Lucas 16

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iae Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uhuꞌe uëvadeje: Iae moni marohëꞌe jiëꞌe ahuꞌo hesi mu muebejahaje ahuꞌo jaburo niöꞌiro arijare höjo. Ariromo eni jiëꞌe ahuro hejade höjo uavamu: Jasi mu vaejahaje ahuro jasi inömo inömoho ma-buꞌöjahaje höjo.
1 Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Ana veya ta orot guguw wairafin ana bowayan orot ukwarin sawar kakaifen kakaf isan ana tur nowar.
2 Ma-buꞌöjahaje höjamu hegorovo ë iahuni uvoromo rovamu uavade höjo: Jaehu ëꞌanuoho na hejëꞌe jevajëjo. Nasi mu muebejanuoho vuonugoꞌanuëjo. Ëhuni nasi mu suri surioho ujuoho ro memego na gavöjo ja nasi mu diehi muebejanoho.
2 Basit orot ukwarin eaf na ibatiy, ‘O a bowabow isan tur anonowar i men gewasin. Ayu akokok a bowabow isan inao gewas ananowar? O a bowabowamaim i esasawar.’
3 Ëhi uavamu rue mu muebejaje ahuro uehorovoromo uvade höjo: Nasi a börömohuro uevajëjo naro muoho vuonugojöro. Ëhuni na diehiꞌoꞌejöjo. Saꞌa umoromo o ëhi jiëꞌe iꞌuꞌe mu gö vaeꞌirodoho darugoho bogo eni jevajëjo. Ae gö jabesi örire ëninëmiꞌirodoho na javojegajëjo.
3 Ana bowayan orot ukwarin ma binotanot eo, ‘Ayu au regah i au bowabowamaim ebobotaitu, ayu men fairu boro me anakwair anatar, naatu fefeyan isan boro biyau na’ohow.
4 O iae na uehorovajëjo. Na ae ajëmiromo ëhi ëꞌejöjo ëhuro nasi börömohuro remöꞌöjego na vaꞌego jabumë ae göëro göëro ueruomoröhego: Nasi osaro rovëjo.
4 Baise aso’ob boro sawar ta anasinaf, saise au bowabow nasawar anatitit au ofonah afa boro au merar hinay hinabuwu bairi anama.’
5 Ëhi uvonugoromo ae rahu rahu inömo inöme rabe rabe hesi a börömo bojamiꞌiröhohuni jöe nugöꞌöromo uëvade höjo ae gemu gemu ruejöro. Urimore ahuro rovamu mu vaejaje ahuro uavade höjo: Nasi a börömo hesi örire mana bojamiꞌiranoho diminoꞌe javajëjo.
5 Basit akirwairafih iyabowat orot guguw wairafin ana sawar hibow imaim hima hibowabow eaf hina, orot ta wan run ibatiy, ‘O au regah ana sawar bai’ab kubobotan boro inibaiyan?’
6 Diminoꞌe javajëjamu uavade höjo: Jovoꞌe rama masije ahoꞌobëhe 100 bojamiꞌirodoho jevajëjo. Bojamiꞌirodoho jevajëjamu uavade höjo: Ja diminoꞌe bojamiꞌirane jöho jiëꞌe jiaje ave suroho baejëjo. Baeromo ma-burëro saꞌaro hiromo ramae 100 bojamiꞌirane jöho muꞌuꞌi baꞌobueromo ramae ahoꞌobëhe 50 bojamiꞌiranoho jajivëjo.
6 Akirwairafin iya’afut eo, ‘Olive iroro’on ana momon etei 3,000 litres ana fofonin kibub wanawanan ebatabat.’ Orot ukwarin fef itin eo, ‘Kumare kibub wanawanan iroro’on 1,500 litres ana fofonin kukirum.’
7 Ëhi ëꞌëꞌëro ae göëro rovamu mu vaejaje ahuro uavade höjo: Jaꞌo bojamiꞌiranoho diminoꞌe javajëjo. Diminoꞌe javajëjamu uavade höjo: I esöe ahoꞌobëhe 100 bojamiꞌirodoho jevajëjo. Jevajëjamu uavade höjo: Ja bojamiꞌirane jöho jiëꞌe jiaje ave suroho baeromo esöe 100 bojamiꞌirane jöho muꞌuꞌi baꞌobueromo esöe ahoꞌobëhe 80 bojamiꞌiranoho jajivëjo. Ëhiꞌobe vaꞌade höjo.
7 Orot bairou’abin ibatiy, ‘O au regah ana sawar bai’ab kubobotan boro inibaiyan?’ Akirwairafin iya’afut eo, ‘35,000 litres ana fofonin rafiy abobotan.’ Fef itin eo, ‘Kumare 17,500 kukirum.’
