Lucas 10
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Ëhi ëꞌëꞌëro Badaro ae gö ahoꞌobëhe 72 baejëvoromo rëmöꞌöromo uëvadeje: Naehu juvoꞌirode ë amoro amoro ëhuro jemëro ae niöꞌi niöꞌi urimo vaꞌorëjo.
1 Iti ufunamaim Jesu orot afa’abo rubinih, nah etei 72. Naatu efan i na bainanawanamih notanot imaim rouru’ab wan iyafarih hin. Bar awan, awan hirun hitit hibinan hiremor.
2 Ëhi uënugoromo uhuꞌe uëvadeje: Ae ahoꞌobëhe nasinö sö rueꞌiröhoho ëho mure irunoꞌe gagovoꞌiröhoho vaꞌëne höjo. Mure gagovoꞌiröhe irunoꞌoho bövi mae jioꞌi gagovarue aribövioho no ma-gemu gemu javuajëjo. Ëhuni mu Arijoꞌoho ëninamiromo uarego huro ae göꞌo rëmöꞌöjego mure rueromo ajamuiromo irunoꞌoho gagovoꞌirarëjo.
2 Jesu iuwih eo, “Masaw i gagamin na’in iyamur, baise fourayah i matan ta’amo. Isan imih Regah fourayan matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah moumurihika niyafarih hinan masaw hinafour.
3 Jemëro vaꞌorëjo. Röhu gavëꞌiajo. Naro rëmöꞌöjego jemë vaevëꞌe sheep harihunöꞌe vöröꞌe miehu jioruomajire vaꞌiëꞌarujëjo.
3 Kwatit kwan! Sheep na’atube abiyafari haru kakafih wanawanahimaim kwananamih.
4 Monioho esöho höru sinoho nadi ujuoho vaꞌorëjo. Öriroho nadi ae gö gö jabesi öriroho jejëmibe vaꞌoromo örisanuoho ëꞌorëjo.
4 Kwanatitit umamaim men Kaukut ta kwanab, hafoy, a baibiyow ta kwanab; naatu efamaim men kwanabat sabuw kwanibabatiyihimih.
5 Jemë ae gö jabesi osare vaꞌiëꞌiroho urimo jejëmiromo uënövorëjo: Ave osare aribövioho huë mae baerëjo.
5 Bar menatan kwanarur wantoro’ot kwanao, “Tufuw kwa etei isa nama.’
6 Huë mae baerëꞌiramu God-are huë ma baeꞌi nimaje aho ë osare hijëꞌoho iae huë mae baeꞌaꞌajëjo. O God-are huë ma baeröhoho bijönimoruomëꞌoho uërëjo: God-are huë ma jö uëvodoho vuonugajëjo. Ëhuꞌëro bogo baeꞌaꞌarujëjo.
6 Naatu nati bar wanawanan tufuw ana orot nama’am na’at, kwa tufuw kwabitin boro nab, baise en na’at, a tufuw kwabitin boro namatabir maiye kwanab.
7 Nadi osa göroho göroho momoröꞌöbe vaꞌi ma-osae gemuoro raromoromo ie jove rabe iꞌimëmijëꞌoho ëho ueꞌahorëjo. Jemëhu jabesi irunoꞌo o jovo ueꞌahëꞌoho iae mae höjo rabëni jemë jabesi mue vaeꞌiëꞌëro. Ëhesi bëhoho ae rahu mu vaeromo mana baejëꞌoho iae mae höjo.
7 Naatu bar nati kwarun kwabaib imaim kwanama, siwar abisa’awat tibit i kwanabow kwanaa kwanatom bairi kwanama, anayabin bowabow sabuw tebowabow i hai baiyan tebaib. Naatu men bar bar afe kwana yara’ara’ah kwanaremor.
