Lucas 12
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs NAA
1 Iae ae ahoꞌobëhe mae ro tagavoromo tatijiomorovoromo hörëro bijöëro vaerovamu hesi ijorajoho jaburo urimo hejöro Iesuro ëhi majëhiromo uëvadeje: Jemëro gavëꞌiajo. Pharisee aribövi jabesi i dë huaje osohuro jemesirire rumorovoꞌajëjo. Jabuhu sareriꞌe mu vaejarue ëhi jiëꞌe muohuro jemesirire rumorovojöëni uëvajëjo.
1 Visto que milhares de pessoas se aglomeraram, a ponto de se atropelarem umas às outras, Jesus começou a dizer, antes de tudo, aos seus discípulos:
2 Jaruvoho Pharisee ariböviohuro jabesi mu sisëho gurihijarue höjo. Röhu mue rabe gurihiro jiajoho ahoꞌobëhe vaꞌorahoro jioꞌaꞌajëjo. Rabe rabe saginiëri vaejaruoho ahoꞌobëhe ma-samaro jioꞌaꞌajëjo.
2 Não há nada encoberto que não venha a ser revelado, nem oculto que não venha a ser conhecido.
3 Ëhuꞌëro jiëꞌëro jemëhu jöe rabe vahiꞌe saginiëri atëꞌoho ijonö majaꞌe ë jöho ma-vaꞌorahoro heruomoꞌajëjo. O osa gagore raromoromo saginiëri hiaꞌire majëhijëꞌoho aëro amo ririre ë jöho ma-darugoꞌo majëhiruomoꞌajëjo.
3 Porque tudo o que vocês disseram às escuras será ouvido em plena luz; e o que disseram ao pé do ouvido no interior da casa será proclamado dos telhados.
4 Röhu nasi ariböviohumë naro ave jöho jemesi örire majëhiꞌiëꞌajëjo. Nadi uvorëjo: Ëariböviohuro anaguoꞌajëromo juhuonëmiromo jabesi jöho uehorovorëjo. Jemesi sino hahoꞌo muoꞌamëꞌoho eni jëvajëjo. Röhu sino hahoꞌo muoꞌamonugoromo ijonö mu sisë gö jemesi örire vaejëvëꞌoho bogo eni jioruomo hesi höjo. Ëhuni nadi ë aribövioho juhuonëmirëjo.
4 — Digo a vocês, meus amigos: não temam os que matam o corpo e, depois disso, nada mais podem fazer.
5 Aꞌi juhuonamiꞌirarije aho naro uëꞌiëꞌajëjo. God juhuonamiromo hesi jöho uehorovorëjo. Ëhesi bëhoho God-hu jemesi aruꞌaho baejëhego vuovëvego evare ijonö vëniꞌe öri ariꞌere ujuoho ruruhöꞌöjëvoꞌiröhoho hu eni jiajëjo. Iae mae-ëjo. Jemë ë aho gemu juhuonamirëjo.
5 Eu, porém, vou mostrar a quem vocês devem temer: temam aquele que, depois de matar, tem poder para lançar no inferno. Sim, digo que a esse vocês devem temer.
6 Aꞌi aho bövioho biseꞌoho nadi juhuonëmirëjo. Ëhesi bëhoho God-ro uvajëjo: Jemë iae masije jëvajëromo avoꞌavoho muebejëvaje höjo. Monie ma-bisemu buꞌöromo ugo inine övo gö mine imoꞌarujëjo. Röhu God bogo uvaje höjo: Ugoho ininego bogo muebeꞌamoꞌejöjo. Bogo ëhioho uvoꞌi iae hu avoꞌavoho muebeꞌamaje höjo.
6 — Não se vendem cinco pardais por duas moedinhas? Entretanto, Deus não se esquece de nenhum deles.
7 Aꞌi jemë God-ro jemesi bövie biseꞌe ahoꞌo muebejëhoromo röhu jemesi simano uoho ëhuꞌo adahëhoromo avoꞌavoho muebejëhaje höjo. Ëhuni nadi juhuonivorëjo uge ahoꞌobëhe jioꞌamajoho ëho ma-jianovoꞌi ae gemu gemu jemë masije jëvëꞌe jiaje.
