Lucas 13
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Ëhi uëvamu gavëꞌi ë raromarohuro Iesu uavareje: Galilee saꞌa raje ae göëro God-ni mie bahiꞌirögoro muoꞌamare höjo. Muoꞌamoromo köe otehamu gavëꞌi Pilate-are muorovo ariböviohuro ro ë aribövioho muoꞌamamu ëhuro jabesi köhuꞌo God-are mi köhuꞌo gemuore buarohëꞌe höjo.
1 Nati ana veya’amaim sabuw afa hina hitit, Galilee sabuw sibor hiya’aya wanawanan Pilate rouw himomorob isan Jesu ana tur hi’owen.
2 Buarohëꞌe höjamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Na jemëro uvarujëjo: ËGalilee rajohuro Galilee rajo ioroꞌioroho iosirëmiromo sisë bëhe jioruomëꞌëro ëhuꞌëro ëhi jiëꞌe huë vavaenoho baeromo vuovade höjo.
2 Naatu Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot Galilee wanawanan nati sabuw hai bowabow kakafih ra’at sabuw afa hinatabirih imih biyababan nati na’atube hibai himorob?
3 Hesi bëhoho bogo ëhioho höjo. Bogo mae bogajo. Aꞌi jemëhu uehoro sisë bogo vuonugoꞌi God mae uehorovëꞌoho jabumë vuovëvadëhi ae ahoꞌobëhe jemëꞌo ëhi iꞌuoho mana baeromo vuovëvoꞌajëjo.
3 Baise en! A tur ao’owen bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.
4 O Jerusalem raje ae ahoꞌobëhe 18 vuovëvade jöho uehorovohëjo. Jerusalem amore Siloam jovo bëhire javu ëgoböviohuro ahoromo ae ahoꞌobëhe 18 jabesi döre ruvebiromo taemoꞌamade höjo. Na jemëro uvarujëjo: Taemoꞌamade Jerusalem amo rajohuro Jerusalem amo rajo ioroꞌioroho iosirëmiromo sisë bëhi mae jioruomëꞌëro ëhuꞌëro ëhi jiëꞌe huë vavaenoho baeromo vuovade höjo.
4 Naatu sabuw 18 Siloam bar gagamin tafan katub re rabih himomorob, kwanotanot Jerusalem wanawanan i akisih hai tafasar ra’at sabuw afa hinatabirih, imih nati na’atube himorob?
5 Bogo mae bogajo. Aꞌi jemëhu uehoro sisë bogo vuonugoꞌi God mae uehorovëꞌoho jabumë vuovëvadëhi ae ahoꞌobëhe jemëꞌo ëhi jiëꞌe iꞌuoho mana baeromo vuovëvoꞌajëjo.
5 Baise en! A tur ao’owen, bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.”
6 Ëhi uënugoromo ave uhu jöho majëhiromo uëvadeje: Ae gemu hesi öꞌi bajo mure mesoho riꞌöjëꞌe jiade höjo. Riꞌöjëꞌe jiamugo rueromo böse nahoromo gavade höjo bogojiamu.
6 Imaibo Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Veya ta orot ana masaw wanawanan ai fafou tanum yen ra’at. Naatu veya ta ro’oh isan tit na nura’at baise men ro’on ta itin.
7 Bogojiamu gagorovo mu arijoꞌohuro mu ajamijaje aho uavade höjo: Aveho gavëjo. Na aviae rueromo böse nahoromo gaꞌi hijode höjo mesoho bajoho bogo raejëꞌe jiamu gaꞌi hijodoho vadune ahoꞌobëhe niöꞌi gemu barëjëꞌe höjo. Ëhi jiëꞌe jiaje mesoho uejëjo. Rabëni ëma nugoꞌiramu saꞌa rihuoho barëꞌajëjo.
7 Basit nati masaw ana kaifinayan isan eo, ‘Aro, kwamur tounu wanawanan ai iti afe’enamaim ro’on men kafa’imo ta aitin. Akokok inatar nare asir bat ata me ebi’afiy.’
