Lucas 12

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iae ae ahoꞌobëhe mae ro tagavoromo tatijiomorovoromo hörëro bijöëro vaerovamu hesi ijorajoho jaburo urimo hejöro Iesuro ëhi majëhiromo uëvadeje: Jemëro gavëꞌiajo. Pharisee aribövi jabesi i dë huaje osohuro jemesirire rumorovoꞌajëjo. Jabuhu sareriꞌe mu vaejarue ëhi jiëꞌe muohuro jemesirire rumorovojöëni uëvajëjo.
1 Nati ana veya’amaim sabuw hiruru’ay ana itinin i sibisib na’atube, naatu sabuw himour kwanekwan efan etei hibai karam hi’a’abinamo hibat. Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Pharisee hai yeast isan mata toniwa’an, nati sabuw ufuhine ana itinin i gewasin baise wanawanah i rerekabin, imih a tur ao’owen.
2 Jaruvoho Pharisee ariböviohuro jabesi mu sisëho gurihijarue höjo. Röhu mue rabe gurihiro jiajoho ahoꞌobëhe vaꞌorahoro jioꞌaꞌajëjo. Rabe rabe saginiëri vaejaruoho ahoꞌobëhe ma-samaro jioꞌaꞌajëjo.
2 Abisa hisabuw inu’in boro sabusabuw hinabosair, naatu abisa wa’iwa’irin inu’in boro nirerereb.
3 Ëhuꞌëro jiëꞌëro jemëhu jöe rabe vahiꞌe saginiëri atëꞌoho ijonö majaꞌe ë jöho ma-vaꞌorahoro heruomoꞌajëjo. O osa gagore raromoromo saginiëri hiaꞌire majëhijëꞌoho aëro amo ririre ë jöho ma-darugoꞌo majëhiruomoꞌajëjo.
3 Abisa guguminamaim kuo boro natit marakawamaim hinanowar, naatu abisa akisimo bar etawan ihir taituwa taininamaim kubitarasib boro bar faifiy wan hinabat hinao rereb.
4 Röhu nasi ariböviohumë naro ave jöho jemesi örire majëhiꞌiëꞌajëjo. Nadi uvorëjo: Ëariböviohuro anaguoꞌajëromo juhuonëmiromo jabesi jöho uehorovorëjo. Jemesi sino hahoꞌo muoꞌamëꞌoho eni jëvajëjo. Röhu sino hahoꞌo muoꞌamonugoromo ijonö mu sisë gö jemesi örire vaejëvëꞌoho bogo eni jioruomo hesi höjo. Ëhuni nadi ë aribövioho juhuonëmirëjo.
4 “Au ofonah a tur ao’owen sabuw iyab biya hina’a’asabun isan men kwanabir, anayabin nati ufunamaim boro men abisa ta hinasinaf.
5 Aꞌi juhuonamiꞌirarije aho naro uëꞌiëꞌajëjo. God juhuonamiromo hesi jöho uehorovorëjo. Ëhesi bëhoho God-hu jemesi aruꞌaho baejëhego vuovëvego evare ijonö vëniꞌe öri ariꞌere ujuoho ruruhöꞌöjëvoꞌiröhoho hu eni jiajëjo. Iae mae-ëjo. Jemë ë aho gemu juhuonamirëjo.
5 Orot yait kwana bibiruw i anao kwananowar. God i kwanabiruw, anayabin biya na’a’asabun ufunamaim ana fair ema’am boro baimakiy ana efanamaim nitaiy kwanare. Imih a tur ao’owen God i kwanabiruw.
6 Aꞌi aho bövioho biseꞌoho nadi juhuonëmirëjo. Ëhesi bëhoho God-ro uvajëjo: Jemë iae masije jëvajëromo avoꞌavoho muebejëvaje höjo. Monie ma-bisemu buꞌöromo ugo inine övo gö mine imoꞌarujëjo. Röhu God bogo uvaje höjo: Ugoho ininego bogo muebeꞌamoꞌejöjo. Bogo ëhioho uvoꞌi iae hu avoꞌavoho muebeꞌamaje höjo.
6 Mamu kwikwik etei five hai biyan i two toea tetotobon, baise God boro men kafa’imo nati mamu kikimin ta isan nuhin eburuburumih.
7 Aꞌi jemë God-ro jemesi bövie biseꞌe ahoꞌo muebejëhoromo röhu jemesi simano uoho ëhuꞌo adahëhoromo avoꞌavoho muebejëhaje höjo. Ëhuni nadi juhuonivorëjo uge ahoꞌobëhe jioꞌamajoho ëho ma-jianovoꞌi ae gemu gemu jemë masije jëvëꞌe jiaje.