8 Jemë di amore vaꞌo suorovamu jabuhu huë baejëvamu gavëꞌohuro ie rabe rabe iꞌimëmëꞌoho ëho ueꞌahorëjo.
8 Bar merar menatan kwanatitit a merar hinay hinabuwi, abisa hinabit kwanab kwana’aan,
9 Guomo guomoꞌe aribövie ë amore raromëꞌoho ajëmirëjo. Amo rajoho jöe majëhiromo uërëjo: Avevejöꞌoho God-ro böröme namiromo jemë muebejëvoꞌiëꞌajëjo.
9 nati bar meraramaim sawusawuwih kwaniyawasih, naatu hai tur kwana’owen ‘God ana aiwob i natit sawar.’
10 O jemë di amore vaꞌo suorovamu jabuhu jemë bijönëgëꞌoho amoho nugo vaꞌirögoro amoro jijihoromo jöe majëhiromo uërëjo:
10 Baise bar merar menatan kwanarur sabuw men a merar hinayiy, kwanatit ef yan kwanabat kwanao,
11 Noro jemesi bövioho biseꞌoho riremiꞌöromo jemesi amore saꞌa hesi tohotohehu nosi hörure aegadoho no vaꞌi ëhuꞌo riremo vaꞌejarëjo ëhuro jemë garomo uvoꞌirarijego: No sisë aribövie javuajëjo. Röhu ave jöhuꞌo avoꞌavoho uehorovohëre. God-ro böröme namiromo aevoromo jemë mabëhe muebejëvoꞌiëꞌoromo vuonugëꞌe höre. Ame gö gö jemesi jö bijönimëꞌoho ëhi majëhinövorëjo.
11 ‘Aki ai fofob iti a bar a meraramaim arutatab bebeyan abimatnuwi kwa a baimakiy isan. Baise men nuhi nabur God ana Aiwob i na iyubin sawar.’
12 Naro jemë uëvajëjo: God-hu iꞌu bojëmiꞌiröhe maja rovëꞌiroho Sodom amo rajo jabuhu iꞌu baeröhoho ëho ma-jianovoꞌi aꞌi jemesi jö bogo eruomaje aribövioho jaburo iꞌu börömo maho baeruomoꞌajëjo.
12 Anababatun a tur ao’owen baibatebat ana veya nati bar merar sabuw i boro baimakiy gagamin na’in hinab, men Sodom sabuw hibaib na’atube’emih.
13 Chorazinꞌo Bethsaidaꞌo amo rajohumë vaevëꞌoho sisëro revo hesi jëvajëjo. Naro darugoꞌe muoho jemesi amore vaejego garomo röhu nasi jöho bijönimaruje höjo. Naehu darugoꞌe mu jemesi amore vaejodoho Tyre amore o Sidon amore vaejego gaꞌibejarëjo mamiꞌe jabesi sisëni huë vavaene baeromo niögu sisë ioꞌamoromo uonëro buerovoromo raromoromo uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baeruomoꞌibejajo.
13 Chorazin sabuw naatu Bethsaida sabuw, kwa i boro sawar kakafin maiyow isa namatar! Anayabin ina’inan iti kwa biyamaim asisinaf marasika Taiya, Sidon sabuw biyahimaim ata sinaf, mar ta’imon boro hai bowabow kakafih notawiyen isan yuhwah gao hitarab hai kakafih hitae’en!
14 God-hu iꞌu bojëmiꞌiröhe maja rovëꞌiroho Tyre o Sidon rajo jabuhu iꞌu baeröhoho ma-jianovoꞌi jemëro iꞌu börömo maho baeꞌaꞌarujëjo.
14 Baise baibatebat ana veya Taiya naatu Sidon sabuw God boro kaifai nakabibirih, naatu kwa i boro baimakiy gagamin na’in kwanab.
15 Röhu Capernaum amo rajohumë jemëro jemesi sivue uehorovoromo uvaruje höjo: Nosi ihoho öꞌidöre ajiomoꞌajëjo. Bogo ëhioho jioꞌi saꞌaro beꞌaꞌajëjo.