8 Ëhi uavamu hegorovo mu ajamaje ahuro uavade höjo: Iae mae höjo röhu vuonugego vadune gemu göꞌo namijego naro bëhire voꞌonöe umo rovaꞌoromo mi dëho ë bahijego ëhuro rihue baeꞌiröhe höjo.
8 Baise orot ai ana kaifinayan eo, ‘Regah inihamiy kwamur ta’imon nabat tana’itin, ayu boro anamaim hub anab hain ana yai tana’itin.
9 Rihu baebe vaꞌoromo vadune gemu barëjamu bajoraejëꞌiroho ëho iae mae jioꞌaꞌajëjo. O bogo raejëꞌoho uevego na mesoho ueꞌiröjo.
9 Maras kwamur ai nabiw na’at basit gewasin, boro tanihamiy nabat, baise men nabiw na’at, imaibo boro inatar nare ina’afun.’”
10 Iae Jew rajo jabesi nuho majae jiamu gagorovo Iesuro God rajahijarue osare hiromo jöho röjëhijadeje.
10 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Baremaim ma sabuw bi’obaiyih.
11 Röhu ë osare magonahe gemu hijëꞌe jiadeje. Satan-are a sisë hesi dëre abuejëꞌëro ëhuꞌëro hesi sino hahoꞌo sisërëjadoho vadune ahoꞌobëhe 18 barëjadeje. Sisërëromo hesi dejoho gurorovëꞌëro ahorire namiꞌiröhoho bogo eni jiadeje.
11 Nati’imaim babin ta afiy kakafih hirab kwatut ma kwamur etei 18 sasawar i na run. Nati babin koun ana rarik i kwabibin, baimutufurin isan biwa’an men karam.
12 Ëhi jiamu gagorovo Iesuro magonahoho garomo uvamu rovadeje. Rovamu uavadeje: Maꞌino ja marëjavëꞌe höjo.
12 Jesu nuw babin i’itin ana veya, babin eaf na nanamaim bat. Imaibo eo, “Babin, a sawowone abiyawasi.”
13 Marëjavëꞌe hö uaromo övoho sinore bamahamu gavëꞌi ahorire namiromo God huë mae uavadeje.
13 Naatu uman babin tafan yara’ah isan yoyoyoban ana veya, naniyan meyemeye babin koun ana rarik kwabeb inu’in mutufor misir bat God ana merar yi bora’ara’ah.
14 Ëhiꞌamu God rajahijarue osa muebejaje ahuro gavade nuho majare Iesuro magonahoho ëhi ajamamu gagorovo dë vörönimadeje. Dë vörönimamu ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Mu vaejarue majaho majae ahoꞌo övo gö mine övo göre gemu ëhi höjo. Ëmajaro rovego hu jemesi sinoho ajëmiꞌirajo. Nosi nuho majaroho nadi ruerego hu ajëmiꞌirajo.
14 Kou’ay bar ana kaifenayan yan so’ar, anayabin Jesu Baiyarir ana veya’amaim babin iyawas, naatu sabuw iuwih, “Veya etei six wanawananamaim i tanabow naatu yawas kwana kokok nati veya’amaim kwanan yawas kwanab, baise men Baiyarir ana veya’amaim.”
15 Ëhi uëvamu hegorovo Badaro ë osa muebejaje aho uavadeje: Jemë sareri sareriꞌe aribövie jëvajëjo. Nuho maja jiëꞌiroho jemë ae ahoꞌobëhe mue vaeromo jemesi ö mahuꞌoho jiovoꞌamoromo jovore sö ujuoho vaꞌaruje höjo jove ueꞌahojöro. Na mae-ëjo.
15 Regah orot iya’afut eo, “Wanawanan rerekabih! Baiyarir ana veya kwa taita’imon a donkey o a ox men kwarufamen kwabow kwan harew kwaitih tetomatom?