7 Até os cabelos da cabeça de vocês estão todos contados. Não temam! Vocês valem bem mais do que muitos pardais.
8 Röhu ave jöho naro uëvajëjo. Ae rahu a nunire uvëꞌoho: Na Iesuare ae jevajë uvëꞌoho God-are A Maho naro God-are anera jabesi nunire uvoꞌejöjo: Ëho nasi ae magonahe höjo.
8 — Digo mais a vocês: todo aquele que me confessar diante dos outros, também o Filho do Homem o confessará diante dos anjos de Deus;
9 O ae rahu a nunire uvëꞌoho: Na bogo Iesuare aehu jevajë uvëꞌoho naro God-are anera jabesi nunire uvoꞌejöjo: Ëho bogo nasi aehu magonahehu höjo.
9 mas o que me negar diante das pessoas será negado diante dos anjos de Deus.
10 O ae rahu God-are A Ma nasi jö sisëꞌi atëꞌoho God-ro uehorovoromo vuonugoꞌajëjo. Aꞌi ae rahu God-are Aruꞌaho hesi jö sisëꞌi atëꞌoho ëho God bogo uehorovoromo vuonugoꞌajëjo.
10 Todo aquele que disser uma palavra contra o Filho do Homem, isso lhe será perdoado; mas, para o que blasfemar contra o Espírito Santo, não haverá perdão.
11 O jemë nasi mu vaejamu gavëꞌoho aëro uvoꞌaꞌaruëjo: Iesuare mu vaejarujoho ëho mu sisë vaejaruje höromo jemë guduamëvoromo God rajahijarue osare mu vaejarue a masijo jabesi nunire o gavana jabesi o saꞌare a masijo gö gö jabesi nunire rëmoruomoꞌajëjo court vaejëvojöro. Ërëmëꞌiroho nadi uvorëjo: No diehi nosi jöho majëhiꞌejarëjo. O rabu jöe majëhiꞌejarëromo nurunurumorëjo.
11 — Quando levarem vocês às sinagogas ou à presença de governadores e autoridades, não se preocupem quanto à maneira como irão responder, nem quanto às coisas que tiverem de falar.
12 Ëhesi bëhoho jemëhu jö majëhiꞌirarije majaho rueꞌiramu evare majare God-are Aruꞌahohuro röjëhiꞌiramu garomo uvoꞌaꞌarujëjo: Iae no ëhi ëhi majëhiꞌejarëromo ëhuni nadi nurunurumorëjo.
12 Porque o Espírito Santo lhes ensinará, naquela mesma hora, as coisas que vocês devem dizer.
13 Iae ae ahoꞌobëhe jiareje röhu ae gemuëro riꞌöromo Iesu uavadeje: Tisa nasi öho uavego nosi vavuehu guomoꞌi nugahuadoho na gö bojemiꞌirajo.
13 Nesse ponto, um homem que estava no meio da multidão disse a Jesus: — Mestre, diga a meu irmão que reparta comigo a herança.
14 Gö bojemiꞌirajamu Iesuro uavadeje: Raro uvade höjo naro jemesi muoho gavëhoromo jemesi inömo inömoho maho sisëho mevonövoꞌirodego. Ëho bogo nasi muehu höjo.
14 Mas Jesus lhe respondeu:
15 Ëhi uanugoromo ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Jemëro gavëꞌi avoꞌavoho mueberovorëjo. Jemesi sinohemu uehorovoromo bövie biseꞌe baeꞌi ëma nëgojöëni uëvajëjo. Ja saꞌae jove inömo inöme rabe rabe bövi mae baejëꞌoho bogo ëhuro maroho hiꞌaꞌanuëjo.
15 Então lhes recomendou:
16 Ëhi uënugoromo ave uhu jöho röjëhiromo uëvadeje: Iae bövi biseꞌo marohëꞌe ae gemuëro hijade höjo. Hijamu hesi saꞌaroho irunoꞌoho ma-mabëhe riꞌamade höjo.
16 E Jesus lhes contou ainda uma parábola, dizendo:
17 Ma-mabëhe riꞌamamu gagorovo huro hesi simanore uehorovoromo uvade höjo: Nasi irunoꞌoho börömo böröme jevajëjo. Ëhuꞌëro nasi irunoꞌo avoho bahiꞌirode röhoho bogo eni jioꞌamajëjo biseꞌëro jiëꞌëro. Ëhi jiëꞌoho na diehiꞌoꞌejöjo.