15 Kwa Capernaum sabuw! Wab kwabora’ah a fair kwabibigan, God boro nagurusi morob ana efanamaim nitaiy kwanare!”
16 Röhu nasi ariböviohumë ae rahu jemesi jö ejëhëꞌoho nasi jöhuꞌo ejeharue höjo. O ae rahu jemë juahëmijëꞌoho naꞌo juahemijarue höjo. Ae rahu na juahemijëꞌoho remöꞌöjamu rovode ahuꞌo juahamijarue höjo. Hesi ae 72-ho ëhi uënugoromo rëmöꞌöjamu vaꞌareje.
16 Naatu Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Orot yait a tur enonowar, nati i ayu au tur enonowar, na’atube orot yait ekwakwahiri nati i ayu ekwakwahiru. Naatu orot yait ayu ekwakwahiru, nati i yait ayu iyafaru anan i ekwakwahir.”
17 Vaꞌëꞌëro ë ae ahoꞌobëhe 72-ho jaburo nimorohëꞌi vuonoröꞌö rueromo Iesu uavareje: Bada mue ahoꞌobëhe mabëhe vaebe jijihëꞌëro rovaruëjo. No jasi ihore uëvamu Satan-are sisë ariböviohuro ejahuoromo suorovo vaꞌoruomade höjo. Ëhi jiëꞌe muoho ëhuꞌo gavëꞌe javuajëjo.
17 Orot nah etei 72 yasisiramaim hina Jesu biyan hitit hio, “Regah, o wabimaim demon au’uwih i mar ta’imon fanai hibai hititit.”
18 Gavëꞌe javuajëjamu Iesuro uëvadeje: Satan-are ariböviehu jemë ejëhare hesi bëhoho naro gavode höjo Satan-are vöröe barëromo baderehu baderivajëhi Satan ëhi öꞌidöre jioromo berovamu.
18 Jesu iyafutih eo, “Satan marane namanamar na’atube bokiyakiyat hea’obow re’er a’itin.
19 Iae nasi mu vaeꞌirarije darugoho bojëmijëꞌëro ëhuro jemëro vöröꞌe sigobohuꞌo nianiꞌöhuꞌo hörëro taemoꞌamoromo Satan-are vöröho ahoꞌobëhe ruahöꞌöꞌamoꞌarujëjo. Ëhi ëꞌiramu bövioho biseꞌoho jemë bogo ijumëvoꞌajëjo.
19 Kwananowar fair etei kwa ait aonowahi sawar, imih kwa boro kok naatu sana’ar tafah kwanabat kwanaremor, na’atube rakit hai ahay hai waf etei boro kwanawasatan, boro men abis ta niyababanimih.
20 Iae ëhi höjo. Röhu Satan-are ariböviehu jemesi jö ejëharuoho ma-jianovëꞌe jiaje nadi uehorovoꞌi aꞌi jemesi ihe öꞌidöre jajivëꞌe jiajoho ëho uehorovoromo nimorohorëjo.
20 Naatu demon kakafih kwa’uwih fana hibai hibibihir isan men kwaniyasisir. baise maramaim God wab kikirum isan i kwaniyasisir.”
21 Ëhi uëromo evare majare Iesuro God-are Aruꞌaho hesi huë maho baeromo nimoroho avohadeje. Nimorohoromo God uavadeje: Apo ja öꞌidörohuꞌo saꞌarohuꞌo muebejanue ae javajëjo. Naro jasi örire huë mae uavajëjo. Rabëni hesi bëhoho jero gavane nuni ajiꞌe a masijohuro uvoruomamu: Nosi simanoho mae javuoromo bövie biseꞌe ga barëjëꞌe javuajë uvamu gëgorovo jero jasi jöho jabesi örire subivëhëꞌe javajëjo. Aꞌi gavane bogo gavëꞌe ariböviohuro bogo döroho bamorovoꞌi jöho heꞌi nëgamu gëgorovo jero jasi jö bëhoho röjëhijëꞌe javajëjo. Apo iae mae höjo. Jero jasi nimoromo ëꞌane höjo.