16 Jemëro jemesi ö mahuꞌoho nuho majare ëhi ajamijaruje höjo. Röhu ave magonahoho bogo ö mahuꞌehu jioꞌi hu Abraham-are ujëro jiëꞌëro ëhuꞌëro God-ro huë baejaje magonahe höjo. Röhu Satan-hu hu tövahadoho vadune ahoꞌobëhe 18 barëjajëjo. Ëhi jiëꞌoho naro rabëni nuho majaroho bogo ajamego bogo marëjörajo.
16 Iti babin i Abraham uwan ta, Satan bai fatum wainab kwamur etei 18 sawar, naatu boun ana bai’akirane Baiyarir ana veya abobotait yawas baib isan asinaf kakaf?”
17 Ëhi uëvamu hegorovo Iesu bijönimoruomade aribövioho ahoꞌobëhe javoje böröme baeꞌi a ioroꞌiorohuro ahoꞌobëhe uvoruomadeje: Iesuro mu mabëhe ahoꞌobëhe vaejaje hö uvoromo nimorohoruomadeje.
17 Iti na’atube eo ana veya ana rakit sabuw biyah eohow, baise sabuw moumurih na’in sawar gewasih sinaf hi’i’itan isan hiyasisir.
18 Ëhiꞌamu Iesuro jöe gö majëhiromo uëvadeje: God-hu böröme namiromo muebejëvaje öroho naro uhuꞌe buꞌöromo jemëꞌo naꞌo uehorovoꞌejarëjo.
18 Imaibo Jesu ibatiyih, “God ana aiwob itinin i mi’itube? Abisa biyanamaim boro anayai kwana’itin?
19 Ijo hisu ihe mustard ujehu riromo ëgovoromo börömo rijajëhi God-ro böröme namiromo ae göꞌo göꞌo ëhi gagovoromo muebejëvobe vaꞌaꞌajëjo. Ae gemuëro mustard ijo hisu uje gemu baeromo hesi mure öjade höjo. Öjamu riromo ijo vaꞌëne ëgovoromo börömorijade höjo. Börömorijamu ugëro rueromo hesi adore ijue vaeꞌamare höjo.
19 Itinin ta i orot ana ai momor ro’on bai in ana masawamaim tanum, naatu kuboun yen ra’at ai mamatar ana veya’amaim, mamu hina famefamenamaim hibatar hima’am na’atube.”
20 Ëhi uënugoromo jö göho majëhiromo uëvadeje: God-hu böröme namiromo muebejëvaje öri ë hesi uhu jö göho naro majëhiꞌiëꞌajëjo.
20 Jesu iban maiye ibatiyih, “God ana aiwob i boro abisa’amaim ana yai kwana’itin?
21 I dë huaje osehu ire rumorovajëhi God-hu böröme namiromo muebejëvaje muohuro saꞌae ahoꞌo ëhi rumorovobe vaꞌaje höjo. Magonahe gemuëro ie ahoꞌobëhe gagovoromo i dë huaje osoho i gemuore bamoromo iohuꞌo buarohade höjo. Buarohamu ë ioho ahoꞌobëhe rumorovo barëjade höjo.
21 Ana itinin ta i babin ana faraw afuninamih bai tew gagamin wanawanan isuwai re yeast auman wanawanan nayai kamat ra’at yen tew awan kakaratan na’atube.”
22 Ëhiꞌonugoromo Iesuro Jerusalem vaꞌiröhëni amo masijore amo ininore jöho röjëhibe vaꞌadeje.
22 Imaibo Jesu au Jerusalem yen inan ana maramaim, bar merar gagamih naatu bar merar gidigidih imaim run tit, sabuw i’obaibiyih auman yen in.
