Lucas 18

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Iae Iesuro uhu jöe gö majëhijadeje aëro heromo uvoröhego: No bogo uꞌuhoꞌi biririvoromo parie vaeꞌi ariꞌejarëjo.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Majëhiromo uëvadeje: Iae ae gemuëro hijade höjo. Hu jö heromo mevaje a böröme jiade höjo. Hu God bogo ma uehorovoromo a jabesi örirohuꞌo bogo ma uehorovonövade höjo.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Hu bogo mae uehorovëꞌe ae jioꞌi röhu magonaho doruëro ë ame gemuore hijade höjo. Hiromo ë jö mevaje a hesi örire rueromo uaꞌi hinövade höjo: Ajemego sisë vaejevaje aho iosiramiꞌiröjo.
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 Ëhi uaꞌego bogo ejahonövade höjo. Ëhiꞌoꞌi arijuvo ë jö mevaje ahuro hesi uehorovoromo uvade höjo: Na God bogo uehorovoromo a jabesi örirohuꞌo bogo uehorovaje höjo
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 röhu ave magonaho doruohuro dinemiꞌi hiꞌego na bijönegoꞌego ëhuni na hesi öroho avohahoꞌejöjo huro ro ueꞌi hijego na heꞌi hijego uꞌuvevojöëni.
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Badaro ë uhu jöho ëhi majëhinugoromo jö bëhoho uëvadeje: Ëjö mevaje a sisëhu diehi jövadoho uehorovorëjo.
6 E o Senhor continuou:
7 Aꞌi God-ro diehi ëꞌaꞌajëjo. Hesi aribövi maehu vahie sisone jene hesi örire ëninamiꞌi arijaruoho na hu jabesi mu öroho bogo avohëhoꞌajëjo. Na hu majae ëgobövie örisanuovoꞌi bogo burëroho ajëmiꞌajëjo.
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Iae hu ma-burëro ajëmiꞌajëjo. Röhu God-are A Ma naehu saꞌare rovëꞌiroho na na gaꞌejöjo aëro biririvoromo God mae uehorovoꞌiramu o bogo.
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Iae Iesuro gëvadeje ae gö jabesi sivue uehorovoromo uvamu: Noremuëremu maho javuajëromo a ioroꞌioro jabesi jöho bogo uehorovoruomamu gëgorovo jabesi örire ave uhu jöho majëhiromo uëvadeje:
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 Iae ae niöꞌiro God-are osa börömore parie vaeꞌi ajiomare höjo. Göho Pharisee ae jiade höjo. Göho vajiohuꞌe tax baejaje ae jiade höjo.
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 Ajiomoromo Pharisee ahuro vaꞌoromo namiromo parie vaeromo ëhi uavade höjo: God-ajo. Na jasi örire huë mae uavajëjo rabëni a ioroꞌioroho jabu ananoꞌe vajiohuꞌe gohoꞌamarue mu vaeruomajëhi naehu bogo ëhi ëꞌajohuni. O aruëre tax baejaje ae jiajëhi na bogo ëhi jevajohuni.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Aꞌi hurae gemu gemu hesi uhure majae niöꞌi jasi jöëni na ioho bogo ijaje höjo. Inöme rabe ujuohëꞌoho 9 nasi bahiꞌi gemu jani bamahobe vaꞌaje höjo.
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 Ëhi uaꞌirögoro rue tax baejaje ahuro roriꞌo namiromo javojimamu nunoho bogo öꞌidöho siorohoꞌi vineboho övëro anoꞌanovoromo God uavade höjo: Na a sisë jevaje nani vavaenimëjo. Ëhiꞌare höjo.
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Naro jemë uëvajëjo: Tax baejaje aho God-ro hesi sisëho uehorovoromo vuonugamu God-are nurire mae namijëꞌëro hesi osare vuonoröꞌö abuejade höjo. Aꞌi rue Pharisee aho bogo ëhioho maho abuejade höjo. Ëhesi bëhoho ae rahu hesi sivu uehorovoromo döre bamorovëꞌoho hesi ihoho abueꞌaꞌajëjo. O ae rahu baꞌobuerovëꞌoho hesi ihoho döro ajiomoꞌajëjo.