21 Nati ana veya’amaim God Anunin Kakafiyin Jesu iwa’an yan wanawanan yasisir awan karatan eo, “Tamai o i mar tafaram ana aiwob! A merar ayiy anayabin sawar iti etei o sabuw so’obayah naatu sabuw notanotayah men i’obaiyih, baise ibun na’atube ma’am boro’obo natunat bereberefiy i i’obaiyih tesoso’ob isan, Tamai a merar ayiy, iti sawar etei i o a kokomaim isinaf temamatar.”
22 God ëhi uanugoromo ë aribövioho uëvadeje: Nasi Vavuohuro jöe ahoꞌo bojemijëꞌe höjo muebeꞌirodego. Vavuohuro gemuëro Harihoho na avoho gevaje höjo. Harihoho naremuëremu Vavuoho avoho gavaje höjo. O Harihu naehu di aribövi röjëhiꞌi negëꞌohuro ëhuro ë ariböviohuremu röjëhijego jabuꞌo Vavuoho gavarue höjo.
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Sawar tutufin etei Tamai ayu itu, men yait ta so’ob ayu i God Natun, baise Tamai akisinamo so’ob, na’atube men yait ta Tamai so’ob, baise ayu i Natun akisu’umo aso’ob. Naatu sabuw iyabowat i Natun rurubinihiwat boro God isah nirerereb hinaso’ob.”
23 Ëhi uëvëꞌëro Iesuꞌo hesi ijorajoho jabuꞌo jabesi sivue raromoromo Iesuro hunuorovoromo uëvadeje: Jemë mu maho gavarujëro jëvëꞌëro ëhuꞌëro jemë mae jëvajëjo.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah akisihimo iuwih eo, “Kwa i kwabiyasisir anayabin God ana bowabow anababatun mata yan kwa’i’itin.
24 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemëhu gavaruje muoho o hejaruje jöho urimëꞌi jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviohuꞌo saꞌare a masijohuꞌo ahoꞌobëhe jaburo nimoruomade höjo garomo heꞌiro. Röhu bogo garomo heruomade höjo. Röhu God-ro jemë ajëmijëꞌëro ëho gavaruje höjo. Ëhuꞌëro jemë huë mae baejëꞌe jëvajëjo.
24 Anababatun a tur ao’owen, dinab oro’orot naatu aiwob sabuw hikok kwanekwan kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar, i hitanowar, baise men hi’itin naatu men hinowar.”
25 Ëhiꞌamu gagorovo Jew rajo jögoru öri röjëhijaje ae gemuëro Iesuare dëho bijioho gaꞌirögoro riꞌöromo uavadeje: Tisajo. Na diehiꞌoromo ioroꞌioremuoho maroho hiꞌejöjo.
25 Ofafar bai’obaiyenayan orot so’obayan ta, Jesu baikubibiruwinamih misir ibatiy eo, “Bai’obaiyenayan, ayu i boro abisa anasinaf ma’ama wanatowan anab?”
26 Maroho hiꞌejöjamu Iesuro uavadeje: God-are surire jöho diehi jajivëꞌe höjo. Ja uehorovanuoho bëhoho diehi höjo.
26 Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in ibiyab hai yabih abisa’awat i’itan?”
27 Bëhoho diehi höjamu ruehuro uavadeje: Jasi dë vövöbajoꞌe aruꞌahe daruge uehore ahoꞌobëhe Bada jasi God ma-hu gemu bojaminëjo. O jö göho jaehu jasi arijoꞌarije rajahirovanuëhi jasi ae gemuoho ëhi rajahinëjo.
27 Orot iya’afut eo, “Regah, a God isan, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a fair tutufin etei, naatu a not tutufin etei a Regah isan iniyabow, naatu taituwa isah iniyabow, o taiyuw isa kubiyabow na’atube.”
28 Rajahinëjamu Iesuro uavadeje: Ja jö mae jövanuëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho ëhuro ja maro hiꞌaꞌanuëjo.