23 Vaꞌamu ae gemuëro uavadeje: Bada naehu jö ua gaꞌiëꞌajoho hejëjo. Na ae ma-gemu gemu ëhemu vuovoromo sisëroho bogo vaꞌi God-are öri ariꞌeroho vaꞌoromo maroho raromoꞌejarëjo. O diehi jioꞌaꞌajëjo. Diehi jioꞌaꞌajëjamu Iesuro ae ahoꞌobëhe uëvadeje:
23 Orot babin ta na Jesu ibatiy, “Regah o kunotanot boro sabuw matan ta’amo God yawas nitih?”
24 Sivohemu sivohoromo ojo harihoro rumo vaꞌo garëjo ëhuro ijonö God-are öri ariꞌere vaꞌirarije. Naro jemë uëvajëjo: Ae ahoꞌobëhe rumo vaꞌiëꞌiroho bogo eni jëvoꞌajëjo.
24 “Kwanabow gewas etawan awan kukurinamaim kwanarun, anayabin sabuw moumurih na’in boro nati etawanamaim run isan hinasinaftobon, baise a tur ao’owen boro men nakaram.
25 Röhu jemë ojo harihure bogo rumo vaꞌëꞌoho majae ijonö ë osa arijoꞌohuro riꞌöromo ojoho tugoho titimoꞌajëjo. Ojoho tugoho titimoꞌiramu jemëro amonö riravoromo aevoromo ojoho anoꞌanovoromo osa arijoꞌoho uaꞌaꞌarujëjo: Bada oje jiovahuego öꞌarëjo. Öꞌarëꞌiramu huro uëꞌaꞌajëjo: Jemë a rabëro rueruomoromo ojoho jiovëhojöro uvarujëjo. Ojoho na bogo jiovëhoꞌejöjo.
25 Regah bar matuwan namisir etawan nahirihir kwa boro ufun kwanabat etawan kwanarukikitar kwanao, ‘Regah etawan kubotawiy arun,’ naatu i boro nao, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab, naatu menane kwana.’
26 Ojoho na bogo jiovëhoꞌejöꞌiramu jemëro uaꞌaꞌarujëjo: Röhu no ie jove jaꞌo gemu mae inövare höjo. Nosi amoroho jero jöho röjahuinövane höjo.
26 Imaibo kwa boro kwaniya’afut kwanao, ‘Aki o bairi taa tatom, naatu ai bar ai meraramaim ibi’obaibiyi iso’ob, aisim kukakasiy.’
27 Röjahuinövane höꞌiramu rue osa arijoꞌohuro uëꞌaꞌajëjo: Jemë a rabëro rueruomoromo ojoho jiovëhojöro uvarujëjo. Jemë mu sisë vaejaruje aribövie jëvaje roriꞌo vaꞌohëjo.
27 Baise i boro nao maiye, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab naatu menane kwana. Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan, bowabow kakafin sinafuyah.’
28 Vaꞌohëꞌiramu jemëro gaꞌaꞌarujëjo jemesi hijo mionoꞌe Abraham Isaac Jacob o jö God-aro baeromo majëhinövare ae ahoꞌobëhe God-are öri ariꞌere ë raromoꞌi jemë babuꞌöjëvoꞌiramu gagorovo nierusuburuꞌe bamoromo ane jaꞌiho vuogigimoꞌarujëjo.
28 Naatu boro narukouwi ufun kwanatit kwanama kwanarerey, wa kwanayob kakikak hiniwa’an, naatu kwananuwanuw boro Abraham, Isaac, Jacob naatu dinab oro’orot God ana aiwobomaim hinabat hinabiyasisir kwana’itih!
29 Röhu maja rojomajire bevaꞌajire arua anumiae jioromo ae ahoꞌo God-are öri ariꞌere vaꞌoromo ie ueꞌahoruomoꞌajëjo.
29 Sabuw boro veya yeninane, veya ra’iyinane, naatu torene, oyawane etei hinaru’ay God ana aiwobomaim hai efan hinabow hinamare hinama hiyuw hinaa hinabiyasisir boro kwana’itih.
