Lucas 17

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ëhiꞌoromo Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Göehu gö bijioho gavego sisë vaeröhe muoho iae ruenövoꞌajëjo. Iae ëhi jioꞌaꞌajëjo röhu ae rahu ë mu barovëꞌoho vaevëꞌoho sisërëꞌajëjo.
1 Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Bowabow kakafin ana routobon i turobe boro hinamatar, baise orot yait iti sawar niwa’an hinamamatar boro yababan gagamin na’in nab.
2 Asisöꞌonöꞌe jörume raromarue ae gemu mu sisë röjahijamu bejëꞌoho mu sisë bogo röjahijajevare ë mu sisë röjahijaje a hesi sönöꞌahore aëro iꞌuꞌe munë hitahiohuro tövoromo sö jovore baꞌamego eꞌure bevaꞌoromo guomoꞌibejajo ëho ma-jianovoꞌibejajo. Aꞌi ë mu sisë röjahiꞌiröhe ë hesi iꞌuoho börömo bëhe baeꞌaꞌajëjo.
2 Naatu orot yait nati na’atube nasisinaf, ana gewasin nati orot boro sikan aumor hina’utan taiy yan hinitaiy nare, men basit nama au kek gidigidih niwawa’anih bowabow kakafih hinasinaf.
3 Ëhuni avoꞌavoho mueberovorëjo.
3 Imih abisa kwasisinaf mata toniwa’an, taituwa baitumatumayan bowabow kakafin nasisinaf na’at, inakwarar tatab nihamiy, naatu bowabow kakafin nihamiyen dogoron nabikitabir na’at ana bowabow kakafih inanot tawiyen.
4 O majae gemu röhu mu sisë göꞌo göꞌo vae 7 vaejavoꞌi hiromo röhu vae 7 ro uaꞌi hijëꞌoho: Iae naro mu sisëho vaejëꞌëro jevëꞌëro vuonugoꞌejö uaꞌi hijëꞌoho jero uehorovoromo vuonugahoꞌi hinëjo.
4 Naatu veya ta’imon wanawanan mar etei seven na’atube o isa nasisinaf kakaf isan, mar etei seven namatabir maiye nan biya natit nao. Ayu o isa bowabow kakafin asinaf, ana bowabow kakafih inanot tawiyen.
5 Ëhi uëvamu Iesuare apostle ömoꞌömohuro riꞌöromo Bada uavareje: Iae no jasi darugoho ma-bisemu mae uehorovarue höjo. Röhu jero ajamuego no mae uehorovo avohoꞌirarëjo.
5 Tur Abarayah Jesu isan hio, “Regah ai baitumatum kwira’at.”
6 Mae uehorovo avohoꞌirarëjamu huro uhuꞌe uëvadeje: Mustard bajoho inino mae jioꞌamajëjo. Mustard baje gemu ma-biseꞌo jiajëhi ëhi uehoro mae ma-bisemu baeromo God mae uehorovoꞌibejarijëjo ave namijaje ijo börömoho uaꞌibejarijëjo: Jasi jahorovëjo. Jahorovoromo vaꞌoromo sö jovohuro jasi baꞌamorovë uaꞌibejarijëjo ë ijohuro jemë ejëhoꞌibejajo. Mae uehorovoꞌibejarijëjo ëhi jiëꞌe muoho vaeꞌibejarijëjo.
6 Regah iyafutih eo, “Kwa a baitumatum ai momor ro’on na’atube, kwa boro iti ai uwa isan kwanao, ‘A wairoron etei ku’uy ra’ah kwen tor yan kure kubat,’ boro fana nab kwao na’atube nasinaf.
7 Röhu jö göho jemë nasi jö hejaruje aribövioho nani ja ae gemu jasi muemu vaejaje ae javajëjo. Nani huro jasi muro hiromo saꞌaho avohahoꞌajëjo o ö mahuꞌoho muebejahoꞌajëjo. Mu vaeromo rovëꞌoho na ja hu uanëjo: Ro hiromo ie ijëjo. Ja bogo ëhi jiëꞌe jöho uaꞌi
7 “Naatu itinin ta i iti na’atube, o ta a bowayan orot masaw tabowabow o sheep takakaifen rabirab au bar tanan, boro men ana merar itay naatu itau, ‘Kurun kumare bay ta ku’aan.’
