ufun hisaroun re.
13 Ëhiꞌamu gagorovo mu arijoꞌohuro uehorovoromo uvade höjo: Ëhi jiëꞌoho na diehiꞌoromo öꞌi bajoho ujuohoꞌejöjo. Iae na nasi harihu mabëhoho nugöꞌöꞌejöjo. Nugöꞌöꞌiramu vaꞌiramu rue ariböviohuro hu garomo uvoruomoꞌajëjo: Nöruare harihe hö uvoromo ëhuni nani hu mae uehorovoruomoꞌajëjo.
13 Imaibo orot masaw matuwan eo, ‘Abisa boro anasinaf? Anotanot ayu natu ta’imon isan abiyabow aniyafar nan, saise i boro hina’itin hinakakafiy.’
14 Ëhi uvoromo hesi harihoho nugöꞌöjamu mure vaꞌade höjo. Vaꞌo höröjamu gavëꞌi rue mu muebejarue ariböviohuro uarovare höjo: Arue rovaje ahuro hesi vavu hesi sionoho bae hesi höjo. Ëhuni ëꞌego ano bamarëjo ëhuro ave muoho noro baeröhe höjo.
14 Baise orot natun iyafar na titit ana veya sabuw masaw bowayah hi’itin taiyuwih himare hiyabuna sawar hio, ‘Iti i masaw matuwan natun enan, gewasin i boro tanarab namorob, saise iti sawar boro it ninowat.’
15 Ëhi uarovoromo ë aho guduamoromo mure jiamu roriꞌo bijimo buꞌöromo anamu guomade höjo. Ëhiꞌare höjo.
15 Basit orot natun hibai hirab masaw ana fur ufunane hitaiy re hi’asabun morob.’” Naatu Jesu sabuw ibatiyih eo, “Iti orot masaw matuwan nanan sabuw masaw bowayah isah boro mi’itube nasinaf?
16 Huro rueromo iꞌue bojëmiromo muoꞌamoꞌi ë muoho ae gö bojëmiꞌajëjo jaburo mueberöhego. Ae gö bojëmiꞌajëjamu hegorovo ae ahoꞌobëhe bëhoho uehorovoromo uvareje: Mu muebejare ariböviehu sisë ëꞌoromo iꞌu baejarëhi nosi a masijo ëhi jëvoröhoho no bijönaguajëromo Iesu uavareje: Asëꞌe ëhi jiëꞌoho mu sisë höjo.
16 I boro sabuw nabow narouw hinamorob, naatu masaw i boro nab sabuw afa nitih hinakaif hinama.” Iti na’at eo sabuw hinonowar hio, “Iti na’at i men namatar!”
17 Mu sisë höjamu hegoro Iesuro jabumë ërimëhoromo uëvadeje: Jemesi a masijehu ëhi jiëꞌe mu sisë vaeromo iꞌu baeröhoho jemë bijönëgajëjo röhu ave uhu jö God-are surire jajivadoho bëhe gemuoho höjo:
17 Baise Jesu nuw sabuw itih sawar, basit eo, “Buk Atamaninamaim hikikirum anayabin i kwaso’ob.
18 Röhu aehu ë munë döre bejëꞌoho ahoro ahoro baeꞌaꞌajëjo. O ë munëhu a döre berovëꞌoho aho saꞌijovo barëꞌajëjo.
18 Imih sabuw iyab iti kabay afe’en hinare nararabih boro hina taweyaweyar, baise iti kabay i tafah nare nararabih boro hinimusumus.
19 Ëhi uëvamu hegorovo rue Jew rajo jögoru röjëhijarue ariböviohuꞌo priest masijohuꞌo ëho jaburo garomo uvareje: Iesuro a masijoho no biraguoromo ëhuni uhu jöho jövajëjo. Jövajë uvoromo evare Iesu guduamo bavaꞌiëꞌoromo ae ahoꞌobëhe juhuonëmiromo vuonugareje.
19 Ofafar bai’obaiyenayah naatu firis ukwarih hikok Jesu nati ana veya’amaim hitab hitafatum, anayabin ana oroubon eo naniyan hibaib i iuwih, baise sabuw isah hibir.
20 Vuonugonugoromo Iesu garomo muebejuvo majae eni jiamu gagorovo ae uëvareje: Vaꞌirarijoho Iesu sareramijego huro uvoꞌirajo: Jemë a mae jëvajëjo. Ëhiꞌoromo hesi öroro jöe ua gavego huro jöe sisëꞌi jövoromo guaro berovoꞌirajo. Berovego evare no guduamo bavaꞌoromo gavanare övore bojamiꞌiröhe höjo.