30 Ueꞌahoꞌiramu a ioroꞌiore dejonö jiaruoho nuninö jioruomoꞌi a ioroꞌiore nuninö jiaruoho dejonö jioruomoꞌajëjo. Ëhuremu uehorovorëjo.
30 Sabuw iyab boun wan tibi’iyon boro hini’uf, naatu sabuw iyab boun tibi’uf boro wan hini’iyon efan hinab.
31 Iesuro ëhi uëvamu gavëꞌi Pharisee ae göëro rueruomoromo uavareje: Riꞌöromo öre gö vaꞌëjo. Ave saꞌa muebejaje ae Herod-ro anagoꞌiëꞌajëjo.
31 Nati veya ta’imon, Pharisee afa hina Jesu ana tur hi’owen hio, “O boro efan iti inihamiy inan efan ta, anayabin Herod ekokok o na’asbuni inamorobomih ef enunuwet.”
32 Anagoꞌiëꞌajëjamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Herod hu sareriꞌe mu vaejaje ö sisëho vaꞌëne ae höjo. Vaꞌoromo hu uarëjo: Ave jöho hejëjo. Nörö hiromo Satan-are aruꞌaho sisë aribövi jabesi dëre jioꞌamajoho rarovöꞌöjëvobe a jabesi sinoho avohëvobe vaꞌojuvo evare nasi muoho barëꞌajëjo. Ëhi uarëjo.
32 Jesu iyafutih eo, “Kwan nati haruharu ana tur kwa’owen, ayu boun naatu maras hairi i boro sabuw iyab hisawow tema’am biyahimaim demon boro ana nunih naatu sawusawuwih aniyawasih, naatu veya baitounin i ayu au bowabow abisa bowamih anot anan i yomanin anisawar.
33 Röhu iae na ave saꞌaho vuonugoromo örire juvobe hibe vaꞌojuvo evare Jerusalem höröꞌejöjo nasi muoho ëhi jiëꞌëro. Ëhesi bëhoho jö God-aro baeromo majëhijarue ae ahoꞌobëhe ë amoremu muoꞌamamu vuovëvobe rovëꞌe höjo. Ëhuni naꞌo ë amore vaꞌiramu anegoꞌiramu guomoꞌejöjo.
33 Baise boun, maras, naatu mar natot ayu boro au ef anab maiye anayen anan, anayabin ef men ema’am dinab orot boro Jerusalem ufunane namorob.
34 Vaevëꞌe Jerusalem amo rajohumë jemëro jö God-aro baeromo majëhijarue aribövioho muoꞌamaruje höjo. God-hu jemëni rëmöꞌöjaje aribövioho munëro vajëmijaruje höjo. Kököröko vëmehu harihu vivoju uhure nugoꞌamoromo diehehu aegëharuëhi naro jemë ëhi gagovëvoromo gemuore rëmoꞌi nimoꞌi hijode höjo röhu jemëro bijönimarije höjo.
34 O Jerusalem, Jerusalem, dinab oro’orot irouw himorob, naatu kob abarayah God biyafarih kabayamaim irouw himorob. Mar bai’ab a kok a sabuw ataba’afuwih, kokorere natunatun bebenamaim ebaba’afuwih na’atube, baise o men i kok.
35 Ëhuni ave jöho hehëjo. God-ro jemesi amoho vuonugego jemesi sivue jëvoꞌiëꞌajëjo. Naro jemëꞌo hiromo vaꞌiramu jemë nasi nu anoꞌoho bogo gaꞌaꞌarujëjo hujeji na vuonoröꞌö rueꞌiramu evare avoho geromo ueꞌaꞌarujëjo: Bada God-are ihore rovanuoho mabëhe rovanuëjo. Ëhuremu uehorovorëjo.
35 Imih a bar boro hinihamiy barikokow natuw. A tur ao’owen, ayu boro men kwana’itu, ana veya’amaim boro inao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab!’”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.