17 Então ele começou a pensar: “Que farei, pois não tenho onde armazenar a minha colheita?”
18 O iae na ëhi ëꞌejöjo. Nasi i bahijaje osaho biseꞌe jioꞌamëꞌëro naro dadovoꞌamoꞌi javu masijo masije vaeꞌamoꞌejöjo nasi irunoꞌe nasi bövie biseꞌe ë maro bahiꞌirodëni.
18 Até que disse: “Já sei! Destruirei os meus celeiros, construirei outros maiores e aí armazenarei todo o meu produto e todos os meus bens.
19 Vaenugoromo naro nasi uvoꞌejöjo: Na eni jevëꞌe ae jevajëjo. Irunoꞌoho inömo inömoho bövi mae avoho bahijëꞌëro vadune ahoꞌobëhe eni jevobe vaꞌaꞌajëjo. Ëhuni na nuhoromo ma-hijëꞌi ie jove iromo nimoronimorohonövoꞌejöjo.
19 Então direi à minha alma: ‘Você tem em depósito muitos bens para muitos anos; descanse, coma, beba e aproveite a vida.’”
20 Nimorohonövoꞌejöjamu God-ro uavade höjo: Ja simano sisëꞌi uehorovanue ae javajëjo. Jaruvo vahiꞌe naro jasi aruꞌahoho baejahoꞌiramu guomoꞌaꞌanuëjo. Guomoꞌiramu jaehu bahijane irunoꞌoho bövioho biseꞌoho raro baeꞌaꞌajëjo. God-ro ëhi uavade höjo.
20 Mas Deus lhe disse: “Louco! Esta noite lhe pedirão a sua alma; e o que você tem preparado, para quem será?”
21 Ëaehu ëꞌade mu hesi bëhoho ëhi höjo. Ae rahu hesi sinohemu uehorovoromo bövi biseꞌo marohëꞌe mae bahiromo uvëꞌoho: Ëhuro na eni jevajë uvamu röhu God-hu uvëꞌoho: Bogo ëhioho jioꞌi hu bogo eni jiëꞌe hö uvëꞌoho ëhuro ë ahuꞌo hesi muohuꞌo beꞌaꞌajëjo.
21 — Assim é o que ajunta tesouros para si mesmo, mas não é rico para com Deus.
22 Ëhi uënugoromo Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Inömemu uehorovëꞌoho bëhi rumoꞌe jiëꞌe jiaje ëhuni nadi uvorëjo: No i rabe ueꞌahoromo bogo vuovoꞌi biririvoromo raromoꞌejarëjo. Uho niöguꞌo rabëro sino hahoꞌoho riogivoꞌejarëromo nurunurumorëjo.
22 A seguir, Jesus se dirigiu aos seus discípulos, dizendo:
23 Ëhesi bëhoho ioho biseꞌe jioꞌi jemëhu biririvoromo raromarujoho ëho börömoho höjo. Uho niöguꞌoho biseꞌe jioꞌi sino hahoꞌo jëvajoho ëho börömoho höjo.
23 Porque a vida é mais do que o alimento, e o corpo, mais do que as roupas.
24 Magugoho uehorovohëjo. Noehu ëꞌaruëhioho magugoho bogo ëhioho irunoꞌoho bivarue höjo o gagovarue höjo. I bahijarue osaho bogojëvajëjo. Röhu God-ro ë ugoho mioꞌamaje höjo. Röhu jabumë ma-biseꞌe jioꞌamoꞌi jemë masijo mae jëvajëjo. Ëhuni hu jemëꞌo avoꞌavoho muebejëvoꞌajëjo.
24 Observem os corvos, que não semeiam, não colhem, não têm despensa nem celeiros; contudo, Deus os sustenta. Vocês valem muito mais do que as aves!
25 O jemëhu uvëꞌoho: No diehiꞌoromo ave saꞌaroho majae ëgoꞌo raromoꞌejarë uvoromo nurunurumëꞌoho na ëhuro jemesi vuovoꞌirarije majaho iosiramiromo ruëhi ma-bisemu göꞌo raromobe vaꞌorëjo. Bogajo.