8 Ëhi ëꞌade jöho hejëꞌëro a börömohuro hesi mu sisëꞌi muebejaje aho uavade höjo: Ja uehoro mabëhe mae rovavamu ëho ëꞌane höjo. Ëhi rajahijade hesi bëhoho ave saꞌa hesi muohemu uehorovarue ariböviohuro uehoro mabëhe birohoromo jabesi muoho vaeruomaje höjo. Aꞌi God-are ajiꞌe mu uehorovarue ariböviohuro simane sisëꞌi sisëꞌi uehorovoromo muoho vaeruomaje höjo.
8 Naatu orot guguw wairafin orot ana sawar kaifenayan kirum bisawar ufunamaim ana bowabow i’itin ana maramaim ana merar yi bora’ara’ah. Anayabin sabuw iyab iti tafaram nowan i hai not rerekabin nati na’atube hikirum hifufuwen o tur maiyow kurarouw, baise marakaw ana sabuw men nati na’atube tesisinaf.
9 Ëhesi bëhoho na uëꞌejöjo. Jemëro ave saꞌa hesi monioho baeromo ëhuro mu mae vaeromo jemesi agane baejëvorëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho ëhuro vuovëvoꞌiramu moni hesi bëhoho barëꞌiramu God-ro uëꞌaꞌajëjo: Nasi amoro rueromo ma-ioroꞌioremu raromohëjo.
9 Naatu a tur ao’owen, tafaram ana sawaramaim sabuw kwanibaisih bairi kwani’of, saise nati sawar o biyamaim nabi’en ana veya maramaim boro a merar hinay hinabuwi bairi kwanama.
10 Ae rahu mu inino avoho muebejëꞌohuro mu masijohuꞌo avoho mueberuomoꞌajëjo. Ae rahu mu inino sisëꞌi muebejëꞌohuro mu masijohuꞌo sisëꞌi mueberuomoꞌajëjo.
10 “Orot yait sawar gidigidih hitumitum hibitin ekakaifen gewas, sawar gagamih auman boro hinitin nakaifen gewas, naatu orot yait sawar gidigidih hibitin men ekakaifen gewas, sawar gagamih auman boro men nakaifen gewas.
11 Ëhuni jemë ave saꞌa hesi inömo sisëꞌi muebejëꞌoho God rabëni öꞌidö hesi inömo maho bojëmiꞌajëjo jemëro muebejöro.
11 Imih o iti tafaram ana sawar hitutumi hibit men kukakaifen gewas, mar ana sawar gewasih hinabit boro men inakaifen gewasomih.
12 O jemëhu ae gö hesi bövi biseꞌo bogo avoho muebejahëꞌoho God rabëni bövioho biseꞌoho iꞌimëmiꞌajëjo jemesi ujuohojöro.
12 Sabuw afa hai sawar o hitutumi hibit men kukakaifen gewas, o a sawar hinabit boro mi’itube inakaif gewas?
13 Ae niöꞌi börömoho gemuoho jëvajëromo jabesi mu gemuore havoromo vaejëꞌoho bogo eni javoꞌajëjo. Ja göho nue huodivoꞌi göho rajahiꞌanuëjo. O göho mae uehorovoꞌi göho bijönimoꞌanuëjo. Ëhesi bëhoho Godꞌo moniꞌo niöꞌi börömoho gemuoho jëvajëromo gemuore havoromo mu vaejëꞌoho bogo eni javoꞌajëjo.
13 Bowayan orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, baise nakok bowamih orot ta nab naatu ta nihamiy, o orot ta isan nisnubanub naatu ta isan niskwarakwarab. O men karam boro God naatu Kabay hairi isah inabow.”
14 Iesuro ëhi uëvamu hejëꞌi Pharisee ariböviohuro moniemu uehorovoruomëꞌëro Iesu sivareje.
14 Pharisee Jesu eo hima hinonowar himisir Jesu hi’i’iyab himarib, anayabin i kabay hai momorob.
15 Sivamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Jemë ma-döëremu mu maho vaejaruje höjo aëro jemë gëromo uvojöro: Ëaribövioho mu mae vaeruomaje aribövie jioruomajëjo. Röhu jemesi dë vövöbajoꞌoho diehi jiajoho God iae gë barëjaje höjo. Huhu jemesi dë vövöbajoꞌo gëvëꞌoho aehu gëvaruëhioho hu bogo ëhioho gëvaje höjo. Ëhesi bëhoho aehu sarerivoromo uvarujoho: Mabëhe hö uvarujoho God-hu gavajoho sisë bëhe höjo.
15 Jesu misir iuwih eo, “Kwa sabuw matahimaim kwasisinaf gewas saise sabuw iti orot gewas rauwamih, baise God kwa dogor wanawanan etei i nuwatet sawar. Anayabin sawar nati na’atube sabuw hi’itah gagamih hirouw teora’ara’at, God matanamaim nati sawar i hai yabih en.