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Ëhi uëvamu aëro asisöꞌo ininoho ëhuꞌo sö ujuoho rueruomadeje Iesuro öve jabesi sinore bamëhojöro. Ujuoho rovamu gëgorovo Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro birëgareje.
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 Birëgamu hegoro Iesuro asisöꞌoho ujuoho ruejöro uvoromo hesi ijorajoho uëvadeje: Nadi ahëvoꞌi uëhego rueruomajo. Ëhi jiëꞌe asisöꞌo vaꞌëne jörume raromëꞌe aribövioho God-ro böröme namiromo muebejëvego hesi ahariremu raromoruomaje höjo.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Asisöꞌo ininehu bogo sivu uehorovoꞌi God-hu muebejavuajoho mae hö uvaruëhi ae rahu bogo ëhi uvëꞌoho God-are ahariroho bogo vaꞌo raromoꞌaruëjo.
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Ëhiꞌamu iae Jew rajo a böröme gemuëro riꞌöromo Iesu uavadeje: Tisa ja a mae javajëjo. Na diehiꞌoromo ma-ioroꞌioremuoho maroho hiꞌejöjo.
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Maroho hiꞌejöjamu uavadeje: Jero na uevanuëjo: Ja a mae javajëjo. Iae mae höjo röhu hesi God gemu a maho höjo.
19 Jesus respondeu:
20 Röhu mae hiꞌiranëro ue gevanuoho ja God-are jögoroho iae gavanue höjo. Nadi gohoꞌamonëjo. Nadi aho anonëjo. Nadi vajiohoho baenëjo. Nadi sareriꞌe jöho aho majëhinëjo. Jasi vëmoho vavuoho mae uehorovëvonëjo. Mae hiꞌirane öroho ëhi höjo.
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Öroho ëhi höjamu uavadeje: Iae mae-ëjo röhu na asisöꞌere aevoromo jö ebe rovodoho jaruvohuꞌo ëhi gemuoho ëꞌaje höjo.
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Ëhi gemuoho ëꞌaje höjamu hegorovo Iesuro uavadeje: Iae mae ëꞌanue höjo röhu mue gemu bogo vaejëꞌe javajëjo. Jasi bövioho biseꞌoho imoꞌamoromo monioho baeromo inömo bogo eni jiëꞌe aribövioho suvuorëminëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho bövie biseꞌe maho maho janioho öꞌidöre jiahoꞌajëjo. Ëhiꞌoromo rueromo nasi ijoro ijoro juvonövonëjo.
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Ëhi uavamu hegorovo ruehuro hesi uehorovoromo uvadeje: Na bövie biseꞌe börömo mae jevëꞌëro suvuorëmiꞌirodoho na bogo eni jevajëromo huë vavaene böröme baejadeje.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Huë vavaene baejamu Iesuro hu garomo a ioroꞌioroho uëvadeje: Bövi biseꞌo marohëꞌe mae jiëꞌe ariböviehu God-hu muebejaje öri ariꞌere vaꞌëꞌoho anojiꞌe mae höjo.
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Mi börömo anugo gagore nugöꞌöjëꞌoho ja bogo eni javoꞌajëjo. Röhu ëhi ëꞌëꞌoho samae jianovoꞌi aꞌi bövi biseꞌo marohëꞌe ariböviehu God-hu muebejaje öri ariꞌere vaꞌiröhoho ëho anojiꞌe mae höjo.
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Ëhi jövamu heromo uavareje: Ëhi jiëꞌoho no diehiꞌoromo maroho vaꞌejarëjo. No ae ahoꞌobëhe bogo eni javuajëjo.
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Bogo eni javuajëjamu Iesuro uëvadeje: Iae ëhi höjo röhu jemë ma-aëro jëvëꞌëro mu vaejëꞌoho bogo eni jëvajoho ëho God hu eni jiajëjo.