25 Quem de vocês, por mais que se preocupe, pode acrescentar um côvado ao curso da sua vida?
26 Ajamirovoromo bogo vuovoꞌi majae ëgoꞌo raromëꞌoho ëho mu biseꞌe höjo. Röhu nurunurumëꞌohuro ëgoꞌo raromoꞌirarijoho jemë bogo eni jëvajëjo. Ëhuꞌoho rabëni mu göëni göënioho nurunurumaruje höjo. Bëhe bogohöjo.
26 Portanto, se não podem fazer nada quanto às coisas mínimas, por que se preocupam com as outras?
27 O jeꞌore resu resuehu diehiꞌoromo riꞌamaruoho ëhuꞌo uehorovohëjo. Aehu mu vaeromo niögu avoharuëhioho resu resuoho bogo ëhioho ëꞌarue höjo. Bogo ëhioho ëꞌarue höjo röhu ave resu resuoho ma-mabëhe kavuego garomo nosi dëho vuëvavuaje höjo. Naro jemë uëvajëjo: A böröme Solomon niögu ma-mabëhe ioꞌamonövadoho ëho ma-jianovoꞌi ave resu resuoho ma-mabëhe mae kavuoꞌamaje höjo.
27 Observem como crescem os lírios: eles não trabalham, nem fiam. Eu, porém, afirmo a vocês que nem Salomão, em toda a sua glória, se vestiu como qualquer deles.
28 Jaruvëhi resu resuoho saꞌare rijego nërëhi ëhi aëro jahoromo vëniro huoꞌamarue höjo. Röhu ëhi jiëꞌe resu resuoho God-ro muebejego marëromo kavuoꞌamaje höjo. Resu resuoho ma-biseꞌe jioꞌamoꞌi jemë masijo mae jëvajëjo. Ëhuni uvorëjo: Hu noꞌo avoꞌavoho muebejavuoromo uhe niöge iꞌimamuiꞌajëjo. Nurunurumarujoho God bogo ma uehorovaruje aribövie jëvajëjo.
28 Ora, se Deus veste assim a erva que hoje está no campo e amanhã é lançada no forno, muito mais fará por vocês, homens de pequena fé!
29 Röhu jemëro nadi uvorëjo: No i rabe jovo rabe iꞌejarëromo nurunurumorëjo.
29 Portanto, não fiquem perguntando o que irão comer ou beber e não fiquem preocupados com isso.
30 God-are jö bogo hejëꞌe raromarue ariböviohuro ie jove bövie biseꞌe ëhuremu uehorovoruomaje höjo. Röhu jemëro nadi ëhioho ëꞌorëjo. Jemesi Vavuohuro iae mae garomo uvajëjo: Jemë iëro jovëro rabëro ëhuro biririvoromo raromarujëjo.
30 Porque os gentios de todo o mundo é que procuram estas coisas; mas o Pai de vocês sabe que vocês precisam delas.
31 Ëhuni nadi ëhemuoho uehorovoꞌi aꞌi God-hu böröme namiromo muebejëvaje muoho ëho uehorovorëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho God-ro jemesi aruꞌahoho muebejëvoromo röhu ie jove niöge ëhuꞌo romoromoro bojëmiꞌajëjo.
31 Busquem, antes de tudo, o seu Reino, e estas coisas lhes serão acrescentadas.
32 Jemë bogo ae ahoꞌo jëvoꞌi God-are ö mahuꞌe ma-gemu gemu jëvajëjo. Röhu nadi juhuonivorëjo. Jemesi Vavuohuro iae nimajëjo hesi ajiꞌe öri ariꞌe ë hesi huë maho bojëmiꞌiröhëni.
32 — Não tenha medo, ó pequenino rebanho; porque o Pai de vocês se agradou em dar-lhes o seu Reino.
33 Röhu jemesi bövioho biseꞌoho imoꞌamoromo monioho baeromo bogo eni jiëꞌe aribövioho suvuorëmirëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho jemesi bövioho biseꞌoho öꞌidöre bahiꞌarujëjo. Ëhuro bogo sisërëjëhoꞌi vajiohuꞌe aho bogo bëhiroho vaꞌoromo ujuohëhoꞌi majo majoho bogo tarivëhoꞌi aꞌi jemesi bövioho biseꞌoho marohëꞌe mae jiemu jiëhoꞌajëjo.
