Lucas 14

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iae Jew rajo jabesi nuho majaho rovamu Iesuro Pharisee a böröme gemu hesi osare ie iꞌi vaꞌadeje. Osare vaꞌamu gagorovo Pharisee ariböviohuro ë raromoromo Iesu gaꞌi muebejareje hu mu sisë o rabe ëꞌego.
1 Baiyarir ana veya ta, Pharisee hai ukwarin ana baremaim Jesu bay aamih na, baise sabuw nati’imaim hima’ama i Jesu hibimtitiy.
2 Röhu ë osare ae gemu hijëꞌe jiadeje. Hesi övo höruꞌe ahoꞌobëhe huoꞌamëꞌe jiadeje.
2 Naatu nati’imaim orot ta an uman hikurut ma’am yawas isan na Jesu nanamaim tit.
3 Huoꞌamëꞌe jiamu gagorovo Iesuro riꞌöromo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo uëvadeje: Nuho majare a jabesi sino ajëmijëꞌoho na ëhuro no nosi jögoroho aharue höjo o bogajo.
3 Baise Jesu Pharisee naatu ofafar so’ob wairafih ibatiyih, “Baiyarir ana veya’amaim ata ofafar ebibasit boro orot babin taniyawas ai en?”
4 Bogajamu rueho jaburo jörumoraejareje. Jörumoraejamu Iesuro aho baeromo sinoho avohahoromo nugöꞌöjamu vaꞌadeje.
4 Baise men tur ta hio. Basit Jesu orot bai iyawas naatu iu ana ubar in.
5 Vaꞌamu gavëꞌi Iesuro uëvadeje: Nuho majare jemesi harihoho o mioho jovoꞌe guare bevaꞌibejajo na jemë burëro io barojomoꞌibejarijëjo o bogajo. Iae jemë ëhi ëꞌibejarijëjo.
5 Imaibo ibatiyih, “O orot ta natu o a bobaituw Baiyarir ana veya hub tare’er na’at boro itihamiy ta’in tamorob, o boro mata takabiy itarowen ra’ah tayen?”
6 Ëhi ëꞌibejarijëjamu jö mana uaröhoho bogojëvadeje.
6 Sabuw baiyafutinamih hikasiy hima kwanekwan.
7 Jöe bogojëvamu Iesuro gavade ë ruenugade ariböviohuro röho ma-mahemu baeromo raromamu gëgorovo uhuꞌe uëvadeje:
7 Nanawan sabuw afa bay aa ana efanamaim efan gewasih hirurubinen Jesu itih, basit oroubonamaim sabuw iuwih eo,
8 Aehu ja uavëꞌoho: Rueromo masuröhe sörö inë uavëꞌiroho nadi jasi sivuoho uehorovoromo vaꞌo a masijo raromaruiroho hinëjo. Ja ëhi ëꞌëꞌoho nani ae gö jasi iho iosiramijëꞌohuro söröre rueꞌaꞌajëjo sörö arijoꞌohuro mamiꞌe uavëꞌëro.
8 “Orot ta, tabin ana hiyuw isan a kob nan na’uwi inanan men inayen efan gewasinamaim inamare’emih, anayabin orot gagamin ta auman ana kob hinan boro enan.
9 Rovëꞌoho jaꞌo a börömohuꞌo ruejöro uëvade ahuro rueromo ja uaꞌaꞌajëjo: Röhe bojamego hu ë hijajo. Ëhi uavëꞌoho ja javoje baeromo roriꞌo vaꞌo hiꞌaꞌanuëjo.
9 Imih orot hiyuw matuwan airi a kob na uwi kwanan boro nayen na’uwi, ‘Aro o kumisir haw kure, tura eyen iti’imaim emare,’ o boro biya’ohow auman inamisir haw inare.
10 Aꞌi aehu ja sörö ro ijöro uavëꞌiroho vaꞌoromo ma-roriꞌo hinëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho ro ijöro uavade ahuro rueromo uaꞌaꞌajëjo: Isio döro ajio hijëjo. Ajio hiꞌiramu gagorovo sörö ueꞌaharue ariböviohuro uehorovavoromo uvoꞌaꞌaruëjo: Ja a böröme javajëjo.
10 Imih a kob hinan hina’uwi inanan, haw inamare, saise orot hiyuw matuwan a kob nan boro na’uwi, ‘Au begon kuyen seb ir yan kumare,’ o boro yasisir auman ina misir seb inayen efan gewasin inab nanawan afa bairi ir yan kwanama.
