Lucas 11
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Iae Iesuro hiromo God-are örire jöe jövadeje. Jöe jövoromo barëjamu gagorovo hesi ijorajoho gemuëro uavadeje: Bada God-are örire jö atoꞌiröhego John-hu hesi ijorajo ömoꞌömo röjëhijadëhi jero noꞌo ëhi ë hesi öroho röjahuijëjo.
1 Veya ta Jesu efan ta’amaim ma yoyoban inan, ana yoyoban sasawar ufunamaim ana bai’ufununayah orot ta natit eo, “Regah, kwi’obaiyi ana yoyoban, John ana bai’ufununayah bi’obaiyih na’atube.”
2 Röjahuijëjamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Jemëhu God-are örire jö atëꞌiroho ëhi uarëjo:
2 Jesu iuwih eo, “Yoyobanamih iti na’atube kwanayoyoban.
3 Vae majae ioho bojamuibe vaꞌego
3 Mar etei ana fofonin ai bay initi.
4 Nosi sisëho uehorovoromo vuonugahuëjo
4 Ai bowabow kakafih kunotawiyen,
5 Ëhi uënugoromo Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uhuꞌe uëvadeje: Nani jemë ae gemuëro vahi ririꞌe aemoꞌaemo hesi osare vaꞌoromo uaꞌaꞌanuëjo: Isiajo. Ie gö bojemëjo.
5 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “O yait a of auman boro fainaiwan itan itafefeyan itao, “Au of akokok rafiy fafar tounu inibaisu,
6 Nasi aemoꞌaeme gö örire juvëꞌëro nasi osare ro hijajëjo. Röhu i bojamiꞌirodoho bogojevajëjo.
6 anayabin ayu au of ta bai’esegamih inan na au bar tit naatu ayu auru bay en, imih o isa abifefeyan inibaisu.’
7 Bogojevajëꞌiramu nani jasi aemoꞌaemohuro osare raromoromo uaꞌaꞌajëjo: Nadi nunëhoho iegëjo. Mamiꞌe oje tugohoromo asisöꞌoꞌo naꞌo momoröꞌöjëꞌëro na bogo riꞌöromo ajamiꞌejöjo.
7 Naatu a of bar wanawanan boro na’afatit nao, ‘Men akokok au in ini’afiy, etawan i atufatan, naatu ayu natunatu bairi i a’inu’in, imih men karam boro ana misir bay anit.’
8 Nani ëhi uaꞌaꞌajëjo. Röhu naro jemë uëvajëjo: Nani hu bogo uehorovoromo uvoꞌaꞌajëjo: Nasi aemoꞌaemego riꞌöromo ajamiꞌejö uvoromo ajamiꞌi röhu heröhe jero biririvoromo ua gaꞌi hiꞌiramu evare hu riꞌöromo ja rabe rabe nimanuoho bojamiꞌajëjo.
8 Naatu kwanotanot nati orot boro namisir ana of bay nitin? Ai, boro namisir ana of bay nitin, baise a tur ao’owen orot namisir ana of bay nabitin i men i ana of imih bay ebitin, baise anayabin, nati orot i ana fefeyanamaim ana of ihahar imih misir bay itin.
9 Ëhuni na jemë uëvajëjo: Biririvoromo God ua garëjo. Biririvoromo ua gavëꞌoho ujuohoꞌarujëjo. Biririvoromo nahorëjo. Nahëꞌoho birohoꞌarujëjo. Ojoho anoꞌanovorëjo. Anoꞌanovëꞌoho God-ro jiovëhoꞌajëjo.
9 Imih a tur ao’owen. Inafefeyan boro inab, inanuwet boro inatitau’ur, inarukikitar etawan boro nabotawiy.
10 Ae rahu ua gavëꞌoho ujuohoruomoꞌajëjo. Nahëꞌoho birohoruomoꞌajëjo. Anoꞌanovëꞌoho ojoho jiovëhoꞌajëjo.
10 Anayabin Orot yait efefeyan boro nab, orot yait enunuwet boro natita’ur; naatu orot yait erurukikitar etawan boro nabotawiy.