28 Jesu iya’afut eo, “Abisa i’o i tur anababatun i’o, isan imih kwen abisa i’o na’atube kusinaf saise ma’ama wanatowan boro inab.”
29 Hiꞌaꞌanuëjamu rue röjëhijaje ahuro hesi ihoho mae jiojöro nimamu Iesu uavadeje: Röhu nasi ae gemuoho rahumë höjo.
29 Baise ofafar bai’obaiyenayan taiyuwin bora’ah na’atube, imih Jesu ibatiy maiye, “Ayu taituwau i iyab?”
30 Rahumë höjamu Iesuro uhuꞌe uavadeje: Iae Jew raje ae gemuëro Jerusalem jioromo Jericho amore abueꞌiëꞌade höjo. Örire abueromo nume vajiohuꞌe aribövi jabesi övoro vaꞌade höjo. Övoro vaꞌamu guduamoromo niögoho maho sisëho vajiohëro ujuohahoromo saꞌijosaꞌijovoromo gavare guomoꞌiaꞌamu gagorovo nugo vaꞌare höjo.
30 Jesu iya’afut eo, “Ana veya ta Jerusalemane orot ta au Jericho re inan basit, sabuw kakafih wanawanah run, hitit ana faifuw hi’oromen hibai hirab hitaiy re imamayay in, ana sawar hibow hibihir hin. Bainowah orot binanawan hirab imamayay inu’in|alt="thieves attacking traveller" src="CN01745B.TIF" size="col" loc="Luk 10.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.30"
31 Vaꞌamu gagorovo priest-ëro ijonö örire ruvebijade höjo. Ruvebiꞌi gavade aho raromamu gagorovo iosiramiromo öri ioni gönö vaꞌade höjo.
31 Nati veya ta’imon firis ibo Jerusalemane au Jericho re inan basit, orot ef awan inu’in itin, baise ef sisibin raunane yagebageb bihir in.
32 Ëhiꞌamu Levi raje God-are mu ajamaje ahuro ëhi gemuoho ëꞌade höjo. Ruvebiromo bëhire vaꞌoromo aho ërimahonugoromo öri ioni gönö vaꞌoromo iosirami vaꞌade höjo.
32 Levi orot ibo auman nati ef ta’imon re nan orot inu’in itin, naatu ef au waraunane yagebageb in.
33 Vaꞌamu gagorovo saꞌa gö raje ae gemuëro örire ruvebijade höjo. Hu Samaria saꞌa raje jemëhu nu huodëgaruje saꞌa raje ae gemuëro ruvebijade höjo. Ëho rajëro ruvebiromo Jew rajoho birohade höjo. Birohoromo gavade raromamu gagorovo huni vavaenimade höjo.
33 Baise Samaria orot nati ef ta’imon remor re nan orot inu’in koun yen, naatu nuware i’itin ana veya’amaim ana yababan ra’at.
34 Vavaenimamu vaꞌo garomo nemoꞌamade sagohore ninuguꞌe osohuꞌo wine jovo osohuꞌo otehahoromo muohahoꞌamade höjo. Muohahonugoromo banigojiomoromo hesi mi dejore bamonugoromo huꞌirae baꞌobuejadoho abo öri jijihoromo momoröꞌöjarue osare rovade höjo. Rueromo hiromo aho avoho ajamijade höjo.
34 Basit na orot inu’inumaim tit, biyan feher matahimaim raiy isusuwa’en naatu biyan fiyow sawar, basit bai ana donkey afe’en yara’ah naatu bai hin nanawan bar ta imaim yai ma’uh ma.
35 Ajamiromo diroharëro sisonuvamu gagorovo Samaria rajohuro ajivëꞌe ijo baje niöꞌi jabesi uhure ahoꞌo jiëꞌoho baeromo osa muebejaje aho bojamiromo uavade höjo: Na vaꞌajëjo. Jero ave aho avoho muebenëjo. Monie göꞌo buꞌöjëꞌoho vuonoröꞌö rueromo naro jaehu buꞌöjane ë hesi manaho bojamiꞌejöjo. Ëhiꞌade höjo.