7 Na’atube ukwarimaim arib eretei bai’ab tebatabat God i so’ob, imih men kwanabir. Kwa a baiyan i ra’at men mamu kwikwik na’atube.
8 Röhu ave jöho naro uëvajëjo. Ae rahu a nunire uvëꞌoho: Na Iesuare ae jevajë uvëꞌoho God-are A Maho naro God-are anera jabesi nunire uvoꞌejöjo: Ëho nasi ae magonahe höjo.
8 A tur ao’owen, orot yait ayu isou sabuw etei nahimaim eo’orereb, Orot Natun auman boro God ana tounamatar etei nahimaim nati orot isan naorereb.
9 O ae rahu a nunire uvëꞌoho: Na bogo Iesuare aehu jevajë uvëꞌoho naro God-are anera jabesi nunire uvoꞌejöjo: Ëho bogo nasi aehu magonahehu höjo.
9 Baise orot yait sabuw etei nahimaim ayu eyayaubu. Orot Natun auman boro na’atube God ana tounamatar etei nahimaim ibo nayaub.
10 O ae rahu God-are A Ma nasi jö sisëꞌi atëꞌoho God-ro uehorovoromo vuonugoꞌajëjo. Aꞌi ae rahu God-are Aruꞌaho hesi jö sisëꞌi atëꞌoho ëho God bogo uehorovoromo vuonugoꞌajëjo.
10 Yait Orot Natun isan tur nao kakaf na’at boro nanotawiy, baise orot yait Anun Kakafiyin isan tur kakafin nao nabi’ib boro men nanotawiy.
11 O jemë nasi mu vaejamu gavëꞌoho aëro uvoꞌaꞌaruëjo: Iesuare mu vaejarujoho ëho mu sisë vaejaruje höromo jemë guduamëvoromo God rajahijarue osare mu vaejarue a masijo jabesi nunire o gavana jabesi o saꞌare a masijo gö gö jabesi nunire rëmoruomoꞌajëjo court vaejëvojöro. Ërëmëꞌiroho nadi uvorëjo: No diehi nosi jöho majëhiꞌejarëjo. O rabu jöe majëhiꞌejarëromo nurunurumorëjo.
11 Baibabatiyi isan hinabuwi kwanan Kou’ay Baremaim, o gawan sabuw nahimaim, o aiwob sabuw nahimaim, men taiyuw wasfafari isan, o tur mi’itube eo isan kwaniyababanamih.
12 Ëhesi bëhoho jemëhu jö majëhiꞌirarije majaho rueꞌiramu evare majare God-are Aruꞌahohuro röjëhiꞌiramu garomo uvoꞌaꞌarujëjo: Iae no ëhi ëhi majëhiꞌejarëromo ëhuni nadi nurunurumorëjo.
12 Anayabin God Anun Kakafiyin nati ana veya’amaim boro tur ni’obaiyi kwanao.”
13 Iae ae ahoꞌobëhe jiareje röhu ae gemuëro riꞌöromo Iesu uavadeje: Tisa nasi öho uavego nosi vavuehu guomoꞌi nugahuadoho na gö bojemiꞌirajo.
13 Rou’ay wanawanahimaim orot ta Jesu iu, “Bai’obaiyenayan, ayu akokok tuwai ana tur ina’owen, tamai momorob ana kwahan nafaram airi ana bow.”
14 Gö bojemiꞌirajamu Iesuro uavadeje: Raro uvade höjo naro jemesi muoho gavëhoromo jemesi inömo inömoho maho sisëho mevonövoꞌirodego. Ëho bogo nasi muehu höjo.
14 Jesu iya’afut eo, “Aro, ayu au ef men ema’am boro anibasit tuwat airi a sawar kwahan ana faram?”
15 Ëhi uanugoromo ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Jemëro gavëꞌi avoꞌavoho mueberovorëjo. Jemesi sinohemu uehorovoromo bövie biseꞌe baeꞌi ëma nëgojöëni uëvajëjo. Ja saꞌae jove inömo inöme rabe rabe bövi mae baejëꞌoho bogo ëhuro maroho hiꞌaꞌanuëjo.
15 Naatu Jesu tatabir sabuw etei iuwih eo, “Mata toniwa’an sawar moumurih na’in bow isan men mata nananan niwa’an. Anayabin yawas wanatowan boro men orot ana sawar moumurih imaim hinafufun hinitinimih.”