11 Nasi jö hejarujoho ae gö vavu ömoꞌömoꞌe jëvajëjo. Jemesi harihehu uëvëꞌiroho: Jovo mie bojemego na ijö uëvamu hejëꞌoho na jemë sareramiromo sigobu sisëho bojamirëjo.
11 Kwa kek tamahinah natunat siyamih hitarererey na’at boro siy efanin kok kwatitih hita’an?
12 O uëvëꞌiroho: Ugo une bojemego na ijö uëvamu hejëꞌiroho na jemë sareramiromo ögusuru une bojamirëjo. Bogajo. Jemë i mae iꞌimamiꞌarujëjo.
12 O mamu foufunamih hitarererey na’at boro kafukafus kwatitih hita’an?
13 Jemë sisë aribövie jëvajëjo röhu jemesi aboji harihuꞌo avoho suvuorëmiꞌirarije öroho iae gavaruje höjo. Jemë sisë jëvoꞌi öꞌidöre hijaje jemesi Vavuoho mae jiaje jemëro uvorëjo: Hu maëro jiëꞌëro ae rahu ua gavëꞌoho nosi Vavuohuro hesi Aruꞌahoho iae mabëhe suvuoramuiꞌajëjo.
13 Kwa kek tamahinah, kwa i sawar kakafih moumurih maiyow kwasisinaf, baise natunat isah boro men nuhi naburumih, abisa isan hikokok tibiyababan boro kwanab kwanan kwanitih. Imih kwanaso’ob, Tamat maramaim baitinin isan i igewasin kwanekwan, imih sabuw iyab Anun Kakafiyin isan tefefefeyan boro nitih!”
14 Ae gemu aruꞌaho sisë dëre jiëꞌëro bitare tövoromo jöe bogo jövëꞌe hijadeje. Hijamu Iesuro aruꞌaho sisëho rarovöꞌöjadeje. Rarovöꞌöjamu ë aho aevoromo jöe jövadeje. Jöe jövamu gagorovo ae ahoꞌobëhe tiöjëvadeje.
14 Jesu demon awan bey nun tit; naatu demon bihir tit orot bihamiy ana veya’amaim orot busuruf tur eo, sabuw hai tur sawar hifofofor men kafaita.
15 Tiöjëvamu a ioroꞌiorohuro uarovareje: Beelzebul sisë a börömohuro vöröho bojamijego ëhuro Iesuro a dëre aruꞌaho sisëho rarovöꞌöꞌamaje höjo.
15 Baise sabuw afa hio, “Nati i demon hai ukwarin wabin Beelzebul ana fair itin imih enununih.”
16 A ioroꞌiorohuro nimareje Iesuare darugoho gaꞌi diehi jiëꞌe jiego. Ëhi nimoromo uavareje: Bogo gavarue darugoꞌe muoho röjahuijego no gavarëjo God-ro ja ajamego o bogo ajamego.
16 Naatu sabuw afa hikok i marane ina’inan ta tiwa’an hita’itin, imih hikubibiruw.
17 Ëhi uavamu Iesuro jabesi sareri sarerioho gëromo uëvadeje: Saꞌae gemuehu adovoromo jabesi arijoꞌarije muorovëꞌoho barërovoꞌajëjo. O agane gemuehu adovoromo jabesi arijoꞌarije muorovëꞌoho sisërërovoꞌajëjo.
17 Baise abisa hinotanot Jesu so’ob naatu iuwih, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow, hai fair boro hina gurus, na’atube orot aawan natunatun aawat bairi hinakusib hinabiyow boro hinama kakaf.
18 Ëhuni Satan-ro riꞌöromo hesi ariböviohuꞌo muorovoꞌibejajo hesi darugoho uehoroho muoho diehiꞌoromo biririvoromo namiꞌibejajo. Jemëro uvarujëjo: Sisë a börömohuro nörö vöröho bojamego hesi sisë aribövioho rarovöꞌöjaje höjo.
18 Imih Satan an aiwob wanawananamaim hina kusisib hinabiyow, ana aiwob boro mi’itube fair nab nabat? Ayu iti tur ao anayabin i kwa a turamaim, ayu Beelzebul hai ukwarin fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o.