33 Vendam os seus bens e deem esmola; façam para vocês mesmos bolsas que não desgastem, tesouro inesgotável nos céus, onde o ladrão não chega, nem a traça corrói,
34 Jemesi mae sisë dinöꞌe jiajire jemesi dë vövöbajoꞌoho ë gemu jioꞌaꞌajëjo.
34 porque, onde estiver o tesouro de vocês, aí estará também o seu coração.
35 Röhu jö göho ave muohuꞌo vaenövorëjo. Jemëro avohorovoromo uho niöguꞌe vaeromo iroho bueromo avoho raromorëjo.
35 — Estejam preparados, com o corpo cingido e as lamparinas acesas.
36 Avoho raromoromo mu ajamijarue ariböviehu jabesi börömehu rovego ajamiꞌi muebejaruëhi ëhi avoho raromoromo mueberëjo. Ëhesi bëhoho mu ajamarue aribövi jabesi börömohuro aehu masuꞌiröhe söröre vaꞌëꞌëro vuonoröꞌö rueromo ojore anoꞌanovoꞌiramu rueho jaburo heromo ojoho ma-burëro jiovahoꞌaruëjo.
36 Façam como os homens que esperam pelo seu senhor, ao voltar ele das festas de casamento; para que logo abram a porta, quando vier e bater.
37 Ma-burëro jiovahoꞌiramu jabesi a börömohuro garöhe jabumë nune jioruomoromo eni jëvamu gëvëꞌoho huë mabëhe bojëmiꞌajëjo. Huë mabëhe bojëmiromo hesi niögoho avoho ruahoromo jaburo saꞌare raromojöro uënugoromo ioho jovoho iꞌimëmiꞌajëjo.
37 Bem-aventurados aqueles servos a quem o senhor, quando vier, encontrar vigilantes. Em verdade lhes digo que ele há de cingir-se, dar-lhes lugar à mesa e, aproximando-se, os servirá.
38 Ëa börömehu bogo burëro rueꞌi vahi ririꞌe o vahi riri duvahoho iosiramiromo ëhi ruëhi rueromo gëröhe jabumë eni jëvamu gëvëꞌoho huë mabëhe bojëmiꞌiramu baeruomoꞌajëjo.
38 Quer ele venha à meia-noite ou de madrugada, bem-aventurados serão eles, se os encontrar vigilantes.
39 Ave uhu jöhuꞌo avoꞌavoho uehorovohëjo. Vajiohuꞌe aehu rueröhe majaho osa arijoꞌoho bogo gavade höjo. Gaꞌibejajo vajiohuꞌe a hesi öroho tugohahego osaho bogo dadovoromo inömoho ujuohoꞌibejajo.
39 Porém, considerem isto: se o pai de família soubesse a que hora viria o ladrão, não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
40 Osa arijoꞌohuro gavëꞌi hiꞌibejajo mae jioꞌibejajo. Jemëꞌo gavëꞌi raromorëjo. Jemë bogo uehorovëꞌe raromaruje majare evare God-are A Maho naro rueꞌejöjo.
40 Estejam também vocês preparados, porque o Filho do Homem virá à hora em que vocês menos esperam.
41 Ëhi uëvamu hegorovo Peter-ro Iesu uavadeje: Bada na ja jasi ijorajoho noremuëremu röjahuiꞌi o ae ahoꞌobëhe röjahuiꞌi ë uhu jöho majahuijanuëjo.
41 Então Pedro perguntou: — Senhor, esta parábola é só para nós ou também para todos?
42 Majahuijanuëjamu Badaro uëvadeje: Naehu ë jö majëhijaje hesi bëhoho aehu hesi a börömo hesi muohemu uehorovëꞌi simano mae uehorovoromo mu vaejajëhi jemëro ëhi muoho vaenövoꞌirarijego uëvajëjo. Ëhi jiëꞌe mu muebejaje a hesi a börömohuro uaꞌaꞌajëjo: Na vaꞌiëꞌajëjo. Jero nasi mu vaejarue a ioroꞌioroho muebejëvonëjo. Muebejëvoromo majae eni jiego jabesi irunoꞌoho iꞌimëminövonëjo. Iꞌimëminövonë uanugoromo vaꞌaꞌajëjo.