35 Hi’in marto ana kaukut eofere kabay rou’ab bai orot bar kaifenayan itin eo, ‘Iti orot inakaif airi kwanama, naatu abisa’awat isan inasisinaf ana matabir anan au tur ina’owen boro anibaiyani.’”
36 Röhu ja diehi uehorovanuëjo. ËJew rajohuro vajiohuꞌe aribövi jabesi övore vaꞌoromo sisë birohade höjo. Sisë birohamu ae niöꞌi gemu ro hu gavare höjo. Göho priest-ëro göho God-are mu ajamijaje ahuro göho nu huodëgaruje saꞌa gö rajohuro ëhi ro gavare höjo. Röhu di aho hesi ae gemuoho jiade höjo.
36 Iti na’at eo sawar basit, Jesu orot ibatiy, “Orot tounu wanawanahimaim orot menatan i taituwan kakafih hirab inu’in isan ana yabow i’inuw?”
37 Ae gemuoho jiade höjamu jögoru öri röjëhijaje ahuro uavadeje: Huë baeromo ajamijade aho hu hesi ae gemuoho jiade höjo. Ëhi uavamu Iesuro uavadeje: Jero vaꞌoromo ëhi jiëꞌe muoho vaenövonëjo.
37 Ofafar bai’obaiyenayan Jesu iya’afut eo, “Orot taituwan itin yan baban bibais.” Imaibo Jesu orot iu, “Kwenan nati na’atube kusinaf.”
38 Ëhi uënugoromo iae Iesuꞌo hesi ijorajoho jabuꞌo vaꞌaroho vaꞌo amore suorovareje. Suorovamu magonahe gemu hesi ihe Martha-ro Iesu uavadeje: Nasi osaro ro hijëjo.
38 Jesu ana bai’ufununayah bairi efamaim hiremor hinan basit hina babin wabin Martha ana bar ana meraramaim hitit; hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
39 Hijëjamu Iesuro osare vaꞌo hijadeje. Hijamu Martha-are öe Mary-ro ro Badare höru bëhire hiromo huhu jö röjëhijajoho hejadeje.
39 Naatu i tain Mary na Jesu nanamaim mare ma, Jesu abisa eo i ma nonowar, Martha bay ebitab, Mary Jesus a namaim ma tur enonowar|alt="Martha cooking Mary sitting at Jesus’ feet" src="CN01750B.TIF" size="col" loc="Luk 10.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.39-42"
40 Hiromo jöho hejamu gagorovo Martha-ro Iesuni bövie biseꞌe avohoromo bogo eni jiamu nurunurumoromo Iesu uavadeje: Bada nasi öho na remöꞌöjëꞌëro nasi sivue mue vaejajëjo. Na ja nasi jöënioho bogo uehorovanuëjo. Uavego ro ajemajo.
40 baise Martha bowabow etei akisin bowabow isan yan so’ar na eo, “Regah Mary sawar etei ihamiyen akisu abowabow ku’i’itin i mi’itube kunotanot? Karam boro itau tan tibaisu airi ata bow ai en?”
41 Ajemajamu Badaro uavadeje: Asëꞌe Martha-ajo. Jero mue ahoꞌobëhe uehorovoꞌego ëhuro nurunuruagajëjo.
41 Regah iya’afut eo, “Martha, Martha, o i sawar moumurih na’in isah inot a yababan ra’at ya esoso’ar,
42 Röhu ja mue gemu bogo baejëꞌe javajëjo. Aꞌi Mary-ro mu maho baejëꞌe höjo. Ëmuoho no bogo ahoꞌejarëjo.
42 baise sawar ta’imon i takokok gagamin. Mary i sawar gewasih rubin, naatu boro men yait biyanamaim nabosairimih.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.