19 Ëhi jiëꞌoho na jemesi ariböviohuro sisë a börömo hesi vöröho baeromo rarovöꞌöꞌamarue höjo. O diehiꞌoromo ëꞌarue höjo. Jaburo uëꞌaꞌaruëjo: Sarerivarujëjo. Aho bogo sisë a börömo hesi vöröho baeromo ëhioho ëꞌarue höjo.
19 Baise ayu Beelzebul ana fairamaim demon ana nununih na’at, bo kwa a bai’ufununayah fair yait itih demon tinununih? Imih kwa taiyuw a bai’ufununayah iti kwa’o isan hinabi’obaiyi kwa a tur i men turobe!
20 Aꞌi naro God-are darugoho baeromo rarovoꞌamaje höjo. Ëhuni uvorëjo: God-ro aevoromo böröme namiromo nosi örire muebejavuajëro jiëꞌëro ëhuꞌëro ëꞌajëjo.
20 Baise ayu God ana fairamaim demon ana nunih hinatitit na’at, nati ebi’obaiyi God ana aiwob i natitaka.
21 Biririꞌe aehu bije tone bahiromo javuoho avoho muebejëꞌoho hesi inömo inömoho ma-jiemu jioꞌaꞌajëjo.
21 Orot fairin aurin ahay waf karam ma ana bar ekakaif, ana sawar etei boro natafafar hina’in.
22 O ae göehu rueromo javu arijoꞌo hesi biriri iosiramijëꞌoho javu arijoꞌohuro uvoꞌaꞌajëjo: Bije tone eni javajëromo hiꞌiramu ruehuro osare rueromo arijoꞌoho guduamoromo ruahoromo bijoho tonoho ujuohoniahiromo inömo inöme ahoꞌo ujuoho vaꞌaꞌajëjo. Vajiohehu ujuohadoho ae suvuorëmiꞌajëjo. Naro Satan ëhi ruahöꞌöjaje höjo.
22 Baise orot fairin anababatun nati orot boro nawasfufur narun ana ahay ana waf tafahimaim ema’am boro niteten nan ana ofonah nafaramih bairi hinabow.
23 Ae rahu bogo nasi a jiëꞌoho ëho huro naꞌo muorovaje höjo. O na bogo ajemiromo nasi aribövi gagovëꞌoho ëho huro arua anumiae nugöꞌöꞌamaje höjo.
23 Orot yait ayu ananamaim men enan, i ayu isou ebiwosai, naatu orot yait men ibaisu airi sabuw abita’ay, i was geyayan.
24 Röhu Satan-are mu ajamaje aruꞌaho sisëhuro ae gemu hesi dëre hiꞌaꞌajëjo. Hiromo hörö vaꞌaꞌajëjo. Vaꞌoromo jovo rumoꞌe saꞌare vaꞌoromo hiꞌiröhe röhoho nahobe juvojuvo bogo birohogorovo uvoꞌaꞌajëjo: Na vuonoröꞌö vaꞌoromo hijode sionore röhu maho ë hiꞌejöjo.
24 Demon kakafin orot biyanamaim titit ana veya i efan gewasin ta imaim ma baiyarir isan nuwet in, baise nuwet inan efan men ta tita’ur, naatu eo, “Ayu i boro ana matabir maiye au bar abihamiy ana’itin.”
25 Ëhi uvonugoromo vuonoröꞌö vaꞌoromo urimo hijade a hesi dëre abueromo gaꞌaꞌajëjo dë vövöbajoꞌoho bibivoromo iogorëꞌe ma-mabëhe osa vaꞌëne jioꞌiramu.
25 Basit matabir maiye na ana bar titit, hirereb hina yabuna inu’in itin.
26 Ëhi jioꞌiramu gagorovo vaꞌoromo Satan-are aruꞌaho sisë ahoꞌobëhe söromo rueꞌaꞌajëjo. Ëurimore ro hijade aruꞌahoho a sisë höjo. Ijore huhu sö rovade ariböviohuro hu iosiramiromo jabumë sisë bëhi mae jioruomajëjo. Ëhuꞌëro urimo sisëꞌi hijade aho ijonöho sisë bëhe hiꞌaꞌajëjo.