11 Ëhesi bëhoho ae rahu hesi sivue uehorovoromo döre bamorovëꞌoho hesi ihoho abueꞌaꞌajëjo. O ae rahu baꞌobuerovëꞌoho hesi ihoho döro ajiomoꞌajëjo.
11 Anayabin orot yait taiyuwin i’itin ra’ah, God boro nab haw nayare, baise orot yait taiyuwin i’itin furuw God boro nayara’ah orot gagamin namatar.”
12 Ëruenugade aribövioho Iesuro ëhi uënugoromo huotorovoromo ro i ijöro uavade aho uavadeje: Jaehu i harihu majaꞌe o jeniꞌe bamoꞌiëꞌiroho nadi jasi aemoꞌaemoho ö muenoꞌoho bövi biseꞌo marohëꞌe mae jiëꞌe bëhire raromarue aribövioho nadi ëhi jiëꞌe ariböviohemuoho uëvego ro ioho ueꞌahoꞌirarëjo. Uëvëꞌoho jabumëro ijonö mana bojamiꞌiramu jasi suvuoroho bae barëꞌanuëjo.
12 Imaibo Jesu bar matuwan hairi bay aamih iu nan isan eo, “Auyit o rabirab ana bay inabitab, men o a of, tait bairi a rara ta’imon, taituwa o isusu’ubih, naatu a’ofonah guguw wairafih ina’uwih hinan bairi kwana’aamih. Anayabin o nati na’atube inasinaf, i boro a bay wan hitab hinit inaa.
13 Aꞌi jaehu i bamoꞌiëꞌiroho bövi biseꞌo bogo eni jiëꞌe aribövioho övo höru sisëꞌe o nuni sisëꞌe aribövioho ëhi jiëꞌe aribövioho uëvego rueꞌirarëjo.
13 Baise hiyuw inabowabow ana veya, yababan wairafih, ah umah kurut, ah umah duboh, matah fim, ina’uwih hinan bairi bay kwanaa,
14 Ëhi ëꞌëꞌoho ë ariböviehu mana bojamiꞌiröhoho bogo eni jëvëꞌëro ja huë mabëhe baeꞌaꞌanuëjo. Hujeji mu mae vaejarue aribövioho vuovëꞌëro iꞌovoromo riꞌöruomoꞌiramu evare God-ro jasi manaho bojamiꞌajëjo.
14 saise God boro baigegewasin nit. Anayabin sabuw nati boro men a hiyuw wan hinay hinit, baise sabuw gewasih morobone hinamimisir ana veya’amaim, abisa isisinaf isan God boro imaim a wayow nit.”
15 Ëhi uavamu hegorovo Iesuꞌo raromoromo i iruomade ae gemuëro Iesu uavadeje: Ariböviehu riꞌöromo God-are öri ariꞌere vaꞌo raromoromo i ueꞌahoꞌiröhoho no huë mae baeꞌejarëjo.
15 Orot ta nati bay ana gemamaim hairi hima’am iti tur nowar, basit Jesu isan eo, “Orot yait God ana aiwobomaim hiyuw isan namamare boro yasisir gagamin maiyow nab.”
16 Huë mae baeꞌejarëjamu Iesuro uhuꞌe uavadeje: Iae ae gemuëro sörö böröme baeromo ae ahoꞌobëhe uëvade höjo: Rueromo söröe iꞌaꞌarujëjo.
16 Baise Jesu oroubonamaim orot iu, “Veya ta orot ana hiyuw bogaigiwas, naatu sabuw maumurih na’in hai kob in.
17 Ëhi ëꞌëꞌëro sörö majaho rovamu hesi mu vaejahaje aho nugöꞌöjamu sörö anue vaꞌoromo ae uëbe juvoromo uëvade höjo: Söröho eni jiajëjo. Evaro ruehëjo.
17 Naatu hiyuw aanin isan ana veya natit, tur iyafar ana ofonah isah eo, ‘Kwanan hiyuw tanaa, sawar etei ai moyab sawar.’
18 Ëhi uëvamu hegorovo ae ahoꞌobëhe mae juahamare höjo. Ae göëro riꞌöromo uavade höjo: O asëꞌëjo. Na öꞌibejodoho röhu na saꞌae iꞌe imëꞌëro ë vaꞌoromo gaꞌejöjo.
18 Baise etei hikwahir tur ta ta hibow hitit, orot ta eo, ‘Ayu au me boubun atubun ananutitiyimih anan, a tur ao’owen men karam boro anan.’
19 Ae göëro uavade höjo: O asëꞌëjo. Na öꞌibejodoho röhu na mu vaejaje mioho ahoꞌobëhe 10 imëꞌëro ëhuni ë vaꞌoromo gaꞌiëꞌajëjo gëꞌi mae ëꞌoruomego.