16 Urimëꞌi Moses-hu surire jajivade jögorohuꞌo jö God-aro baeromo majëhinövare a ioroꞌioro jabesi surire jöhuꞌo aehu hebe rovaroho evare John rovade höjo. John rovamu evare God-hu böröme namiromo ae ahoꞌobëhe muebejëvaje ë hesi huë ma jöho aevoromo rovëꞌe höjo. Aevoromo rovëꞌego ae ahoꞌobëhe daruge ahoꞌo bojamirovoromo biririvoromo öroho jiovoruomaje höjo ëhuro God-ro muebejëvego hesi aharinö jëvoröhego.
16 Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai tur imaim hibinan hinan John Baptist ana veya’amaim tit. Baise boun i Tur Gewasin God ana aiwob isan hibusuruf tibibinan, naatu sabuw moumurih na’in hisinaftobon hibusuruf tirur.
17 Ëhi jiëꞌe mu iꞌoho rovëꞌe höjo röhu God-hu urimo bojëmade jögoroho bogo barë hesi höjo. Öꞌidöꞌo saꞌaꞌo sisërëjëꞌoho ëho samae höjo. Aꞌi God-are jögoroho gö bogo bisemu vaduꞌoho sisërë hesi höjo.
17 Mar tafaram hairi i hamehamen maiyow boro sahiniwa’an, baise ofafar Buk Atamaninamaim hikikirum ana kouk yowanen kikimin ta boro men hinakusa’ir.
18 Röhu jö göhajo. Baruehu vaboro nugöꞌöꞌi gö masuvëꞌoho ëho bogo masuvëꞌe muoho jioꞌi gohoꞌamarue muoho höjo. O aehu nugöꞌöjëꞌe magonaho masuvëꞌoho bogo hesi vaboro maho masuꞌi ëho gohoꞌamarue muoho höjo.
18 Orot yait aawan nakwahir, babin ta nabi’aawan i ana moser takweb, naatu orot yait nati babin hikwahir ma’am bai ebi’aawan i auman ana moser takweb.
19 Iae ae gemuëro hijade höjo. Hesi inömo inöme are saꞌae bövie mae jiade höjo. Niöge sanuovëꞌe kavuëꞌe mabëhe ioꞌamonövade höjo. Irunoꞌe ahoꞌobëhe sörönöꞌe iromo nimoronimorohonövade höjo. Majae ahoꞌo ëhi gemu ëhiꞌobe rovade höjo.
19 “Marasika orot ta sawar wairafin ma’am ana veya, ana sawar etei gewasih, ana bar tot samir wanawanan ma mar etei hiyuw bow nan douduf in re’er.
20 Ëhiꞌego inömoꞌe a hesi ojanore bövi biseꞌo bogojiëꞌe ahuro ë raromonövade höjo. A ihoho Lazarus jiade höjo. Lazarus-are sino hahoꞌoho ma-sagohemu jiëꞌe jiade höjo.
20 Naatu ana bar ufunane fur awanamaim i orot wabin Lazarus, yababan wairafin biyan fehefeheriy, mar etei nati’imaim teyare ema efefeyan.
21 Sagohemu jioꞌego Lazarus-ro nimonövade höjo eni jiëꞌe a hesi i vitu vituoho iꞌirovo ëhuro daꞌuomojöro. Röhu vaevëꞌoho öëro rueruomoromo hesi sagohoho sëhahonövare höjo.
21 Ana kok i mi’itube orot ana bay taa momor gem babanamaim hitare’er i tabow taa, bi’akir naatu haru auman tena ana feher teremarem.
22 Ëhiꞌojuvo iae ë bövi biseꞌo bogojiëꞌe aho guomade höjo. Guomamu aneraëro hesi aruꞌahoho bavaꞌamu nosi bëhe Abraham-are guruto mare avoho hijade höjo. Hijamu ë eni jiëꞌe ahuꞌo guomade höjo. Guomamu guavare höjo.
22 Basit veya ta orot yababan wairafin morob tounamatar hire hinawiy hin maramaim Abraham biyasisir biyan hitit sisibinamaim mare. Naatu orot sawar wairafin morob hibai hire hiyai.
23 Guavamu vuovarue ariböviehu raromaruire vaꞌo hijade höjo. Hiromo viꞌehi sisë bëhe baejëꞌëro nunëro ga avohoꞌi gavade höjo Abraham arue riribövire hiꞌi Lazarus Abraham-are guruto mare hijamu.
23 Ayubin in wairaf wanatowanin wan yen biyababan gagamin maiyow bai, nuwra’at no yate ef yok na’in Abraham itin, sisibinamaim Lazarus batabat.