26 Naatu tit in demon kakafih anababatun etei seven nawiyih bairi hina nati’imaim hisusuw hima. Yomaninamaim orot ana itinin botabir kakafin anababatun matar men marasika ma’am na’atube.”
27 Iesuro ëhi uëvamu hejëꞌi magonahe gemuëro ae ahoꞌobëhe jabesi ririre jiëꞌëro Iesu ma-darugoꞌo uavadeje: Ja rahavoromo amu bojamijade magonahohuro maroho hijaje höjo.
27 Jesu iti na’atube bat binan sabuw hai tur eo’owen auman, babin ta sabuw wanawanahimaim ma’am, Jesu isan eo, “Babin yait taub o ya’i bitoman i ebiyasisir.”
28 Maroho hijaje höjamu uavadeje: Ëho ma-jianovoꞌi aꞌi ae rahu God-are jö heromo ejahëꞌoho ë ariböviohuro ma-maroho raromarue höjo.
28 Baise Jesu eo, “Sabuw iyab God ana tur hinowar tibi’ufunun i turobe anababatun tibiyasisir.”
29 Iae ae ahoꞌobëhe Iesuare bëhire ro tagavoruomadeje. Tagavoruomamu gëgorovo Iesuro uëvadeje: Ave jaruvore raromaruje aribövioho sisë aribövie jëvajëjo. Jemëro darugoꞌe muoho gaꞌi uevaruje höjo gaꞌi God-ro na ajemego muoho vaejaje jevego o bogo. Na ëhi jiëꞌe muoho bogo vaeꞌi aꞌi Jonah-hu God-are mu börömo röjëhijadëhi ëhi jiëꞌe muohuremu röjëhiꞌejöjo. Mue gö gö bogajo.
29 Sabuw moumurih maiyow hiru’ay Jesu hi’ar bebera’uh, naatu Jesu iuwih eo, “Boun ana veya’amaim sabuw hai yawas etei i eaf, ina’inan matar itah isan tefefefeyan, baise ina’inan ta boro men anitih, ina’inan ta’imon i Jonah isan mamatar i hiso’obaka.
30 Nineveh amo rajehu mae uehorovoröhego Jonah-hu mu röjëhijadëhi God-are A Maho naro ëhi jiëꞌe muohemu röjëhiꞌejöjo ave jaruvore raromaruje ariböviohuro mae uehorovevoꞌirarijego.
30 Anayabin Jonah biyanamaim ina’inan mamatar i Nineveh sabuw isah. Imih Orot Natun i sabuw iti boun tema’am hai i’inanen.
31 God-hu mevoromo gëröhe majaho rueꞌiramu arue saꞌa göre börömo vaenövade magonahohuro ave jaruvore raromaruje ariböviohuꞌo gemu mae riꞌöromo God-are nunire namiꞌaꞌajëjo. Namiꞌiramu God-ro ë saꞌa gö rajo magonaho hesi mu maho garomo jemesi mu sisëho garomo jemë uëꞌaꞌajëjo: Ëmagonahehu vaejade ëhi jiëꞌe mu maho bogo vaejëꞌego ëhuni na uëvajëjo: Jemë sisëꞌe aribövie jëvaje sisëro vaꞌohëjo. Ëhesi bëhoho ë saꞌare börömo vaenövade magonahohuro hesi saꞌaho vuonugoꞌi öri ëgoböviro rovade höjo a böröme Solomon-hu nuni ajiꞌe jö jövajoho heꞌiro. Solomon-hu ae ma-bisemu börömo jioromo jö majëhijajoho ë magonahohuro heꞌi nimade höjo. Aꞌi naehu Solomon iosiramiromo börömo mae jioromo jö majëhijajoho heꞌirarijoho jemë bijönëgajëjo. Ëhuꞌëro jiëꞌëro mevo gëröhe majaho rueꞌiramu jemë sisërëjëvoꞌajëjo.
