Lucas 10
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs NAA
1 Ëhi ëꞌëꞌëro Badaro ae gö ahoꞌobëhe 72 baejëvoromo rëmöꞌöromo uëvadeje: Naehu juvoꞌirode ë amoro amoro ëhuro jemëro ae niöꞌi niöꞌi urimo vaꞌorëjo.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e os enviou de dois em dois, para que fossem adiante dele a cada cidade e lugar onde ele haveria de passar.
2 Ëhi uënugoromo uhuꞌe uëvadeje: Ae ahoꞌobëhe nasinö sö rueꞌiröhoho ëho mure irunoꞌe gagovoꞌiröhoho vaꞌëne höjo. Mure gagovoꞌiröhe irunoꞌoho bövi mae jioꞌi gagovarue aribövioho no ma-gemu gemu javuajëjo. Ëhuni mu Arijoꞌoho ëninamiromo uarego huro ae göꞌo rëmöꞌöjego mure rueromo ajamuiromo irunoꞌoho gagovoꞌirarëjo.
2 E lhes disse:
3 Jemëro vaꞌorëjo. Röhu gavëꞌiajo. Naro rëmöꞌöjego jemë vaevëꞌe sheep harihunöꞌe vöröꞌe miehu jioruomajire vaꞌiëꞌarujëjo.
3 Vão! Eis que eu os envio como cordeiros para o meio de lobos.
4 Monioho esöho höru sinoho nadi ujuoho vaꞌorëjo. Öriroho nadi ae gö gö jabesi öriroho jejëmibe vaꞌoromo örisanuoho ëꞌorëjo.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias; e não saúdem ninguém pelo caminho.
5 Jemë ae gö jabesi osare vaꞌiëꞌiroho urimo jejëmiromo uënövorëjo: Ave osare aribövioho huë mae baerëjo.
5 Ao entrarem numa casa, digam primeiro: “Paz seja nesta casa!”
6 Huë mae baerëꞌiramu God-are huë ma baeꞌi nimaje aho ë osare hijëꞌoho iae huë mae baeꞌaꞌajëjo. O God-are huë ma baeröhoho bijönimoruomëꞌoho uërëjo: God-are huë ma jö uëvodoho vuonugajëjo. Ëhuꞌëro bogo baeꞌaꞌarujëjo.
6 Se houver ali uma pessoa que ama a paz, sobre ela repousará a paz de vocês; se não houver, a paz voltará sobre vocês.
7 Nadi osa göroho göroho momoröꞌöbe vaꞌi ma-osae gemuoro raromoromo ie jove rabe iꞌimëmijëꞌoho ëho ueꞌahorëjo. Jemëhu jabesi irunoꞌo o jovo ueꞌahëꞌoho iae mae höjo rabëni jemë jabesi mue vaeꞌiëꞌëro. Ëhesi bëhoho ae rahu mu vaeromo mana baejëꞌoho iae mae höjo.
7 Fiquem na mesma casa, comendo e bebendo do que eles tiverem; porque o trabalhador é digno do seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 Jemë di amore vaꞌo suorovamu jabuhu huë baejëvamu gavëꞌohuro ie rabe rabe iꞌimëmëꞌoho ëho ueꞌahorëjo.
8 Quando entrarem numa cidade e ali forem bem-recebidos, comam do que lhes for oferecido.
9 Guomo guomoꞌe aribövie ë amore raromëꞌoho ajëmirëjo. Amo rajoho jöe majëhiromo uërëjo: Avevejöꞌoho God-ro böröme namiromo jemë muebejëvoꞌiëꞌajëjo.
9 Curem os doentes que nela houver e digam ao povo dali: “O Reino de Deus se aproximou de vocês.”
10 O jemë di amore vaꞌo suorovamu jabuhu jemë bijönëgëꞌoho amoho nugo vaꞌirögoro amoro jijihoromo jöe majëhiromo uërëjo:
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, saiam pelas ruas, dizendo:
11 Noro jemesi bövioho biseꞌoho riremiꞌöromo jemesi amore saꞌa hesi tohotohehu nosi hörure aegadoho no vaꞌi ëhuꞌo riremo vaꞌejarëjo ëhuro jemë garomo uvoꞌirarijego: No sisë aribövie javuajëjo. Röhu ave jöhuꞌo avoꞌavoho uehorovohëre. God-ro böröme namiromo aevoromo jemë mabëhe muebejëvoꞌiëꞌoromo vuonugëꞌe höre. Ame gö gö jemesi jö bijönimëꞌoho ëhi majëhinövorëjo.
11 “Até o pó desta cidade, que grudou nos nossos pés, sacudimos contra vocês! No entanto, saibam que está próximo o Reino de Deus.”