42 O Senhor respondeu:
43 Vaꞌo hijuvo röhu ijonö vuonoröꞌö rueromo garöhe ë ahuro hesi muoho avoho vaejahoꞌiramu gagorovo huë mabëhe bojamiꞌajëjo.
43 Bem-aventurado aquele servo a quem seu senhor, quando vier, achar fazendo assim.
44 Huë mabëhe bojamiromo uaꞌaꞌajëjo: Ja mu mae vaejanohuni ëhuni na mu börömore bamavoꞌejöjo. Jero bövie vaeromo nasi saꞌae inömo inöme bövie biseꞌe ahoꞌo muebejehonëjo. Mu avoꞌavoho muebejëꞌoho iae hu ëhi uaꞌaꞌajëjo.
44 Em verdade lhes digo que lhe confiará todos os seus bens.
45 Aꞌi ë mu vaejahaje aho sisë jiëꞌohuro ëhuro uehorovoromo uvoꞌaꞌajëjo: Nasi börömoho bogo burëroho rueꞌi örisanuovajëromo riꞌöromo mu vaejarue aho magonahoho muoꞌamoromo ie jove iromo ëhuro simane sisërëꞌajëjo.
45 Mas o que acontecerá se aquele servo disser consigo mesmo: “Meu senhor demora para vir”, e começar a espancar os empregados e as empregadas, a comer, a beber e a embriagar-se?
46 Ëhiꞌoromo bogo gavëꞌe uehorovëꞌe hiꞌiramu evare hesi börömoho ma-majioho rueꞌaꞌajëjo. Rueromo sino hahoꞌoho sisë maro ijumahoromo nugöꞌöꞌiramu sisëro vaꞌoromo jö ahoꞌahoꞌe ariböviohuꞌo hiꞌaꞌajëjo.
46 Virá o senhor daquele servo, em dia em que não o espera e em hora que não sabe, e irá aplicar-lhe um castigo severo, condenando-o com os infiéis.
47 A börömehu nimajoho mu vaejahaje aehu heromo röhu jö bogo ejahoromo bövi biseꞌo bogo avohoꞌamëꞌoho ëhuro hesi a börömohuro rueromo sisë maro anoꞌajëjo.
47 — Aquele servo que conheceu a vontade de seu senhor e não se aprontou, nem fez segundo a sua vontade, será punido com muitos açoites.
48 O a börömehu nimajoho mu vaejahaje aehu bogo hejëꞌe mu sisë vaejëꞌëro mana anoröhe bëhi jiëꞌoho iae ma-bisemu anoꞌajëjo. Röhu mu vaeꞌirarije simano ma-mabëhemu o suvuoro gö gö bövi mae God-hu jemesi örire bojëmijëꞌoho huro uvoꞌaꞌajëjo: Na böröme bojëmijëꞌëro ëhuro mu böröme vaeruomoꞌajëjo. O bogo vaeruomëꞌoho ëho sisë höjo.
48 Aquele, porém, que não soube a vontade do seu senhor e fez coisas dignas de reprovação levará poucos açoites. Mas àquele a quem muito foi dado, muito lhe será exigido; e àquele a quem muito se confia, muito mais lhe pedirão.
49 Naehu rovode hesi bëhoho saꞌae ahoꞌobëhe vëninöꞌe ravëvoꞌi rovode höjo mu sisëho barëꞌi ahoꞌobëhe ma-maemu jioröhego. Ëmuoho mamiꞌe vae barëꞌibejajo iae mae jevoꞌibejajo.
49 — Eu vim para lançar fogo sobre a terra, e bem que eu gostaria que já estivesse aceso.
50 Röhu ë hesi urimo na viꞌehe huë vavaene baeꞌirodoho ëho nasi örire jovëro rovanovo hesi höjo. Ëho bapataeto vaejevanovoꞌajëjo. Ëhuni naehu nurunuru börömo baejajoho hujeji ë huë vavaenoho baegorovo evare mae hiꞌejöjo.