16 Ëhi uënugoromo ave uhu jöho röjëhiromo uëvadeje: Iae bövi biseꞌo marohëꞌe ae gemuëro hijade höjo. Hijamu hesi saꞌaroho irunoꞌoho ma-mabëhe riꞌamade höjo.
16 Naatu Jesu oroubon ta eo, “Ana veya ta orot sawar wairafin ana masaw bo ana ub hiyen gewas hiw ro’oh moumurih na’in hiya itah,
17 Ma-mabëhe riꞌamamu gagorovo huro hesi simanore uehorovoromo uvade höjo: Nasi irunoꞌoho börömo böröme jevajëjo. Ëhuꞌëro nasi irunoꞌo avoho bahiꞌirode röhoho bogo eni jioꞌamajëjo biseꞌëro jiëꞌëro. Ëhi jiëꞌoho na diehiꞌoꞌejöjo.
17 basit mare ma not. ‘Ayu boro mi’itube ana sinaf? Anayabin iti bay hinafafour efan i boro en.’
18 O iae na ëhi ëꞌejöjo. Nasi i bahijaje osaho biseꞌe jioꞌamëꞌëro naro dadovoꞌamoꞌi javu masijo masije vaeꞌamoꞌejöjo nasi irunoꞌe nasi bövie biseꞌe ë maro bahiꞌirodëni.
18 Naatu ana notamaim eo, ‘Ayu boro iti na’atube ana sinaf, bay hai bar atamanih ana ku’uben hinare naatu gagamih ana wowab. Saise au bay ana ya naatu au sawar afa auman imaim ana ya.’
19 Vaenugoromo naro nasi uvoꞌejöjo: Na eni jevëꞌe ae jevajëjo. Irunoꞌoho inömo inömoho bövi mae avoho bahijëꞌëro vadune ahoꞌobëhe eni jevobe vaꞌaꞌajëjo. Ëhuni na nuhoromo ma-hijëꞌi ie jove iromo nimoronimorohonövoꞌejöjo.
19 Imaibo anao, ‘Darik orot, anababatun abow, kwamur manin na’in ana fofonin sawar etei abogaigiwas sawar, imih bounabo hamen ana mare anama gewas, anaa anatom taiyuwu aniyasisir!’
20 Nimorohonövoꞌejöjamu God-ro uavade höjo: Ja simano sisëꞌi uehorovanue ae javajëjo. Jaruvo vahiꞌe naro jasi aruꞌahoho baejahoꞌiramu guomoꞌaꞌanuëjo. Guomoꞌiramu jaehu bahijane irunoꞌoho bövioho biseꞌoho raro baeꞌaꞌajëjo. God-ro ëhi uavade höjo.
20 Baise God iu, ‘Kwikwekwe’aw gewas! Boun gugumin boro inamorob naatu a sawar iti ibobogaigiwas boro yait nabow?’”
21 Ëaehu ëꞌade mu hesi bëhoho ëhi höjo. Ae rahu hesi sinohemu uehorovoromo bövi biseꞌo marohëꞌe mae bahiromo uvëꞌoho: Ëhuro na eni jevajë uvamu röhu God-hu uvëꞌoho: Bogo ëhioho jioꞌi hu bogo eni jiëꞌe hö uvëꞌoho ëhuro ë ahuꞌo hesi muohuꞌo beꞌaꞌajëjo.
21 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Imih itinin i ta’imon, sabuw iyab aurih sawar karam hiya tetototo God matanamaim i men sawar wairafih.”
22 Ëhi uënugoromo Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Inömemu uehorovëꞌoho bëhi rumoꞌe jiëꞌe jiaje ëhuni nadi uvorëjo: No i rabe ueꞌahoromo bogo vuovoꞌi biririvoromo raromoꞌejarëjo. Uho niöguꞌo rabëro sino hahoꞌoho riogivoꞌejarëromo nurunurumorëjo.
22 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “A yawas isan a tur ao’owen men kwaniyababan kwanao, ‘bay boro menamaim anab ana’aan,’ o biya isan kwanao, faifuw boro menamaim anab ana’us.
23 Ëhesi bëhoho ioho biseꞌe jioꞌi jemëhu biririvoromo raromarujoho ëho börömoho höjo. Uho niöguꞌoho biseꞌe jioꞌi sino hahoꞌo jëvajoho ëho börömoho höjo.