12 Naro jemë uëvajëjo: God-hu iꞌu bojëmiꞌiröhe maja rovëꞌiroho Sodom amo rajo jabuhu iꞌu baeröhoho ëho ma-jianovoꞌi aꞌi jemesi jö bogo eruomaje aribövioho jaburo iꞌu börömo maho baeruomoꞌajëjo.
12 Eu digo a vocês que, naquele dia, haverá menos rigor para Sodoma do que para aquela cidade.
13 Chorazinꞌo Bethsaidaꞌo amo rajohumë vaevëꞌoho sisëro revo hesi jëvajëjo. Naro darugoꞌe muoho jemesi amore vaejego garomo röhu nasi jöho bijönimaruje höjo. Naehu darugoꞌe mu jemesi amore vaejodoho Tyre amore o Sidon amore vaejego gaꞌibejarëjo mamiꞌe jabesi sisëni huë vavaene baeromo niögu sisë ioꞌamoromo uonëro buerovoromo raromoromo uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baeruomoꞌibejajo.
13 — Ai de você, Corazim! Ai de você, Betsaida! Porque, se em Tiro e em Sidom se tivessem operado os milagres que foram feitos em vocês, há muito que elas teriam se arrependido, assentadas em pano de saco e cinza.
14 God-hu iꞌu bojëmiꞌiröhe maja rovëꞌiroho Tyre o Sidon rajo jabuhu iꞌu baeröhoho ma-jianovoꞌi jemëro iꞌu börömo maho baeꞌaꞌarujëjo.
14 Mas, no Juízo, haverá menos rigor para Tiro e Sidom do que para vocês.
15 Röhu Capernaum amo rajohumë jemëro jemesi sivue uehorovoromo uvaruje höjo: Nosi ihoho öꞌidöre ajiomoꞌajëjo. Bogo ëhioho jioꞌi saꞌaro beꞌaꞌajëjo.
15 — E você, Cafarnaum, pensa que será elevada até o céu? Será jogada no inferno!
16 Röhu nasi ariböviohumë ae rahu jemesi jö ejëhëꞌoho nasi jöhuꞌo ejeharue höjo. O ae rahu jemë juahëmijëꞌoho naꞌo juahemijarue höjo. Ae rahu na juahemijëꞌoho remöꞌöjamu rovode ahuꞌo juahamijarue höjo. Hesi ae 72-ho ëhi uënugoromo rëmöꞌöjamu vaꞌareje.
16 — Quem ouve vocês ouve a mim; e quem rejeita vocês é a mim que rejeita; quem, porém, me rejeita está rejeitando aquele que me enviou.
17 Vaꞌëꞌëro ë ae ahoꞌobëhe 72-ho jaburo nimorohëꞌi vuonoröꞌö rueromo Iesu uavareje: Bada mue ahoꞌobëhe mabëhe vaebe jijihëꞌëro rovaruëjo. No jasi ihore uëvamu Satan-are sisë ariböviohuro ejahuoromo suorovo vaꞌoruomade höjo. Ëhi jiëꞌe muoho ëhuꞌo gavëꞌe javuajëjo.
17 Então os setenta voltaram, cheios de alegria, dizendo: — Senhor, em seu nome os próprios demônios se submetem a nós!
18 Gavëꞌe javuajëjamu Iesuro uëvadeje: Satan-are ariböviehu jemë ejëhare hesi bëhoho naro gavode höjo Satan-are vöröe barëromo baderehu baderivajëhi Satan ëhi öꞌidöre jioromo berovamu.
18 Jesus lhes disse:
19 Iae nasi mu vaeꞌirarije darugoho bojëmijëꞌëro ëhuro jemëro vöröꞌe sigobohuꞌo nianiꞌöhuꞌo hörëro taemoꞌamoromo Satan-are vöröho ahoꞌobëhe ruahöꞌöꞌamoꞌarujëjo. Ëhi ëꞌiramu bövioho biseꞌoho jemë bogo ijumëvoꞌajëjo.
19 Eis que eu dei a vocês autoridade para pisarem cobras e escorpiões e sobre todo o poder do inimigo, e nada, absolutamente, lhes causará dano.
20 Iae ëhi höjo. Röhu Satan-are ariböviehu jemesi jö ejëharuoho ma-jianovëꞌe jiaje nadi uehorovoꞌi aꞌi jemesi ihe öꞌidöre jajivëꞌe jiajoho ëho uehorovoromo nimorohorëjo.
20 No entanto, alegrem-se, não porque os espíritos se submetem a vocês, e sim porque o nome de cada um de vocês está registrado no céu.