20 Imih hin sabuw afa hitobon, hiyafarih ana itinin sabuw gewasih na’atube hina Jesu hibabatiy abitur tao na’at, saise Jew sabuw hitab Roman gawan hititin baimakiy titin isan ana ef hinuwet.
21 Ëhi uëvamu hegorovo jaburo vaꞌoromo Iesu sarerisareriamiromo uavareje: Tisajo. Iae no gavarue höjo ja jö maemu jövoromo mu maemu röjahuijego. Jero no göromo ma-gemu uehorovavuoromo God-are örohemu mae röjahuijanue höjo.
21 Basit iti oro’orot hina Jesu hibatiy, “Bai’obaiyenayan aki aso’ob abisa o sabuw kubi’obaiyih i tur anababatun naatu ana efamaim kuo, naatu o i men sabuw ufuhine ku’i’itinimih, baise o i anababatun God ana efamaim sabuw kubi’obaiyih.
22 Ëhuni jö harihe ua gaꞌiëꞌaruëjo tax jöho. Rome a börömohuro nosi saꞌaho muebejego noro hu tax bojamijarue höjo. Noehu ëhi ëꞌaruoho na ëhuro nosi jögoroho aharue höjo o bogajo.
22 Imih kuo anowar, Rome Ana Aiwob isan kabay tabibaiyan i ata ofafar ta’a’astu’ub ai en?”
23 Bogajamu Iesuro gëromo uvadeje: Naehu ioꞌa o boga uëvëꞌoho ijumevoꞌi nimaruëromo uëvadeje:
23 Baise Jesu hai baifuwen itin, naatu iuwih eo,
24 Ijo baje gemu röjehihego na gavöjo. Röjahijamu uëvadeje: Rahuare nu anoꞌohuꞌo ihohuꞌo jajivëꞌe höjo. Jajivëꞌe höjamu uavareje: Rome a börömo hesi höjo.
24 “Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.” Naatu kabay hibai hitin basit ibatiyih, “Iti kabay wanawanan i yait ana yumat naatu wabin tema’am?” Hiya’afut hio, “Caesar.”
25 Rome a börömo hesi höjamu Iesuro uëvadeje: Ëhuni Rome a börömo hesiroho ëho hesi öroro bojamiꞌi God-aroho ëho God-are öroro bojaminövorëjo.
25 Jesu iuwih eo, “Caesar nowan Caesar kwanitin naatu God nowan God kwanitin.”
26 Ëhi uëvamu hegorovo rue Iesuare jö sisë nahare ariböviohuro uvareje: Noro uvare höjo: Noro Iesu bijioho gaꞌiramu huro tax jöho sisëꞌi jövoromo a nuniro beꞌaꞌajë uvaroho röhu hu bogo bejade höjo. Ëhi uvoromo jöe barëjëvamu jörumoraejareje.
26 Fatumin isan hai tur hibogaigiwas hina hibikubibiruw sabuw nahimaim iyafutih gewas hai kasiy ra’at, naatu men abisa hisinaf.
27 Jörumoraejamu iae Jew rajo a masijo ioroꞌiorohuro rovareje. Jabumë Sadducee jö uehorovarue aribövie jioruomadeje. Sadducee ariböviohuro uehorovoromo uvoruomajeje: A vuovëꞌoho ijonöho bogo riꞌöꞌamoꞌi ma-ioroꞌiore gemu vuovoꞌajëjo.
27 Nati’imaim Sadducee orot afa morob ufunamaim yawas maiye isan men tibitumatum i hina Jesu hibatiy,
28 Ëhi uvoruomaje ariböviohuro rueromo Iesu guaro berovojöro sarerisareriamiromo uavareje: Tisajo. Moses-ro jögore jajivoromo uövuëꞌe höjo: Aboji harihuꞌo rumoꞌe a vuovego diehi ëꞌiröhe öroho aviëhi höjo. Aehu vaboro masuromo vaboroho aboji harihuꞌoho bogo vaejëꞌe baruehu guomoꞌi vaboro nugëꞌoho hesi öhuro vuojiroho masuromo ëhuro guomade ö hesi ihoro ujoho vaejahoꞌajëjo. Moses-are jögoroho ëhi höjo.