19 Orot ta eo, ‘Ayu au cow baubuh etei ten atobon, imih baimanamen isan anan, a tur ao’owen men karam boro anan.’
20 Ae göëro uavade höjo: Na magonahe masuvëꞌe jevëꞌëro ëhuni bogo öꞌejöjo.
20 Naatu orot ta eo, ‘Ayu i boubun atabin, imih men karam boro aawau anihamiy nama airit tanan.’
21 Ëhiꞌamu rue ahuro vuonoröꞌö rueromo hesi a börömoho uavade höjo: Ëhi ëhi uevare höjo. Ëhi uevare höjamu rue osa arijoꞌohuro vöröꞌiraeromo hesi aho uavade höjo: Ma-burëro vaꞌiranoho amoꞌe öri masijoho ininoho ahoꞌobëhe juvo barënëjo. Juvo barëromo bogo eni jiëꞌe aribövioho sino sisërëjëꞌe aribövioho nuni sisëꞌe aribövioho höru sisëꞌe aribövioho ëhi jiëꞌe aribövioho ujuoho ruenëjo.
21 Akir wairafin matabir maiye na orot gagamin ana tur eowen. Bar matuwan yan so’ar ana akir wairafin iu, ‘Saife kutit kwen ef gagamih yahimaim naatu bar merar hai ef yahimaim sabuw kakafih, yababan wairafih, ah umah kurut, ah umah murubih, matan fim initeten inan hiyuw tanaa.’
22 Ëhi uavamu ejahoromo ëhi ëꞌëꞌëro jiëꞌëro rueromo hesi börömoho uavade höjo: Ja uevanëhi iae na ëhi ëꞌëꞌe jevajëjo. Röhu röhe iae jiajëjo.
22 Naatu akir wairafin eo, Regah, io na’atube i asinaf, baise bar awan i men karatan.’
23 Röhe iae jiajëjamu rue börömohuro uavade höjo: Mu öroro jeꞌo öroro vaꞌiranoho dinëmiromo uëvego ae ahoꞌobëhe rueruomoꞌirajo ëhuro nasi osaho irijiomoꞌiröhe höjo.
23 Imaibo orot ana akir wairafin iu, ‘Kutit kwen bar merar hai ef gagamih yahimaim, naatu ef gidigidih rewahimaim, sabuw iyab nati’imaim ina’i’itih inabuwih kwanan, saise au bar awan nakaratan.’
24 Na jemë ae ahoꞌobëhe uëvajëjo: Na urimo uëvamu juahemijare aribövioho nasi i söröꞌoho bogo iꞌaꞌaruëjo. Bogo mae bogajo.
24 A tur ao’owen sabuw iyab wan hai kob anan i men hikok imih boro men yait ta au hiyuw nakatubunimih!”
25 Iae ae magonahe ahoꞌobëhe siri vaꞌëne Iesuꞌo gemu mae örire jijihoruomonövadeje. Jijihojuvo Iesuro huotorovoromo uëvadeje:
25 Ana veya ta sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu hi’ufunun bairi hinan tatabir iuwih eo,
26 Jemëhu nasiro rovëꞌoho jemesi vëmu vavuꞌe vabore aboji harihuꞌe öe maꞌine nadi ë aribövioho nuninöho bamoꞌi na dejonöho remorëjo. Röhu avehuꞌo gemuoho höjo. Jemëhu ave saꞌare raromoꞌirarijoho nadi ëho nuninöho bamoꞌi na dejonöho remorëjo. Jemëhu bövie biseꞌe göemu göemu nuninö bamëꞌoho nasi ijore ijoroho bogo jijihoꞌarujëjo.
26 “Orot yait ayu ebi’ufnunu, baise hinah, tamah, aawan natunatun, taitin, ruburubun isah ebiyabow naatu i taiyuwin auman ana yawas isan ebiyabow, nati orot i men karam boro ayu ni’ufnunu.
27 O ae rahu ja bogo uvëꞌoho: Iesuare jöëni viꞌehe huë vavaene javoje rabe baeromo guomevëꞌoho iae hesi hö uvoromo bogo korosi hesi iꞌu banigojiomanovoromo nasi ijore ijore juvëꞌoho ja bogo nasi ijorajoho javoꞌajëjo.