21 Ëhi uëromo evare majare Iesuro God-are Aruꞌaho hesi huë maho baeromo nimoroho avohadeje. Nimorohoromo God uavadeje: Apo ja öꞌidörohuꞌo saꞌarohuꞌo muebejanue ae javajëjo. Naro jasi örire huë mae uavajëjo. Rabëni hesi bëhoho jero gavane nuni ajiꞌe a masijohuro uvoruomamu: Nosi simanoho mae javuoromo bövie biseꞌe ga barëjëꞌe javuajë uvamu gëgorovo jero jasi jöho jabesi örire subivëhëꞌe javajëjo. Aꞌi gavane bogo gavëꞌe ariböviohuro bogo döroho bamorovoꞌi jöho heꞌi nëgamu gëgorovo jero jasi jö bëhoho röjëhijëꞌe javajëjo. Apo iae mae höjo. Jero jasi nimoromo ëꞌane höjo.
21 Naquela hora, Jesus exultou no Espírito Santo e exclamou:
22 God ëhi uanugoromo ë aribövioho uëvadeje: Nasi Vavuohuro jöe ahoꞌo bojemijëꞌe höjo muebeꞌirodego. Vavuohuro gemuëro Harihoho na avoho gevaje höjo. Harihoho naremuëremu Vavuoho avoho gavaje höjo. O Harihu naehu di aribövi röjëhiꞌi negëꞌohuro ëhuro ë ariböviohuremu röjëhijego jabuꞌo Vavuoho gavarue höjo.
22 — Tudo me foi entregue por meu Pai. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e também ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Ëhi uëvëꞌëro Iesuꞌo hesi ijorajoho jabuꞌo jabesi sivue raromoromo Iesuro hunuorovoromo uëvadeje: Jemë mu maho gavarujëro jëvëꞌëro ëhuꞌëro jemë mae jëvajëjo.
23 E, voltando-se para os seus discípulos, Jesus lhes disse em particular:
24 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemëhu gavaruje muoho o hejaruje jöho urimëꞌi jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviohuꞌo saꞌare a masijohuꞌo ahoꞌobëhe jaburo nimoruomade höjo garomo heꞌiro. Röhu bogo garomo heruomade höjo. Röhu God-ro jemë ajëmijëꞌëro ëho gavaruje höjo. Ëhuꞌëro jemë huë mae baejëꞌe jëvajëjo.
24 Pois eu lhes digo que muitos profetas e reis quiseram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
25 Ëhiꞌamu gagorovo Jew rajo jögoru öri röjëhijaje ae gemuëro Iesuare dëho bijioho gaꞌirögoro riꞌöromo uavadeje: Tisajo. Na diehiꞌoromo ioroꞌioremuoho maroho hiꞌejöjo.
25 E eis que certo homem, intérprete da Lei, se levantou com o objetivo de pôr Jesus à prova e lhe perguntou: — Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
26 Maroho hiꞌejöjamu Iesuro uavadeje: God-are surire jöho diehi jajivëꞌe höjo. Ja uehorovanuoho bëhoho diehi höjo.
26 Então Jesus lhe perguntou:
27 Bëhoho diehi höjamu ruehuro uavadeje: Jasi dë vövöbajoꞌe aruꞌahe daruge uehore ahoꞌobëhe Bada jasi God ma-hu gemu bojaminëjo. O jö göho jaehu jasi arijoꞌarije rajahirovanuëhi jasi ae gemuoho ëhi rajahinëjo.
27 A isto ele respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, com todas as suas forças e todo o seu entendimento.” E: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
28 Rajahinëjamu Iesuro uavadeje: Ja jö mae jövanuëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho ëhuro ja maro hiꞌaꞌanuëjo.
28 Então Jesus lhe disse:
29 Hiꞌaꞌanuëjamu rue röjëhijaje ahuro hesi ihoho mae jiojöro nimamu Iesu uavadeje: Röhu nasi ae gemuoho rahumë höjo.
29 Mas ele, querendo justificar-se, perguntou a Jesus: — Quem é o meu próximo?
30 Rahumë höjamu Iesuro uhuꞌe uavadeje: Iae Jew raje ae gemuëro Jerusalem jioromo Jericho amore abueꞌiëꞌade höjo. Örire abueromo nume vajiohuꞌe aribövi jabesi övoro vaꞌade höjo. Övoro vaꞌamu guduamoromo niögoho maho sisëho vajiohëro ujuohahoromo saꞌijosaꞌijovoromo gavare guomoꞌiaꞌamu gagorovo nugo vaꞌare höjo.
30 Jesus prosseguiu, dizendo:
31 Vaꞌamu gagorovo priest-ëro ijonö örire ruvebijade höjo. Ruvebiꞌi gavade aho raromamu gagorovo iosiramiromo öri ioni gönö vaꞌade höjo.
31 Por casualidade, um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho e, vendo aquele homem, passou de largo.
32 Ëhiꞌamu Levi raje God-are mu ajamaje ahuro ëhi gemuoho ëꞌade höjo. Ruvebiromo bëhire vaꞌoromo aho ërimahonugoromo öri ioni gönö vaꞌoromo iosirami vaꞌade höjo.