8 aꞌi uaꞌaꞌanuëjo: Nasi ioho avohehoromo jasi niögoho avoho ruohoromo ro ioho jovoho iꞌimemego na iꞌiröjo. Na ijego evaro jaꞌo inëjo.
8 Ai’abin, o boro mat a bay tabogaigiwas itaa, imaibo i tamare taa tatom.
9 Jaehu mu jö ëhi bojamamu hu ejahoromo mu vaejëꞌoho na ja uanëjo: Mabëhe huë baejevoromo ajemijane höjo. Bogo ëhioho uaꞌaꞌanuëjo hu jasi muemu vaejajego.
9 Naatu a bowayan orot iyun sisinaf isan i boro men o ana merar yin isan tama takaifimih en.
10 Ëuhu jö hesi bëhoho jemë God-are muemu vaejaruje aribövie jëvajëjo. God-hu jemë bojëmaje mu jemë vae barëjëꞌiroho uvorëjo: No mu aribövi sisë sisë javuajëjo. Ëho nosi muego ëꞌare höjo.
10 Imih kwa auman ef i nati ta’imon, abisa bowamih hinao hiyuni kwa bowabow ufunamaim, kwa na’atumo kwanao, ‘It i akirwairafit wabit men gagamin aisim merarayow isan tananot, abisa hi’u’uwit na’atube tasinafuka.’”
11 Iae Iesuro Jerusalem amore vaꞌëꞌi vaꞌëꞌi Galilee saꞌa vituohuꞌo Samaria saꞌa vituohuꞌo birorohadinö ëhunö vaꞌadeje.
11 Jesu au Jerusalem yey ana veya i tafaram Samaria naatu Galilee hairi hai yoyow ana founamaim yen in.
12 Vaꞌoromo ë diröꞌore amore höröꞌiaꞌamu gavëꞌi sino jomoꞌe ae ahoꞌobëhe 10 rueromo roriꞌo riravareje.
12 Naatu na bar merar ta titit auman, orot nah etei 10 biyah kokom ani’anih bairi hitar. Ef yok na’in hibat
13 Riravoromo ma-darugoꞌo uvoruomadeje: Iesuajo. Badajo. Noni vavaenimoromo ajamuijëjo.
13 naatu hi’af hio, “Regah Jesu kwiwanbabani!”
14 Ajamuijëjamu Iesuro gëromo uëvadeje: De vaꞌirarijoho arue priest ömoꞌömoho röjëhirego jabumëro morijëgo gëꞌirarëjo. Morijëgo gëꞌirarëjamu örire vaꞌamu gavëꞌi marëjëvadeje.
14 Jesu nuw itih, basit iuwih eo, “Kwan firis biyan kwatit naatu biya enuteteyan itah.” Baise hitit efamaim hinan, biyah etei higewasin.
15 Marëjëvamu gagorovo ae gemuëro vuonoröꞌöromo ma-darugoꞌo God mabëhe uabe rovadeje.
15 Naatu wanawanahimaim orot ta’imon biyan bigewasin itin, basit matabir maiye fanan sib God bora’ara’ah auman na.
16 Rueromo Iesuare höru bëhire ague aho hiromo rajahijadeje. Röhu ë aho bogo Jew rajehu jioꞌi Samaria raje jiadeje.
16 Jesu nanamaim me yan ra’iy ana merar yi. Naatu iti orot i Samaria matuwan.
17 Rovamu gagorovo Iesuro uavadeje: Jomoꞌe ae ahoꞌobëhe 10 marëjëvade höjo. Na mae-ëjo. Röhu a ioroꞌiore 9-ho diehiꞌoromo bogo rovare höjo.
17 Naatu Jesu eo, “Orot nah etei i ten biyah higewasin, naatu orot nah nine i menamaim tema’am?
18 Diehiꞌoromo nosi Jew rajoho bogo rueruomoꞌi ave saꞌa gö rajohuremu God mae uaꞌi vuonoröꞌö rovade höjo.
18 Aisim iti orot menan ta akisinamo na God ana merar eyiy?” Naatu Israel sabuw aisim boro men iti na’atube hitasinaf?
19 Ëhi uanugoromo ë Samaria rajoho uavadeje: Riꞌö vaꞌëjo. Jero God mae uehorovamu ëhuro marëjavëꞌe höjo.