23 Anayabin it etei taso’ob yawas i sawar gagamin men bay na’atube naatu biyat i sawar gagamin men ar faifuw na’atube.
24 Magugoho uehorovohëjo. Noehu ëꞌaruëhioho magugoho bogo ëhioho irunoꞌoho bivarue höjo o gagovarue höjo. I bahijarue osaho bogojëvajëjo. Röhu God-ro ë ugoho mioꞌamaje höjo. Röhu jabumë ma-biseꞌe jioꞌamoꞌi jemë masijo mae jëvajëjo. Ëhuni hu jemëꞌo avoꞌavoho muebejëvoꞌajëjo.
24 Baise kwanuw mamu awaw kwana’itih, i men me hikwair hitar, masaw hibo, naatu hifour hitab te’aa’umih en, na’atube men bay hai bar hiwowab imaim bay teya’aya’amih en, baise God akisin ebituwih! Imih kwa i God ana sawar gagamin men mamu na’atube!
25 O jemëhu uvëꞌoho: No diehiꞌoromo ave saꞌaroho majae ëgoꞌo raromoꞌejarë uvoromo nurunurumëꞌoho na ëhuro jemesi vuovoꞌirarije majaho iosiramiromo ruëhi ma-bisemu göꞌo raromobe vaꞌorëjo. Bogajo.
25 Isan imih iti sawar isah kwana biyababan ana gewasin i boro abisa namatar? Kwanotanot nati kwana biyababanamaim boro kwamur tabo ayawas tafan hina yara’ah namanin kwanama? Men karam.
26 Ajamirovoromo bogo vuovoꞌi majae ëgoꞌo raromëꞌoho ëho mu biseꞌe höjo. Röhu nurunurumëꞌohuro ëgoꞌo raromoꞌirarijoho jemë bogo eni jëvajëjo. Ëhuꞌoho rabëni mu göëni göënioho nurunurumaruje höjo. Bëhe bogohöjo.
26 A yababan iti sawar gidigidih isah kwabiyababan men emamatar, aisim sawar gagamih isah kwabiyababan?
27 O jeꞌore resu resuehu diehiꞌoromo riꞌamaruoho ëhuꞌo uehorovohëjo. Aehu mu vaeromo niögu avoharuëhioho resu resuoho bogo ëhioho ëꞌarue höjo. Bogo ëhioho ëꞌarue höjo röhu ave resu resuoho ma-mabëhe kavuego garomo nosi dëho vuëvavuaje höjo. Naro jemë uëvajëjo: A böröme Solomon niögu ma-mabëhe ioꞌamonövadoho ëho ma-jianovoꞌi ave resu resuoho ma-mabëhe mae kavuoꞌamaje höjo.
27 “Kwanuw rarab bogay ebatabat kwa’itin, men masaw hitar tebob, o ar faifuw tesasakir en, baise a tur ao’owen aiwob orot Solomon ana bar bonamanamarinamaim ma’am ana veya ana faifuw eo’osen hai gewasih i men iti beran ana gewasin na’atube’emih en.
28 Jaruvëhi resu resuoho saꞌare rijego nërëhi ëhi aëro jahoromo vëniro huoꞌamarue höjo. Röhu ëhi jiëꞌe resu resuoho God-ro muebejego marëromo kavuoꞌamaje höjo. Resu resuoho ma-biseꞌe jioꞌamoꞌi jemë masijo mae jëvajëjo. Ëhuni uvorëjo: Hu noꞌo avoꞌavoho muebejavuoromo uhe niöge iꞌimamuiꞌajëjo. Nurunurumarujoho God bogo ma uehorovaruje aribövie jëvajëjo.
28 Imih kwana’itin, God ar faifuw kutor fotan ius ana itinin gewasin maiyow boun ina’itin baise maras boro nakimow naha’obow nare hinab hinan wairaf wan hina yara’ah na’arah ni’en. Baise kwa i God ana sawar gagamin fai mar etei boro nakaifi ar faifuw nit kwana’osen, aisim a not ebikikimin!
29 Röhu jemëro nadi uvorëjo: No i rabe jovo rabe iꞌejarëromo nurunurumorëjo.
29 Imih men mar etei aa tom isan kwananot kwaniyababanamih.
30 God-are jö bogo hejëꞌe raromarue ariböviohuro ie jove bövie biseꞌe ëhuremu uehorovoruomaje höjo. Röhu jemëro nadi ëhioho ëꞌorëjo. Jemesi Vavuohuro iae mae garomo uvajëjo: Jemë iëro jovëro rabëro ëhuro biririvoromo raromarujëjo.