31 Baibatebat ana veya tafaram Sheba hai aiwob babin boro namisir. Sabuw iti boun tema’ama boro tur fokarin maiyow na’uwih, anayabin ef yok na’in tafaram yomaninaka aiwob orot Solomon ana binan gewasin nowaramih natit, baise a tur ao’owen, sawar ta iti boun kwa’i’itin i Solomon natabir.
32 O ëho majaho rueꞌiramu ë saꞌae gö aribövie Nineveh amo rajohuro ave jaruvore raromaruje ariböviohuꞌo gemu mae riꞌöromo God-are nunire riravoruomoꞌajëjo. Riravoꞌiramu God-ro jabesi mu maho garomo jemesi mu sisëho garomo jemë uëꞌaꞌajëjo: Nineveh amo rajehu vaejare ëhi jiëꞌe mu maho bogo vaejëꞌego ëhuni na uëvajëjo: Jemë sisëꞌe aribövie jëvaje sisëro vaꞌohëjo. Ëhesi bëhoho ë Nineveh amo rajohuro mu sisë vaeruomëꞌëro hejare Jonah-ro God-are jöe majëhijamu hegorovo jabesi uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baejare höjo. Jonah ma-biseꞌo jioromo jö majëhijadoho Nineveh amo rajohuro hesi jöho ejahare höjo. Aꞌi naehu hu iosiramiromo börömo jioromo jö majëhijajoho jemë bogo ejeharuje höjo. Ëhuꞌëro jiëꞌëro mevo gëröhe majaho rueꞌiramu jemë sisërëjëvoꞌajëjo.
32 Naatu a tur ao’owen maiye, Baibatebat ana veya Nineveh sabuw boro hinamisir kwa iti kwama’am boro tur fokarin maiyow hina’uwi, anayabin Jonah binan hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih etei hihamiyen dogor baikitabir hibai, naatu boun i a tur ao’owen, orot ta Jonah tafanamaim i natit iti wanawanamaim ema’am.
33 Iro bunoꞌiraejëꞌiroho bogo saꞌa gagoroho hevö gagoroho gurihiꞌi ma-vaꞌorahoro bamoꞌanuëjo ae ë osare rovëꞌoho ajivëvoröhego.
33 Orot men ta ramef ito’ab naatu bai run ibunimih, o noukwat wanawanan tarafutimih. Baise ana sisikofamaim sikof, saise sabuw hinanan ana marakawin hina’itin boro hinarun.
34 Jasi sino hesi iroho nunoho höjo. Jasi nuni mae jiëꞌoho ëhuro aji maro hiꞌaꞌanuëjo. O jasi nuni sisë jiëꞌoho ëhuro ja ramoramoro hiꞌaꞌanuëjo. Ëhesi bëhoho naro uëromo ëꞌajëjo: Jasi uehoro mae jiëꞌohuro God-are ajiꞌe jöho baeromo aji maro hiꞌaꞌanuëjo. O uehoro sisë jiëꞌohuro nunoho ramoramovavoꞌiramu ramoramoro hiꞌaꞌanuëjo.
34 Mata i biya ana hinow, mata gewasin biya etei boro marakawin. Baise mata kakafin biya etei boro nagugum.
35 Avoꞌavoho mueberovonëjo. Nani jasi uehoroho sisëremu jioromo ramoramoꞌeremu javajëjo.
35 Isan imih kwanakaifi gewas a marakaw biyamaim men kwaniwa’an nagugum.
36 Röhu jasi nuni mae jiego ajire hijanuëhi ramoramoho bogojioꞌi ma-aje gemu jiëꞌoho ëhuro aje ahoꞌobëhe jasirire rueromo ja ajivavo barëꞌajëjo. Irehu ajivavajëhi ëhi ajivavoꞌajëjo.
36 Biya tutufin etei namamarakaw na’at, biya turin boro men nagugum. Baise na biya wanawanan tutufin etei namarakaw, ramef ana marakaw tafamaim in ekukusisiyar na’atube.”