19 Imaibo Jesu orot iu eo, “Kumisir au bar kwen, a baitumatumamaim iyawas.”
20 Ëhiꞌamu Pharisee a ioroꞌiorëro riꞌöromo Iesu uavareje: God divare aevoromo böröme namiromo muebejavuoꞌiramu no hesi ahariremu raromoꞌejarëjo. Raromoꞌejarëjamu Iesuro uëvadeje: God-hu böröme namiromo ahoꞌobëhe muebejëvajoho vöröꞌe muoho jemesi nunoho bogo garomo uvoꞌaꞌarujëjo: God-ro aevoromo muebejavuoꞌego no hesi ahariremu raromaruëjo.
20 Pharisee afa Jesu hibatiy hio, “God ana aiwob i boro mar biy nan?” Jesu iyafutih eo, “God ana aiwob i men bebeyanamaim enan,
21 O ja bogo aho uëꞌaꞌanuëjo: Aveho gahëjo. God-ro ave diröꞌoremu böröme namiromo muebejavuajëjo. O arueho gahëjo. God-ro ë diröꞌoremu böröme namiromo muebejëvajëjo. Bogo ëhioho uëꞌaꞌanuëjo ë hesi bëhoho God-ro jemesirire böröme namiromo muebejëvajëro jiëꞌëro.
21 boro sabuw hina’itin hinao, ‘Kwa’itin iban iti, o iban ni’i.’ Anayabin God ana aiwob i kwa wanawanamaim ema’am.”
22 Ëhi uënugoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Majae ijonö jemëro God-are A Maho geꞌi nimo avohoromo uvoꞌaꞌarujëjo: Majae ëgobövie bogo gavëꞌëro nörö majae ma-bisemu gaꞌibejarëjo mae javuoꞌibejajo. Röhu bogo geꞌaꞌarujëjo.
22 Imaibo ana bai’ufununayah iuwih eo, “Mar enan kwa boro kwanakaibaban kwanao, ‘Orot Natun ana veya mi’itube tanan tata’itin,’ baise nati ana veya boro men kwana’itinimih.
23 Bogo geꞌiramu aëro jemë sarerëmiromo uëꞌaꞌaruëjo: Gahëjo. Nörö aruae höjo. O nörö aviae höjo. Ëhi uëvëꞌoho nadi ejëhoromo geꞌi jabuꞌoho vaꞌorëjo.
23 Sabuw boro hina’uwi hinao, ‘I ban ni’i enan kwa’itin, o iti enan kwa’itin.’ Sabuw hinao men ufuh kwananunuwamih.
24 Ëhesi bëhoho naehu rueꞌirode majaho rueꞌiramu na bogo diröꞌe gemuoroho ro hiꞌi aꞌi baderehu öꞌidöre baderivoromo öꞌidöe ahoꞌo ajivo barëjego ae ahoꞌobëhe ga barëjaruëhi God-are A Maho naro ëhi rueꞌiramu geꞌaꞌarujëjo.
24 Anayabin Orot Natun namatabir maiye nanan ana veya, tafaram wanawanan ana’itin i boro namanamar ebow tafaram etei emamarakaw na’atube boro namarakaw.
25 Iae ëhi jioꞌaꞌajëjo röhu urimoho na viꞌehe huë vavaene bövie biseꞌe baeꞌejöjo. Ave jaruvore raromarue ariböviohuro na bijönegoruomoꞌajëjo.
25 Baise wantoro’ot i boro sabuw iyab iti boun tema’am ana veya’amaim boro hinab hini’a’akir, hinakwahir biyababan ta ta hinitin.
26 Röhu God-are A Ma naehu a nunire rueꞌiëꞌiroho a mami ae Noah-hu hijade majare jiadëhi ëhi gemuoho jioꞌaꞌajëjo.
26 Ana itinin i boro Noah ana veya’amaim mamatar na’atube, Orot Natun ana veya’amaim boro na’atube namatar.
27 Noah hijadevare evare aëro ie jove ueꞌahobe masurovobe ëhi jiëꞌe muohemu uehorovobe vaꞌojuvo evare Noah-mëro boat börömore rumo vaꞌamu gavëꞌi jovo börömëro rojomoromo a ioroꞌioroho baeniagëgamu vuovo barë nahonahovade höjo.
27 Noah ana veya’amaim sabuw hi’aa hitomatom, orot babin hitatabin, wanawanan Noah wa wanawanan run harew gagamin tit sabuw etei himorob.