30 Anayabin Eteni Sabuw iti tafaram wanawanan tutufin etei iti sawar isah hinuwet tibiyababan, naatu kwa Tamat iti sawar etei isah kwakok kwabiyababan i so’ob.
31 Ëhuni nadi ëhemuoho uehorovoꞌi aꞌi God-hu böröme namiromo muebejëvaje muoho ëho uehorovorëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho God-ro jemesi aruꞌahoho muebejëvoromo röhu ie jove niöge ëhuꞌo romoromoro bojëmiꞌajëjo.
31 Baise wan i God ana aiwob kwananuwih kwanab dogoromaim nama, imaibo iti sawar isah kwanot kwabiyababan boro etei nit.
32 Jemë bogo ae ahoꞌo jëvoꞌi God-are ö mahuꞌe ma-gemu gemu jëvajëjo. Röhu nadi juhuonivorëjo. Jemesi Vavuohuro iae nimajëjo hesi ajiꞌe öri ariꞌe ë hesi huë maho bojëmiꞌiröhëni.
32 Kwa i ayu au bobaituw na’atube imih men kwanabir, anayabin Tamat aiwob bait isan i ebiyasisir boro nit.
33 Röhu jemesi bövioho biseꞌoho imoꞌamoromo monioho baeromo bogo eni jiëꞌe aribövioho suvuorëmirëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho jemesi bövioho biseꞌoho öꞌidöre bahiꞌarujëjo. Ëhuro bogo sisërëjëhoꞌi vajiohuꞌe aho bogo bëhiroho vaꞌoromo ujuohëhoꞌi majo majoho bogo tarivëhoꞌi aꞌi jemesi bövioho biseꞌoho marohëꞌe mae jiemu jiëhoꞌajëjo.
33 Imih a sawar eretei sabuw kabay wairafih ku’uwih tetobon naatu o kabay kubai yababan wairafih kufaramih, saise a kaukut no maramaim inabaib boro men natakweb; a sawar etei maramaim inaya’ay boro men ta nakasiy, o boro men ta bainowan hinabain naatu boro men ta ganidor hina’aanimih en anababatun.
34 Jemesi mae sisë dinöꞌe jiajire jemesi dë vövöbajoꞌoho ë gemu jioꞌaꞌajëjo.
34 Anayabin o sawar menamaim kuya’aya a not tutufin etei boro imaim na’in.
35 Röhu jö göho ave muohuꞌo vaenövorëjo. Jemëro avohorovoromo uho niöguꞌe vaeromo iroho bueromo avoho raromorëjo.
35 “Mar etei inabobuna a ar uwakamukamut inarab, a ramef inito’ab namarakaw o mata nuwinuwin inama, anayabin o men iso’ob boro abisa namatar.
36 Avoho raromoromo mu ajamijarue ariböviehu jabesi börömehu rovego ajamiꞌi muebejaruëhi ëhi avoho raromoromo mueberëjo. Ëhesi bëhoho mu ajamarue aribövi jabesi börömohuro aehu masuꞌiröhe söröre vaꞌëꞌëro vuonoröꞌö rueromo ojore anoꞌanovoꞌiramu rueho jaburo heromo ojoho ma-burëro jiovahoꞌaruëjo.
36 Ana’itin akir wairafih hai orot ukwarin tabin ana hiyuwane matabir maiye nan isan hima hikakaif, hai orot ukwarin matabir na etawan rurukikitar ana veya mar ta’imon hinowar naatu etawan hibotawiy rur na’atube.
37 Ma-burëro jiovahoꞌiramu jabesi a börömohuro garöhe jabumë nune jioruomoromo eni jëvamu gëvëꞌoho huë mabëhe bojëmiꞌajëjo. Huë mabëhe bojëmiromo hesi niögoho avoho ruahoromo jaburo saꞌare raromojöro uënugoromo ioho jovoho iꞌimëmiꞌajëjo.
37 Anababatun a tur ao’owen, akir wairafih iyab matah nuwinuwin hinama’am hai orot ukwarin namatabir nan na’i’itih ana veya, yasisir boro gagamin maiyow hinab! Anayabin i boro ana akir wairafih na’uwih hinamare naatu orot ukwarin boro bay semosemor ana faifuw na’us bay nasemor nitih hinama hinaa.