28 “Bai’obaiyenayan, Moses ofafar ta aki isai iti na’atube kirum, orot natabin nama’am aurin kek en namorob, kwafur i boro nati tain ni’awan, saise kek hinatufuw orot murubin efanin.
29 Ëhi jiëꞌëro iae ma-ö ömoꞌömëremu ae ahoꞌo 7 raromare höjo. Raromoromo muriohuro magonahoho masuvade höjo. Masuromo vaboroho aboji harihuꞌoho bogo vaejëꞌe baruoho guomade höjo.
29 Imih, marasika orot ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin naatu aurin kek en morob.
30 Guomamu hesi vaboroho dorue hijamu gagorovo ö göhuro vuojiroho masuvade höjo.
30 Naatu orot ufunamaim tuwah ana kwafur i’awan, i auman kek en morob.
31 Masuromo guomade höjo. Guomamu hesi vaboroho röhu maho dorue hijamu gagorovo ö göhuro vuojiroho masuvade höjo. Masuromo guomade höjo. Ö ömoꞌömo ioroꞌiorohuꞌo ëhi gemuoho ëꞌobe rovare höjo. Ö ömoꞌöme 7 jabuhu ë magonahe gemuoho masube rovaroho magonahoho aboji harihuꞌoho bogo vaejëꞌe aho ma-vuovëvobe rovade höjo.
31 Naatu orot baitounin kwafur i’awan, kek en morob naatu orot ufi’uf kwafur hibi’awan kek en etei himorob in sawar.
32 Vuovobe ruejuvo barëjamu ijo tugohoꞌioho ë magonahoho huꞌo guomade höjo. Ëhiꞌare höjo.
32 Basit uftoro’ot kwafur babin morob.
33 Ëhi ëꞌarohuni ëhuni ave jöho no ua gaꞌiëꞌaruëjo. Jero uvanue höjo: Vuovoromo riꞌöꞌejarëjo. Ëhuni vuovëꞌe ariböviehu riꞌöruomoröhe majaroho ë magonahoho di ahuꞌo hiꞌaꞌajëjo. Barue ahoꞌo 7 masuvëꞌego ëhuni uavaruëjo.
33 Imih morobone hinayawas maiye hinamimisir ana veya, iti babin boro yait ni’awan, anayabin orot ain uf nah seven etei iti babin ta’imon hi’awan?”
34 Uavaruëjamu uëvadeje: Bogajo. Ave saꞌare raromarue aribövioho masurovarue höjo.
34 Jesu iyafutih eo, “Orot babin iti tafaramamaim tema’am ana veya i tetatabin.
35 Aꞌi God-hu uvëꞌoho: Mae jëvëꞌego vuovoromo riꞌöromo maja iꞌore raromoꞌaruë uvëꞌoho ë aribövioho evaroho bogo masurovoꞌaruëjo
35 Baise sabuw iyab gewasih nati efan gewasinamaim ma isan hirurubih naatu morobone misir maiye isan hirurubinih i morobone hinamimisir maiye boro men hinatabin.
36 bogo röhu maho vuovëvoꞌiëꞌëro. Ëhesi bëhoho ëhi jiëꞌe aribövioho vuovoromo riꞌöꞌamëꞌëro jabumë God-are aboji harihuꞌe jëvoromo anera vaꞌëne jëvoꞌajëjo.
36 I boro tounamatar na’atube hinama naatu men hinamorob. Nati sabuw i God natunatun na’atube hinama, anayabin morobone himisir maiye.
37 Röhu vuovëꞌe ariböviehu riꞌöꞌiröhoho ë jöho Moses-ro röjëhijade höjo. Ijo hisu vënehu ravade jö jajivadevare evare surire jajivoromo uvëꞌe höjo: Bada God-hu Abraham Isaac Jacob ëhi muebejëvaje ae höjo.
37 Moses bebeyan ebi’obaiyit i turobe, morobone boro hinamisir maiye anayabin buk wanawanan wairaf toto’ab isan kirum. Nati’imaim Moses Regah isan eo, ‘O i Abraham ana God, Isaac ana God, naatu Jacob ana God.’
38 God-hu Abraham Isaac Jacob muebejëvaje jö hesi bëhoho jabumë vuovoromo bogo ioroꞌioremuoho barëꞌi vaꞌo raromego God-ro muebejëvaje höjo. God bogo vuovoromo ioroꞌioremu barëjëꞌe aribövioho muebejëvoꞌibejajo. Aꞌi hu vuovoromo vaꞌo raromarue aribövioho muebejëvaje höjo. God gavaje höjo vuovëꞌe o bogo vuovëꞌe aribövioho bogo barëꞌi raromego muebejëvaje höjo.