32 De igual modo, um levita descia por aquele lugar e, vendo-o, passou de largo.
33 Vaꞌamu gagorovo saꞌa gö raje ae gemuëro örire ruvebijade höjo. Hu Samaria saꞌa raje jemëhu nu huodëgaruje saꞌa raje ae gemuëro ruvebijade höjo. Ëho rajëro ruvebiromo Jew rajoho birohade höjo. Birohoromo gavade raromamu gagorovo huni vavaenimade höjo.
33 Certo samaritano, que seguia o seu caminho, passou perto do homem e, vendo-o, compadeceu-se dele.
34 Vavaenimamu vaꞌo garomo nemoꞌamade sagohore ninuguꞌe osohuꞌo wine jovo osohuꞌo otehahoromo muohahoꞌamade höjo. Muohahonugoromo banigojiomoromo hesi mi dejore bamonugoromo huꞌirae baꞌobuejadoho abo öri jijihoromo momoröꞌöjarue osare rovade höjo. Rueromo hiromo aho avoho ajamijade höjo.
34 E, aproximando-se, fez curativos nos ferimentos dele, aplicando-lhes óleo e vinho. Depois, colocou aquele homem sobre o seu próprio animal, levou-o para uma hospedaria e tratou dele.
35 Ajamiromo diroharëro sisonuvamu gagorovo Samaria rajohuro ajivëꞌe ijo baje niöꞌi jabesi uhure ahoꞌo jiëꞌoho baeromo osa muebejaje aho bojamiromo uavade höjo: Na vaꞌajëjo. Jero ave aho avoho muebenëjo. Monie göꞌo buꞌöjëꞌoho vuonoröꞌö rueromo naro jaehu buꞌöjane ë hesi manaho bojamiꞌejöjo. Ëhiꞌade höjo.
35 No dia seguinte, separou dois denários e os entregou ao hospedeiro, dizendo: “Cuide deste homem. E, se você gastar algo a mais, farei o reembolso quando eu voltar.”
36 Röhu ja diehi uehorovanuëjo. ËJew rajohuro vajiohuꞌe aribövi jabesi övore vaꞌoromo sisë birohade höjo. Sisë birohamu ae niöꞌi gemu ro hu gavare höjo. Göho priest-ëro göho God-are mu ajamijaje ahuro göho nu huodëgaruje saꞌa gö rajohuro ëhi ro gavare höjo. Röhu di aho hesi ae gemuoho jiade höjo.
36 Então Jesus perguntou:
37 Ae gemuoho jiade höjamu jögoru öri röjëhijaje ahuro uavadeje: Huë baeromo ajamijade aho hu hesi ae gemuoho jiade höjo. Ëhi uavamu Iesuro uavadeje: Jero vaꞌoromo ëhi jiëꞌe muoho vaenövonëjo.
37 O intérprete da Lei respondeu: — O que usou de misericórdia para com ele. Então Jesus lhe disse:
38 Ëhi uënugoromo iae Iesuꞌo hesi ijorajoho jabuꞌo vaꞌaroho vaꞌo amore suorovareje. Suorovamu magonahe gemu hesi ihe Martha-ro Iesu uavadeje: Nasi osaro ro hijëjo.
38 Quando eles seguiam viagem, Jesus entrou numa aldeia. E certa mulher, chamada Marta, hospedou-o na sua casa.
39 Hijëjamu Iesuro osare vaꞌo hijadeje. Hijamu Martha-are öe Mary-ro ro Badare höru bëhire hiromo huhu jö röjëhijajoho hejadeje.
39 Marta tinha uma irmã, chamada Maria, que, assentada aos pés do Senhor, ouvia o seu ensino.
40 Hiromo jöho hejamu gagorovo Martha-ro Iesuni bövie biseꞌe avohoromo bogo eni jiamu nurunurumoromo Iesu uavadeje: Bada nasi öho na remöꞌöjëꞌëro nasi sivue mue vaejajëjo. Na ja nasi jöënioho bogo uehorovanuëjo. Uavego ro ajemajo.
40 Marta agitava-se de um lado para outro, ocupada em muitos serviços. Então se aproximou de Jesus e disse: — O Senhor não se importa com o fato de minha irmã ter deixado que eu fique sozinha para servir? Diga-lhe que venha me ajudar.
41 Ajemajamu Badaro uavadeje: Asëꞌe Martha-ajo. Jero mue ahoꞌobëhe uehorovoꞌego ëhuro nurunuruagajëjo.
41 Mas o Senhor respondeu:
42 Röhu ja mue gemu bogo baejëꞌe javajëjo. Aꞌi Mary-ro mu maho baejëꞌe höjo. Ëmuoho no bogo ahoꞌejarëjo.
42 mas apenas uma é necessária. Maria escolheu a boa parte, e esta não lhe será tirada.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.