38 Ëa börömehu bogo burëro rueꞌi vahi ririꞌe o vahi riri duvahoho iosiramiromo ëhi ruëhi rueromo gëröhe jabumë eni jëvamu gëvëꞌoho huë mabëhe bojëmiꞌiramu baeruomoꞌajëjo.
38 Akirwairafih hina bobuna matah nuwinuwin hina ma’am hai orot ukwarin nan natit, o mar natot auman nan natit na’i’itih na’at, boro yasisir gagamin maiyow hinab!
39 Ave uhu jöhuꞌo avoꞌavoho uehorovohëjo. Vajiohuꞌe aehu rueröhe majaho osa arijoꞌoho bogo gavade höjo. Gaꞌibejajo vajiohuꞌe a hesi öroho tugohahego osaho bogo dadovoromo inömoho ujuohoꞌibejajo.
39 Imih iti tur ao i naniyan kwanab naatu kwananot, orot bar matuwan bainowan mowan bainuwinamih enan ana veya nasoso’ob na’at, ana bar boro men nihamiy bainowan mowan nakwib narun nabainuwimih en.
40 Osa arijoꞌohuro gavëꞌi hiꞌibejajo mae jioꞌibejajo. Jemëꞌo gavëꞌi raromorëjo. Jemë bogo uehorovëꞌe raromaruje majare evare God-are A Maho naro rueꞌejöjo.
40 Imih itinin ta’imon i nati, kwa auman kwana bogewas mata nuwinuwin kwanama, anayabin Orot Natun boro men veya kwa kwanotanotamaim natitamih.”
41 Ëhi uëvamu hegorovo Peter-ro Iesu uavadeje: Bada na ja jasi ijorajoho noremuëremu röjahuiꞌi o ae ahoꞌobëhe röjahuiꞌi ë uhu jöho majahuijanuëjo.
41 Peter eo, “Regah, iti oroubon kuo i aki isai, o sabuw eretei isah kuo?”
42 Majahuijanuëjamu Badaro uëvadeje: Naehu ë jö majëhijaje hesi bëhoho aehu hesi a börömo hesi muohemu uehorovëꞌi simano mae uehorovoromo mu vaejajëhi jemëro ëhi muoho vaenövoꞌirarijego uëvajëjo. Ëhi jiëꞌe mu muebejaje a hesi a börömohuro uaꞌaꞌajëjo: Na vaꞌiëꞌajëjo. Jero nasi mu vaejarue a ioroꞌioroho muebejëvonëjo. Muebejëvoromo majae eni jiego jabesi irunoꞌoho iꞌimëminövonëjo. Iꞌimëminövonë uanugoromo vaꞌaꞌajëjo.
42 Regah iya’afut eo, “Anababatun a tur ao’owen Akir wairafin orot gewasin naatu ana not rerekabin, orot ukwarin nati akir wairafin boro nab akir wairafih afa isah ni’ukwarin naatu hai bay baitih isan boro ana veya’amaim nitih hinaa.
43 Vaꞌo hijuvo röhu ijonö vuonoröꞌö rueromo garöhe ë ahuro hesi muoho avoho vaejahoꞌiramu gagorovo huë mabëhe bojamiꞌajëjo.
43 Anayabin orot ukwarin matabir nan nati akir wairafin bowabow gewasin maiyow bowabow itin, imih iyasisir ana akir wairafin bai yara’ah bowabow gagamin na’in itin!
44 Huë mabëhe bojamiromo uaꞌaꞌajëjo: Ja mu mae vaejanohuni ëhuni na mu börömore bamavoꞌejöjo. Jero bövie vaeromo nasi saꞌae inömo inöme bövie biseꞌe ahoꞌo muebejehonëjo. Mu avoꞌavoho muebejëꞌoho iae hu ëhi uaꞌaꞌajëjo.
44 Ana bar wanawanan sawar tutufin etei i akisin i’ukwarin kaif.
45 Aꞌi ë mu vaejahaje aho sisë jiëꞌohuro ëhuro uehorovoromo uvoꞌaꞌajëjo: Nasi börömoho bogo burëroho rueꞌi örisanuovajëromo riꞌöromo mu vaejarue aho magonahoho muoꞌamoromo ie jove iromo ëhuro simane sisërëꞌajëjo.
45 Baise akir wairafin na’at nao, ‘Orot ukwarin bisaise enan, no’om boro ma hamen hamen erurubirabir, imih ayu boro au kokomaim anasinaf.’ Naatu namisir bowabow sabuw, oro’orot baibin nabow narouw kwanekwan ni’a’afiyih, naatu ana kokomaim naa natom kwanekwan nikoko’aw nanan ana veya.