28 O a mami ae Lot-hu hijade majare jiadëhi God-are A Ma naehu a nunire rueꞌiëꞌiroho ëhi gemuoho jioꞌaꞌajëjo. Lot hijade majare evare ae ahoꞌobëhe ie jove ueꞌahobe bövie biseꞌe imobe iꞌo muꞌe vaebe javue vaebe ëhi jiëꞌe muohemu uehorovobe vaꞌojuvo
28 Naatu ana itinin ta i Lot ana veya’amaim mamatar na’atube. Orot babin hi’aa hitom, masaw hitar hibow, bar hiwowab, hitobon hi’aa hinan wanawanan
29 evare Lot-ro Sodom amore jioromo mae vaꞌamu gavëꞌi vënëro girosijiomëꞌe munëhuro rireromo ruvebiromo a ioroꞌioroho bijuëmamu vuovo barë nahonahovade höjo.
29 Lot tafaram Sodom bihamiy ana veya wairaf marane God iyafar re sabuw etei e’arahih himorob.”
30 God-are A Ma naehu rueꞌiëꞌiroho aëro ëhi gemuoho ëꞌobe vaꞌojuvo evare ë majaho ma-majioho rueꞌaꞌajëjo.
30 Ana itinin i ta’imon, Orot Natun nanan ana veya boro nati na’atube namatar.
31 Ëmaja rovëꞌoho ae rahu javu dönö haradare raromoꞌi jabesi inömo inömo osanö jiëꞌoho nadi inömoho ujuohoꞌi abo osaroho rumo vaꞌi o mure raromëꞌoho jabuꞌo nadi inömoho ujuohoꞌi uehorovoromo vuonoröꞌö rueꞌi ma-huruomoꞌirarëjo.
31 Nati ana veya’amaim orot yait ana or ema’am boro men nayen bar ana sawar nabow, na’atube orot ana masaw ebow boro men namatabir bar sawar nabowamih.
32 Lot-are vaborehu hesi inömo uehorovoromo vuonoröꞌöꞌiaꞌamu iꞌuehu hesi örire rovade jöho avoho uehorovorëjo.
32 Orot Lot aawan isan abisa namatar i kwananot!
33 Ae rahu hesi sinohuni uehorovoromo biririvoromo ave saꞌare hiꞌi ëhemu uehorovëꞌoho vuovo öriro vaꞌaꞌajëjo. O ae rahu hesi sinëni bogo uehorovoꞌi nasi jöhuremu uehorovoromo ma-guomorovëꞌoho ë ahuro maro hiemu hiꞌaꞌajëjo.
33 Orot yait i taiyuwin ana yawas enunuwih boro men nabaimih, baise orot yait ana yawas ayu isou kwakwahir ana yawas boro natita’ur nab.
34 Röhu na avehuꞌo uëvajëjo. Naehu rueꞌirode vahire evare ae niöꞌiro röhe gemuore dirohoꞌaruëjo. Dirohoꞌiramu God-ro göho baeꞌi göho ë vuonugoꞌajëjo.
34 A tur ao’owen, nati ana guguminamaim, orot rou’ab boro gem ta’imon tafan hina inu’in, orot ta boro hina bora’ah, ta boro gem tafan hinihamiy na’in.
35 Magonahe niöꞌiro gemuoro ariromo ioho saꞌijovoromo avohoꞌiramu God-ro göho baeꞌi göho ë vuonugoꞌajëjo.
35 Baibin rou’ab boro hinama maiwok hinakakair, babin ta boro hina bora’ah ta boro hinihamiy nama.
36 [Ae niöꞌiro mure ariꞌiramu God-ro göho baeꞌi göho ë vuonugoꞌajëjo.]
36 Orot rou’ab boro hinama masaw hinabob, orot ta boro hina bora’ah, ta boro masaw yan hinihamiy nama.”
37 Ëhi uëvamu rue ijorajo ömoꞌömohuro uavareje: Bada ja di öri ariꞌere vuonoröꞌö ruenëjo. Ruenëjamu uhuꞌe uëvadeje: Sagohe dinöꞌe jiajire ë ugoho gagovoruomoꞌajëjo.
37 Ana bai’ufununayah hibatiy hio, “Regah iti boro menamaim namatar?” Jesu iyafutih eo, “Efan menamaim murumurubih biyah ti’inu’in mamu ikou boro imaim hinaru’ay.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.