24 Ëhi gënugoromo ma-darugoꞌo uvade höjo: Saso Abraham-ajo. Nani vavaenimoromo Lazarus nugöꞌöjego huro hesi övo namoho jovore baꞌamoromo rueromo nasi bitaroho rëhoromo sanuovehoꞌirajo. Na vëniro jevëꞌëro sisë maro viꞌehegavajëjo.
24 Basit eaf ra’at, ‘Tamai Abraham! Ayu wairaf e’arahu biyababan gagamin na’in abaib, kukabibiru Lazarus kwiyafar uman harew yan eotore menau inub, menau tobeya!’
25 Viꞌehegajëjamu Abraham-ro riꞌöromo uavade höjo: Sasajo. Aveho uehorovëjo. Saꞌare hijëꞌi ja huë ma-mabëhe birohane höjo. Lazarus hu hijëꞌi ma-huë sisëmu birohade höjo. Röhu jaruvoho Lazarus-ro sanue baeromo hijajëjo. Jero viꞌehi böröme baeromo hijanuëjo.
25 Baise Abraham eo, ‘Natu inanot o tafaramamaim ima’am ana veya, sawar gewasih etei o isa karam. Lazarus ana sawar i kakafih. Baise boun i Lazarus ana veya tit ebiyasisir naatu o ayababan ana veya tit kubiyababan.
26 Röhu jö göho ëhuꞌo hejëjo. No aviae javuoꞌi jemë aruae jëvajëjo. Röhu ririre hahe guoröte jiëꞌëro ëhuro ave jioromo jemesirire öꞌëꞌoho bogo eni jioꞌi jemesirire jioromo ave rovëꞌoho bogo eni jiajëjo.
26 Naatu ata founamaim i ku’itin, fan gagamin na’in inu’in, imih sabuw iyab aki biyai’ine boro men karam o isa hinarabon, na’atube o biyane aki isai men karam boro hinarabon.’
27 Bogo eni jiajëjamu uavade höjo: Saso ëhi jiëꞌoho huë baejevoromo Lazarus nugöꞌöjego huro nasi aganehu raromaruire vaꞌajo.
27 Basit orot sawar wairafin eo, ‘Tamai Abraham abifefeyani, Lazarus iniyafar nan tamai ana bar natit.
28 Na öe ahoꞌobëhe övo gö mine jevëꞌe jiaje uavego Lazarus-ro vaꞌoromo nasi ö ömoꞌömoho jögore majëhiꞌirajo ëhuro ave vöröꞌeroho bogo rueruomoröhe höjo.
28 Anayabin nati’imaim ayu taitu nah etei five tema’am nimatnuwih, saise i auman men hinan iti biyababan ana efanamaim hinatit biyah nababanamih.’
29 Ëhi uavamu Abraham-ro uavade höjo: Röhu jasi ö ömoꞌömoho Moses-are surire jöho mamiꞌe gavarue höjo. Jö God-aro baeromo majëhinövare a ioroꞌioro jabesi surire jöhuꞌo gavarue höjo. Ëhuni nadiꞌego jabumëro jabesi jöho ejëhoꞌirarëjo.
29 Baise Abraham iya’afut eo, ‘Tait i Moses ema’am naatu dinab oro’orot tema’am, boro i hinimatnuwih naatu abisa hinao’o, nowar hina kok tur hinanowar.’
30 Ejëhoꞌirarëjamu uavade höjo: Saso Abraham iae ëhi höjo. Röhu surire jöho bogo eruomoꞌajëjo. Aꞌi vuovoromo ave ro raromajire aehu ë jioromo riꞌö vaꞌoromo jö majëhijamu hejëꞌiroho iae jabu huotorovoromo mae uehorovoꞌaruëjo.
30 Orot sawar wairafin iya’afut eo, ‘Tamai Abraham, nati i men karam, baise ana gewasin orot ta morobone namatabir maiye nan hai tur na’owen boro hai bowabow kakafih tisisinaf hinihamiyen hina’in tabir yawas gewasin hinab.’
31 Mae uehorovoꞌaruëjamu Abraham-ro uavade höjo: Bogo ëhioho jioꞌaꞌajëjo. Jasi ö ömoꞌömoho Moses-are surire jöho bogo ejaharue höjo. Jö God-aro baeromo majëhinövare a ioroꞌioro jabesi surire jöho bogo ejëharue höjo. Jabesi jöho bogo ejëhobe rovëꞌëro heꞌiröhe ae gö guomoromo riꞌöromo jö majëhijamu hejëꞌoho hesi jöhuꞌo bogo ma uehorovoꞌaruëjo.
31 Baise Abraham iya’afut maiye eo. ‘Moses naatu dinab oro’orot hinao men hinanowar hai yawas hinabobotabir na’at, orot morobone nan nao boro men hai yawas hinabotabir.’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.