46 Ëhiꞌoromo bogo gavëꞌe uehorovëꞌe hiꞌiramu evare hesi börömoho ma-majioho rueꞌaꞌajëjo. Rueromo sino hahoꞌoho sisë maro ijumahoromo nugöꞌöꞌiramu sisëro vaꞌoromo jö ahoꞌahoꞌe ariböviohuꞌo hiꞌaꞌajëjo.
46 Imaibo Orot ukwarin boro nan natit, veya men nati akir wairafin so’ob ma ekakaifimaim boro nanamih, naatu na isan ana veya boro baimatnuwina’e nama’am nan natit. Naatu orot ukwarin nan natitit ana veya nati akir wairafin boro nab nabeyah natarsisib nisaroun baifanasairayah hai efanamaim bairi hinama.”
47 A börömehu nimajoho mu vaejahaje aehu heromo röhu jö bogo ejahoromo bövi biseꞌo bogo avohoꞌamëꞌoho ëhuro hesi a börömohuro rueromo sisë maro anoꞌajëjo.
47 “Akir wairafin ana orot ukwarin abisa sinafumih kokok i so’ob baise men saife taiyuwin yabuna ana orot ukwarin abisa kok eo’omaim sisinaf, nati orot boro hinawabir biyababan gagamin na’in nab.
48 O a börömehu nimajoho mu vaejahaje aehu bogo hejëꞌe mu sisë vaejëꞌëro mana anoröhe bëhi jiëꞌoho iae ma-bisemu anoꞌajëjo. Röhu mu vaeꞌirarije simano ma-mabëhemu o suvuoro gö gö bövi mae God-hu jemesi örire bojëmijëꞌoho huro uvoꞌaꞌajëjo: Na böröme bojëmijëꞌëro ëhuro mu böröme vaeruomoꞌajëjo. O bogo vaeruomëꞌoho ëho sisë höjo.
48 Baise akir wairafin ana orot ukwarin abisa sinafumih kokok i men so’ob, naatu isisinaf kwanekwan biyababan enunuwih boro au hamenamo hinawabir biyan nababan. Sabuw iyab sawar gagamin na’in tebaib, i na’atube sawar gagamin na’in boro wan hinay maiye. Orot yait gagamin anababatun tibitin i auman boro gagamin anababatun isan hinafefeyan nitih maiye.
49 Naehu rovode hesi bëhoho saꞌae ahoꞌobëhe vëninöꞌe ravëvoꞌi rovode höjo mu sisëho barëꞌi ahoꞌobëhe ma-maemu jioröhego. Ëmuoho mamiꞌe vae barëꞌibejajo iae mae jevoꞌibejajo.
49 “Ayu i wairaf abai iti tafaram afuninamih ana atit, au kok gagamin na’in i mi’itube iti tafaram marasika tabusuruf ta’arah.
50 Röhu ë hesi urimo na viꞌehe huë vavaene baeꞌirodoho ëho nasi örire jovëro rovanovo hesi höjo. Ëho bapataeto vaejevanovoꞌajëjo. Ëhuni naehu nurunuru börömo baejajoho hujeji ë huë vavaenoho baegorovo evare mae hiꞌejöjo.
50 Ayu i bapataito fokarin maiyow nou’umaim ema’am boro wanawanan ana run anab, imih boun dogorou wanawanan i yababan awan karatan ama anotanot anan yomanin anisawar imaibo nuhunafot!
51 Nani jemëro uehorovoromo uvarujëjo: Nöröhu rovade hesi bëhoho nöröro ajamuego saꞌae ahoꞌobëhe iro muorovoꞌoho vuonugoꞌi ma-huë baerovoromo gemuoro raromoꞌiröhego rovade höjo. Jemëro ëhi uvarujëjo röhu na bogo ëhunioho rovode höjo. Bogo mae bogajo. Aꞌi naehu rovode hesi bëhoho naro nasi jöho majëhijego aëro heromo adovoromo ae göëro jöe gö uehorovoꞌi ae göëro jöe gö uehorovoꞌirarijego rovode höjo.
51 Kwa kwanotanot ayu i tufuw abai tafaramamaim ana? En, a tur ao’owen, ayu i men tufuw abai anamih, baise kauseb abai ana.