50 Mas existe um batismo pelo qual tenho de passar, e como me angustio até que o mesmo se cumpra!
51 Nani jemëro uehorovoromo uvarujëjo: Nöröhu rovade hesi bëhoho nöröro ajamuego saꞌae ahoꞌobëhe iro muorovoꞌoho vuonugoꞌi ma-huë baerovoromo gemuoro raromoꞌiröhego rovade höjo. Jemëro ëhi uvarujëjo röhu na bogo ëhunioho rovode höjo. Bogo mae bogajo. Aꞌi naehu rovode hesi bëhoho naro nasi jöho majëhijego aëro heromo adovoromo ae göëro jöe gö uehorovoꞌi ae göëro jöe gö uehorovoꞌirarijego rovode höjo.
51 Vocês pensam que vim para dar paz à terra? Eu afirmo a vocês que não; pelo contrário, vim para trazer divisão.
52 Ëhesi bëhoho nani agane gemuoho ae ahoꞌobëhe övo gö mine osae gemuore huë mae raromoromo röhu a ioroꞌiorohuro avevejöꞌe aevoromo nasi muoho nimoꞌi ioroꞌiorohuro bogo nimoromo ae niöꞌi gemu jaburo jöe gö uehorovoꞌi ae niöꞌiro jöe gö uehorovoromo ëhuro huë sisë baeromo bogo gemuoroho avoho raromoꞌaruëjo.
52 Porque, daqui em diante, estarão cinco divididos numa casa: três contra dois e dois contra três.
53 Vavuohuro uehore gö baeromo harihoho nue huodivoꞌi harihohuro uehore gö baeromo vavuoho nue huodivoꞌajëjo. Vëmohuro uehore gö baeromo abojoho nue huodivoꞌi abojohuro uehore gö baeromo vëmoho nue huodivoꞌajëjo. Ajohuro uehore gö baeromo ajoho nue huodivoꞌi ajohuro uehore gö baeromo ajoho nue huodivoꞌajëjo. Ëhi jiobe vaꞌaꞌajëjo.
53 Estarão divididos: pai contra filho, filho contra pai; mãe contra filha, filha contra mãe; sogra contra nora e nora contra sogra.
54 Ëhi uënugoromo Iesuro ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Jemëro gavaruje anumëhi sue rojomego uvaruje höjo: Iae ënëro rueꞌiëꞌajëjo. Rueꞌiëꞌajëjego evare ënoho rovaje höjo.
54 Jesus disse ainda às multidões:
55 O jemëro gavaruje aruëhi bure rovego uvaruje höjo: Birebire böröme jioꞌiëꞌajëjego iae ëhi birebire böröme jiaje höjo.
55 E, quando notam que sopra o vento sul, dizem que fará calor, e assim acontece.
56 Jemë sareri sareriꞌe ae jëvajëjo. Jemëro saꞌaho öꞌidöho uherihoromo sue bure rabe rabe garomo uvaruje höjo: Ëhesi bëhoho iae ëhi jioꞌiëꞌajëjo. Röhu ave jaruvore rovaje muoho garomo ë hesi bëhoho bogo avoho garomo uvarujëjo: Iae God-are mu börömoho rovajëjo. Diehiꞌoromo bogo avoho gavarujëjo.
56 Hipócritas! Vocês sabem interpretar a aparência da terra e do céu, mas não sabem discernir esta época?
57 Röhu jemë rabëni bogo avoho mevoromo gavaruje höjo di muoho mae jiego.
57 — E por que não julgam também por vocês mesmos o que é justo?
58 Ae göehu jasi jö sisë hesirire jiëꞌëro ja baejavoromo court-re vaꞌiëꞌiroho jemë niöꞌiro örire vaꞌarujevaro jero huꞌo jöho mevoromo ahorire vae ganëjo. Bogo ahorire vaejëꞌoho huro guduamavoromo court gavaje a hesi övore bojamiꞌajëjo. Bojamiꞌiramu court gavaje ahuro police bojamiꞌiramu savoji gagore baꞌamavoꞌiramu ë hiꞌaꞌanuëjo.
58 Quando você for com o seu adversário ao magistrado, faça o possível para chegar a um acordo com ele enquanto vocês estão a caminho, para não acontecer que ele arraste você ao juiz, o juiz entregue você ao oficial de justiça e o oficial de justiça ponha você na prisão.
59 Ëhi hiemu hijuvo moni bojamiꞌiranoho ahoꞌobëhe bojami barë nahonahovoꞌanuëjo. Iae na mae uavajëjo.
59 Digo-lhe que você não sairá dali enquanto não pagar o último centavo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.