37 Iesuro jöho majëhiromo barëjamu gavëꞌi Pharisee ae gemuëro uavadeje: Nasi osaro rovego no i harihe gemuoro ijarëjo. Ijarëjamu Iesuro vaꞌoromo osare vaꞌo hijadeje ie iꞌirovo.
37 Jesu iti tur eo in sasawar ufunamaim, Pharisee orot ta kok i boro Jesu hairi hitan ana baremaim bay hitaa. Imih Jesu ifefeyan hairi hina ana bar hitit naatu bay aa ana efanamaim mare.
38 Hijamu rue Pharisee ahuro gavade Iesuro a mami muoho bogo vaeromo övoho bogo eguëꞌe ioho ëma ijamu gagorovo tiöromo uehorovoromo uvadeje: Iesu diehiꞌoromo övoho bogo eguëꞌe ioho ëma ijajëjo. Ëhi jiëꞌe muoho God hu bijönimaje höjo.
38 Baise Pharisee orot Jesu i’itin i men ofafar i’ufunun an souwibo na bay aa ana efanamaim mare, imih Pharisee orot ana kasiy ra’at.
39 God bijönimaje höjamu Badaro uavadeje: Övo eguo jö uvanuoho aveho hejëjo. Ëhi jiëꞌe muoho ëho ma-döemu höjo. Pharisee aribövioho jemëro döre muohemu vaeromo hevöho enatuoho uꞌoꞌamoromo uvaruje höjo: God iae ëhuni nimorohajëjo. Röhu jemesi uhoho vajiohuꞌe mu o mu sisë gö gö uehorovarujohuro ëhuro jemesi dë vövöbajoꞌoho irijiomëhëꞌe höjo.
39 Naatu Jesu iu, “Kwa Pharisee i a kerowas naatu a tew ufuhine kwa sasouwen, baise kwa dogor wanawanan i baribar kakafin naatu rougoy rabirabin.
40 Simano sisërëjëꞌe aribövie jëvajëjo. Nani jemë uvarujëjo: Nunehu gaꞌamarue inömohemu God-ro avohoꞌamoꞌi nosi dë vövöbajoꞌoho bogo avohade höromo ëhuni öve hevöe enatue ëhi jiëꞌe inömo hesi vaꞌinumohemu uehorovoꞌi dë vövöbajoꞌo hesi sisëho bogo uehorovaruje höjo.
40 Kwabikoko’aw! God biya ufunane wowowab na’atube biya wanawanan auman wowowab men kwaso’ob?
41 Röhu ae huë baejëvoromo jemesi enatu gagore jovoho hevö gagore ioho ae suvuorëminövorëjo. Ëhi ëꞌëꞌohuro uvoꞌaꞌarujëjo: Inöme bövie biseꞌe ma-mae gemu jioꞌamajëjo.
41 Imih a kerowas naatu a tew wanawanah abisa’awat tema’am yababan wairafih kwanitih hinaa, saise kwa a sawar etei boro hinigewasin.
42 Pharisee ariböviohumë vaevëꞌoho jemë sisërëjëvoꞌajëjo. Jemëro jemesi i jögoru e avohoromo iꞌo buarohoromo ijarue rihuꞌe oso harihu harihue gö gö garue gö gö mevoromo 10 10 bahibe vaꞌoromo gemu gemu God suvuore bojamijaruje höjo. Ëhi jiëꞌe jögoru ininoho ejaho avoharuje höjo. Ëhi jiëꞌoho iae mae höjo. Nadi vuonugorëjo. Röhu a mu ma-maemu vaejëvoꞌirarije muohuꞌo God-are örire dë vövöbajoꞌere uehorovoꞌirarije muohuꞌo rumonimaruje höjo. Nadi rumonimoꞌibejarijëjo.
42 Yababan boro gagamin maiyow kwanab, kwa Pharisee sabuw! Anayabin kwa iti mint, rue, naatu adanafur afa God baitinin isan i men nuhi eburubur, mar etei ana mumusin God kwabitin, baise ma gewas naatu God ana yabow isan i nuhi eburubur, gewasin nati sawar i kwati’a’ait sawar afa auman kwatasinaf.