27 Jesus respondeu:
28 Ëhi uëvamu Peter-ro riꞌöromo Iesu uavadeje: Aveho gavëjo. Noro bövie biseꞌe nosiroho vuonugoꞌi jasi ijore ijore jijihëꞌe javuajëjo.
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Jijihëꞌe javuajëjamu Iesuro uavadeje: Ëho iae mae höjo. Aveho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ae rahu God-hu muebejëvoꞌiröhe mu uehorovoromo ëhuni javue vabore ö ömoꞌöme vëmu vavuꞌe aboji harihuꞌe vuonugoꞌamëꞌoho
29 Jesus respondeu:
30 ëhi jiëꞌe aribövioho jemë jemesi bövioho biseꞌoho ëho ma-biseꞌe vuonugarije höjo röhu avevejöꞌe ave saꞌare bövi mae baeꞌaꞌarujëjo. O majae ijonö jemë ma-ioroꞌioremu maro raromoꞌarujëjo.
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Iae Iesuro hesi ijoraje 12-ho roriꞌo sö vaꞌoromo uëvadeje: Aveho hehëjo. No Jerusalem amore ajiomaruëjo. Ajio raromoꞌiramu evare urimo jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviehu jö jajivoꞌamarëhi ëhi jiëꞌe muoho Jerusalem rajëro God-are A Ma nasi örire vaejevoꞌaruëjo.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 God-ro hesi ëhi bamëꞌëro naro saꞌa göre jioromo rovare aribövi jabesi övore vaꞌejöjo. Vaꞌiramu jaburo baejevoromo sivegoromo ijumevoromo sabëro ödegoromo
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 hisuebijevoromo anegoꞌiramu guomevoꞌajëjo. Guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure riꞌöꞌejöjo.
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Ëhi uëvamu hegorovo hesi ijorajoho jabu bogo mae bogo hejareje. Bëhoho subivëhëꞌëro hesi jöho bogo avoho baejareje.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Ëhiꞌamu iae Iesuro vaꞌadoho vaꞌo Jericho amore höröꞌiro ëꞌadeje. Röhu nuni sisëꞌe ae gemuëro ë öri ionire hiromo maëni sisëni ae ëninëmijadeje.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Ae ëninëmiromo hejade ae ahoꞌobëhe mae rovaꞌavamu hejëꞌi ae uëvadeje: Jabumë rabëꞌi rovaꞌaruëjo.
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 Rabëꞌi rovaꞌaruëjamu aëro uavareje: Iesu Nazareth rajohuro rovaꞌego ëhuni ëꞌaruëjo.
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Ëhi uavamu hegorovo nuni sisëꞌe ahuro ma-darugoꞌo uvadeje: David-are ujoho böröme javaje Iesu jero nani vavaenimëjo.
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Vavaenimëjamu hegorovo rue urimo vaꞌare ariböviohuro birevoromo uavareje: Jöe vuonugëjo. Jöe vuonugëjamu hejëꞌi ma-darugo maꞌo uvoꞌi hijadeje: Hë David-are ujoho nani vavaenimëjo.
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Ëhi uvoꞌi hijamu Iesuro vaꞌadoho vuonugoꞌi ë namiromo uëvadeje: Nuni sisëꞌe aho huꞌirae baruehëromo barovamu nuni sisëꞌe aho uavadeje:
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 Naro diehi ajamijöro nagajëjo. Nagajëjamu uavadeje: Bada ajemego na nune dadovoromo uherihöjo.
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Uherihöjamu Iesuro uavadeje: De nune dadovoromo uherihëjo. Jero God mae uehorovamu ëhuro marëjavëꞌe höjo.
42 Então Jesus disse:
43 Ëhi uavamu ma-burëro uherihadeje. Uherihoromo God huë mae uabe Iesuare ijore ijore vaꞌadeje. Vaꞌamu ae ahoꞌobëhe garomo God rajahiruomadeje.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.