38 Imih iti God i ma’ama wanatowan ana God, men murubih hai Godamih. Sabuw iyab i wanawananamaim tema’am i yawasih.”
39 Ëhi uëvamu hegorovo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue aribövi ioroꞌiorohuro uavareje: Tisa ja mae uvanuëjo.
39 Ofafar bai’obaiyenayah afa nati’imaim hima hinonowar himisir hio, “Anababatun turamaim iyafutih bai’obaiyenayan!”
40 O Iesu bijönimare ariböviohuro Iesuare dëre bijioho garöhe jöho ua gaꞌiëꞌaroho juhuonivoromo ioroꞌioremu vuonugareje.
40 Nati ufunamaim men yait ta baibat afa bow na Jesu ibatiyimih.
41 Vuonugamu Iesuro uëvadeje: Aëro atoromo uvoruomaje höjo: Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho hu ma-David-are uje jioꞌaꞌajëjo. Rabëni ëhioho uvoruomaje höjo.
41 Imaibo Jesu ibatiyih eo, “Aisim sabuw teo Roubinenayan orot i boro aiwob orot David ana rara’ane natufuw?
42 David-ro Psalms jajivoꞌamare surire jajivoromo uvëꞌe höjo:
42 Anayabin David akisin iti na’atube eorereb Buk Atamanin wabin Psalm imaim kirum,
43 jaꞌo muorovarue aribövioho naro ruahöꞌöjëvego
43 Ina ma’am ayu boro a rakit sabuw
44 Ëhesi bëhoho böröme namiromo ajëmiꞌiröhe a hesi jöho David-ro jajivoromo uvëꞌe höjo: Bada höjo. Bada hö uvadoho ëhuꞌoho rabëni uvoruomaje höjo: Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho ma-David-are uje höjo.
44 David Roubinenayan orot isan i ana Regah rouw eo, naatu mi’itube’emih Roubinenayan i boro David ana rara’ane nan natufuw?”
45 Ma-David-are uje höjamu rue Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuro jöho bogo mana uavareje. Bogo mana uavamu ae ahoꞌobëhe riravoromo muꞌöjahijamu gavëꞌi Iesuro hesi aribövioho uëvadeje:
45 Jesu eo sabuw hima hinonowar auman, ana bai’ufununayah iuwih eo,
46 Jew rajo jögoru öri röjëhijarue aribövioho gë avohorëjo. Ëhesi bëhoho ë aribövioho jaburo jabesi sinohemu uehorovoromo niögu ëgobövie höruꞌo utahëꞌoho ioꞌamoromo jijiharue ëhi jiëꞌe muoho nimarue höjo aëro gëromo rajëhijöro. O imoꞌamaruire vaꞌëꞌoho jaburo nimarue höjo aëro uvoruomoröhego: Jabumë a masijëro jijihajëromo rajëhiromo jejëmiruomoröhego. O God rajahijarue osare vaꞌëꞌiroho o sörö iꞌi vaꞌëꞌiroho a masijehu raromaruire ë vaꞌo raromoꞌi nimarue höjo.
46 “Mata to niwa’an Ofafar Bai’obaiyenayah hinanan kwanahaiwih, anayabin i hai kok faifuw manih hina’osen hinabat hinaremor, ahar hai efanamaim sabuw hina’itih hai merar hinay hinakakafiyih, naatu Kou’ay Bar wanawanan efan gewasih hinabow hinamare hinama, na’atube hiyuw ana veya efan gewasih hinabow saise sabuw hai merar hinay.
47 Raromoꞌi nimoromo magonaho doru jabesi bövioho biseꞌoho ëma ujuohëharue höjo. Ujuohoromo sarerivoromo pari ëgobövie jaguvarue höjo aëro gëromo uvojöro: Mu mae vaejaruëjo. Ëhi jiëꞌe sareriꞌe muoho vaejaruego ëhuni God-ro iꞌu börömo mae bojëmiꞌajëjo. Ëhuni avoho mueberovoꞌi nadi ëhi jiëꞌe muoho vaerëjo.
47 Kwafur baibin hai sawar boro asir hinabow kwanekwan, yoyoban manimanih hinayoyoban, nati sabuw hai baimakiy i boro kakafin anababatun hinab.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.