43 Pharisee ariböviohumë vaevëꞌoho sisërëjëvoꞌajëjo. God rajahijarue osare vaꞌëꞌiroho jemëro jemesi sinohemu uehorovoromo ëhuni a masijehu raromaruire ë vaꞌo raromoꞌi nimaruje höjo. O imoꞌamaruire vaꞌëꞌiroho jemë nimaruje höjo ae ahoꞌobëhe uvoruomoröhego: Jemë a masijëro jijiharujëromo rajëhiromo jejëmiruomoröhego.
43 Yababan boro kwanab, kwa Pharisee sabuw! Anayabin kwa a kok gagamin i Kou’ay Bar wanawanah efan gewasih kwanabow kwanamare kwanama, naatu ahar hai efanamaim a kok gagamin i sabuw a merar hinay naatu hinakakaf.
44 Vaevëꞌoho sisërëjëvoꞌajëjo. Jemë ma-döhuremu mae jëvoꞌi uhoho sisë jëvajëjo. A guavoromo hure guodo sibiriꞌe bogo ruhëꞌoho jëvanovajëjo. Aëro sagohe saꞌa uhure jiaje jöho bogo uehorovëꞌe ëma uvarue höjo: Ma-saꞌa maemu höromo hu döre ë jijiharue höjo. Ëhesi bëhoho ae göëro uvarue höjo: Jemë maemu jëvajëjo. Röhu uhoho ëhi sisë bëhe jëvajëjo.
44 Yababan boro kwanab! Anayabin kwa i rah atamanih hai i’inanen en sabuw so’oba’e tafah hibat tereremor na’atube.”
45 Iesuro ëhi majëhijamu hegorovo Jew rajo jabesi jögoru öri röjëhijarue ae gemuëro riꞌöromo uavadeje: Tisa jaehu ëhi jiëꞌe jö jövanuoho ëho ja bogo Pharisee ariböviohemuoho agëvoꞌi jögoru öri röjëhijarue aribövioho ahoꞌobëhe noꞌo agavuanuëjo.
45 Ofafar so’obayan orot ta Jesu ibatiy, “Bai’obaiyenayan iti tur i’o i aki auman irabi.”
46 Agavuanuëjamu Iesuro uëvadeje: Iae mae uvanuëjo. Jögoru öri röjëhijaruje ariböviohumë vaevëꞌoho jemëꞌo sisërëjëvoꞌajëjo. Aehu iꞌuꞌe inömo ujuoho vaꞌoruomojöro buahore bahijëhoromo vaꞌego bogo ajëmiromo övo name gemu vaduꞌehu vitu banigojiomëharuëhi jemëro ëhi ëꞌaruje höjo. Jemëro iꞌuꞌe muoho ahoꞌo ae bojëmiromo bogo mae bogo ajëmiꞌi ma-nunëremu gëvaruje höjo.
46 Jesu iya’afut eo, “Kwa Ofafar Bai’obaiyenayah so’ob wairafi auman boro yababan kwanab. Anayabin bit gagamin na’in sabuw tuwabuh kwayara’ah hi’abar tun erarabih, naatu kwa i men kafa’imo uma ta baibais isan kwabitihimih.
47 Vaevëꞌoho sisërëjëvoꞌajëjo. Jö God-aro baeromo majëhinövare aribövioho jemesi hijo mionoꞌohuro muoꞌamare höjo. Muoꞌamëꞌëro jemëro ëma uvaruje höjo: No God-are aribövioho uehorovëvaruëromo jabesi sino guavoꞌamare huoho avohoꞌamaruje höjo.
47 Yababan boro kwanab! Anayabin dinab oro’orot kwa a’agir hirouw himomorob i hai rah kwama kwawowowab gaigiwas.
48 Röhu jabesi hu avoharujoho ëho uöromo ëꞌaruje höjo: Jö God-aro baeromo majëhinövare aribövioho nosi hijo mionoꞌehu muoꞌamaroho iae mae höjo. Naehu uëvaje hesi bëhoho jemesi hijo mionoꞌehu muoꞌamaroho jemëro jabesi sionoho avohoꞌamaruje höjo.