52 Ëhesi bëhoho nani agane gemuoho ae ahoꞌobëhe övo gö mine osae gemuore huë mae raromoromo röhu a ioroꞌiorohuro avevejöꞌe aevoromo nasi muoho nimoꞌi ioroꞌiorohuro bogo nimoromo ae niöꞌi gemu jaburo jöe gö uehorovoꞌi ae niöꞌiro jöe gö uehorovoromo ëhuro huë sisë baeromo bogo gemuoroho avoho raromoꞌaruëjo.
52 Mar iti boun orot aawan natunatunawat nah etei five boro hinakusib tounu rounane hinabat rou’ab rounane hinabat taiyuwih hinakusib hinigamigam.
53 Vavuohuro uehore gö baeromo harihoho nue huodivoꞌi harihohuro uehore gö baeromo vavuoho nue huodivoꞌajëjo. Vëmohuro uehore gö baeromo abojoho nue huodivoꞌi abojohuro uehore gö baeromo vëmoho nue huodivoꞌajëjo. Ajohuro uehore gö baeromo ajoho nue huodivoꞌi ajohuro uehore gö baeromo ajoho nue huodivoꞌajëjo. Ëhi jiobe vaꞌaꞌajëjo.
53 Kek tamah hairi boro taiyuwih hinakusib hinagam. Babitai hinah hairi boro hinakusib hinagam na’atube babine rawan babin hairi boro hinakusib hinagam.”
54 Ëhi uënugoromo Iesuro ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Jemëro gavaruje anumëhi sue rojomego uvaruje höjo: Iae ënëro rueꞌiëꞌajëjo. Rueꞌiëꞌajëjego evare ënoho rovaje höjo.
54 Jesu sabuw isah iban eo maiye, “Veya ra’iyinane sakuk nayen nabi’afar badowan kwana’i’itin ana maramaim, kwa boro mar ta’imon kwanao, ‘boun boro toun nayar’, naatu toun eyarayar.
55 O jemëro gavaruje aruëhi bure rovego uvaruje höjo: Birebire böröme jioꞌiëꞌajëjego iae ëhi birebire böröme jiaje höjo.
55 Naatu gurufune gagub nayen narab kwananowar kwa boro kwanao, Veya boro nararan, naatu veya erararan.
56 Jemë sareri sareriꞌe ae jëvajëjo. Jemëro saꞌaho öꞌidöho uherihoromo sue bure rabe rabe garomo uvaruje höjo: Ëhesi bëhoho iae ëhi jioꞌiëꞌajëjo. Röhu ave jaruvore rovaje muoho garomo ë hesi bëhoho bogo avoho garomo uvarujëjo: Iae God-are mu börömoho rovajëjo. Diehiꞌoromo bogo avoho gavarujëjo.
56 Wanawanan rerekabih! Me kamar hai sawar naatu gagub wanawanan hai sawar abisa temamatar i kwa’itah kwa’inanen kwaso’ob kwa’o. Baise aisim sawar abisa iti boun temamatar hai yabih men kwaso’ob?
57 Röhu jemë rabëni bogo avoho mevoromo gavaruje höjo di muoho mae jiego.
57 Aisim sawar abisa gewasin sinaf isan men taiyuw kwabibabatiyi?
58 Ae göehu jasi jö sisë hesirire jiëꞌëro ja baejavoromo court-re vaꞌiëꞌiroho jemë niöꞌiro örire vaꞌarujevaro jero huꞌo jöho mevoromo ahorire vae ganëjo. Bogo ahorire vaejëꞌoho huro guduamavoromo court gavaje a hesi övore bojamiꞌajëjo. Bojamiꞌiramu court gavaje ahuro police bojamiꞌiramu savoji gagore baꞌamavoꞌiramu ë hiꞌaꞌanuëjo.
58 Sabuw baibatiyih isan hinabuwi kwanan inasinaftobon airi kwanayabuna kwanitounuw, imaibo kwananan baibatiyenamaim kwanatit. Baise o men inasisinaf na’at, i boro nabuw narab natain kwekwetar kwanan baibabatiyenayan orot nanamaim kwanatit naatu i boro nabuw furisiman nitih hinabuwi dibur hina yariyi.
59 Ëhi hiemu hijuvo moni bojamiꞌiranoho ahoꞌobëhe bojami barë nahonahovoꞌanuëjo. Iae na mae uavajëjo.
59 A tur ao’owen, o boro dibur bar imaim inama agim hio na’atube inibaiyan imaibo boro dibur barene hinabotaiti inatit.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.