27 Orot yait ana onaf na’abar ayu ananamaim ni’ufnunu airi ananan i ayu au bai’ufununayan.
28 Nasi ijore ijore jijihoꞌiëꞌiroho ëho mu böröme jiaje nadi ëma jijihoꞌi urimo uehorovo avohoromo evaro nasi ijore ijoroho jijihorëjo. Ëhesi bëhoho ae rahu ja javu ëgobövi vaeꞌiëꞌiroho bogo ëma vaeꞌi urimo saꞌaro hiromo javu vaeꞌirane monioho adaho gaꞌaꞌanuëjo gaꞌi vae barëꞌirane monioho eni jiego o bogo.
28 Orot ta ana bar wowabinamih boro men asir nawowab kwaniyimih, baise wan i boro namare ana bar ayubin nayakitifuw, ana baiyan boro bai’ab naatu ana kabay karam boro iti bar nawowab nisawar ai en.
29 Ja bogo adaho gavëꞌoho ëhuro nani saꞌahemu vaeromo gaꞌaꞌanuëjo monioho barëꞌiramu vituoho vuonugoꞌanuëjo. Vuonugoꞌiramu ae ahoꞌobëhe ëho garomo ja sivagoromo uvoruomoꞌajëjo:
29 Anayabin ana kabay men nakakaram na’at boro tafah nararauwen ufunamaim wowabina’e nabat, naatu sabuw afa tafawat hinabatabat hina’itin boro hini’iyab hinamarib,
30 Ësareriꞌe aho javu ëgobövie vaeꞌiëꞌoromo bogo eni jiamu vituoho vuonugade höjo.
30 hinao, ‘Iti orot bar wowabinamihibe busuruf tafawat rauwen naatu ihamiy ebatabat.’
31 O uhu jö göho bëhe gemuoho höjo. Saꞌare a börömo göehu saꞌa a börömo göhuꞌo muorovoꞌiëꞌiroho hu bogo ëma muorovoꞌi urimo saꞌaro hiromo uehorovoromo uvoꞌaꞌajëjo: Rue a börömo göhuro muorovo ae ahoꞌobëhe 20,000 ae ahoꞌobëhe mae sö ujuoho rovajëjo. Na muorovo ae ahoꞌobëhe 10,000 ma-veminoꞌe ëhemu jevajëjo. Naehu huꞌo muorovëꞌoho na na eni jevoꞌajëjo o bogo eni jevoꞌajëjo.
31 Itinin tabo iti, aiwob orot ta ana baiyowayah etei 10,000 tabow, aiwob orot ta hairi baiyowamih tan, baise aiwob orot ta ana baiyowayah etei i 20,000 imih nati aiwob ta i boro tamare tama tanot, ‘Ayu karam boro nati aiwob orot airi aniyow?’
32 Ëhi uvonugoromo uvëꞌoho: Bogo eni jevo hesi hö uvëꞌoho muorovoꞌi rovaje a börömoho bogo bëhiroho rovëꞌe evare ve hijaje a börömo göhuro hesi aho rëmöꞌöꞌiramu vaꞌoromo rue rovaje a börömo göho sanuamiromo jö mae majahiromo uaꞌaꞌaruëjo: No diehiꞌoromo muorovoho tugohoromo avoho raromoꞌejarëjo.
32 Naatu tanotanot men takakaram na’at, i boro ef yok tama tur tiyafar aiwob turan hairi hitao tufuw hita’afuw.
33 Ëuhu jö hesi bëhoho jemëhu jemesi saꞌae inömo inöme bövie biseꞌe uehorovarujoho bogo vuonugëꞌoho bogo nasi ijorajo ömoꞌömoho jëvoꞌajëjo.
33 Ef i nati ta’imon, orot yait nakok ayu bai’ufnunu’umih mat i ana sawar etei nakwahir nayaraiyen.
34 Nasi ijore ijore jijiharujoho jemë sö vaꞌëne jëvajëjo. Söho rihuꞌe mabëhe höjo. Röhu sö hesi rihu barëjëꞌoho röhu bogo maho avoho hesi höjo.
34 Riy i gewasin, baise naniyan nabi’en boro hinisaroun, anayabin men karam boro hiniwa’an riy namatar maiye.
35 Ëhuꞌëro ë hesi muoho bogohöjo. Bogo muroho ruruhöꞌöjego muoho rihuvoꞌi bogo mi dëhuꞌo buarohoromo bahijego muoho marëꞌi aꞌi ëhi jiëꞌe söho ma-ruruhöꞌöjarue höjo. Ae rahu ja God-are jö hejanue ae javëꞌoho bëhoho nahoromo birohonëjo.
35 Naatu me yan ub yen gewas isan hinayayare boro men ana gewasin ta namatar, imih boro hinisaroun. Imih o yait tain ema’am inarub tur iti inanowar gewas!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.