48 Imih kwa i taiyuw kwakukubuna, abisa a’agir hisisinaf a baibasit kwabitin, dinab oro’orot a’agir hirouw himorob naatu kwa i hai rah kwawowowab.
49 Jemëhu a anoꞌirarije uehore ëhi jëvëꞌëro God-are simano maꞌe jöho ëhi uvëꞌe höjo: Jö nasiro baeromo majëhiꞌiröhe ariböviohuꞌo nasi apostle ariböviohuꞌo ëhi naro rëmöꞌöꞌiramu a jabesi örire vaꞌaꞌaruëjo. Vaꞌiramu aëro a ioroꞌioroho muoꞌamoꞌi ioroꞌioroho huë vavaene bojëmiꞌaruëjo. Ëhi uvëꞌe höjo.
49 Anayabin iti isan, God ana so’obamaim eo ‘Ayu boro dinab oro’orot naatu kob abarayah aniyafarih, afa boro hina rouw hina morob, afa boro bai’akir kakafin hinab.’
50 Ëhuꞌëro jiëꞌëro God-hu saꞌa bamadevare evare aevoromo jemesi hijo mionoꞌehu jö God-aro baeromo majëhinövare aribövi muoꞌamobe rovare ë hesi iꞌuoho ave jaruvore raromaruje aribövioho jemëni rueꞌaꞌajëjo.
50 Isan imih kwa sabuw iti boun kwama’am, God ana dinab oro’orot tafaram aneika hirouw himomorob ana baimakiy i boro kwa kwanab.
51 Aevoꞌioho aëro Abel anoromo God-are aribövi ioroꞌioroho ëhi muoꞌamobe ruejuvo ro ijo tugohoꞌioho Zechariah anare höjo. God-are suvuoro bahijarue maratuoho ruhëhi jioꞌi God-are osa börömo numëhi jiamu Zechariah ë ririre anare höjo. Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. God-are aribövi ëhi muoꞌamobe rovare ë hesi iꞌuoho ave jaruvore raromaruje aribövioho jemëni rueꞌaꞌajëjo.
51 Abel ana rara’ika busuruf na Zechariah ana rara’amaim tit. Zechariah i Tafaror Baremaim iti sibor ana gem naatu Regah ana Bar Kakafiyin hairi hai founamaim hi’asabun morob. Imih anababatun a tur ao’owen kwa iti boun kwama’am iti sabuw hai baimakiy boro kwa kwanab.
52 Jögoru öri röjëhijaruje ariböviohumë vaevëꞌoho sisërëjëvoꞌajëjo. God-are mu ma hesi jöho jemëro bogo röjëhiꞌi aëro heruomojöëni jemëro ë hesi ojo jiovaruoho gurihi bamëꞌe jëvajëjo. Jemë ë mu ma hesi jöho bogo baejaruje höjo. O ae göehu baeꞌiaꞌamu gëvëꞌoho ahëvaruje höjo.
52 Kwa Ofafar Bai’obaiyenayah so’ob wairafi. Yababan boro kwanab. Anayabin etawan botawiyin run so’ob bain ana tufatan i kwa kwabobotan, naatu kwa iti bar i men kwakokok boro kwarun so’ob kwanab, baise sabuw afa run so’ob bainamih tisisinaftobon kwa i hai ef kwahirihir.”
53 Iesuro ëhi majëhinugoromo vaꞌadeje. Vaꞌamu gavëꞌi Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo ëho jaburo Iesuꞌo vaꞌoromo aevoromo hu nue huodivoromo dinamiromo jöe gö gö ua gaꞌi arijareje.
53 Jesu efan nati bihamiy ana veya’amaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee yah so’ar hiu kwanikwaniy naatu baibatebat moumurih na’in hibow hitit hibabatiy,
54 Jöe gö gö ua gaꞌi ariromo muꞌöjahareje heꞌi hu guaro berovoromo jöe sisëꞌi jövego.
54 naatu hikubibiruw na’atube abisa tao kakaf na’at saise ubar hititin hitafatum isan.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.