João 9

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iae Iesuro juvo vaꞌadeje. Vaꞌihö gavadeje nuni sisëꞌe ae gemu hijamu rahade majare aevoromo hesi nunoho sisërëjëvëꞌëro jiëꞌëro.
1 Orot matan fim auman tufuw ma’am Jesu remor inan itin.
2 Ëaho ë hijamu gagorovo Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro uavareje: Tisa rahuare sisëro ëhuro nuni sisëꞌoho rahade höjo. Na hesi sisëro o hesi vëmu vavuꞌo jabesi sisërajo.
2 Ana bai’ufununayah Jesu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, yait ana kakafinamaim iwa’an iti orot matan fim auman tufuw? I taiyuwin ana kakafin o i hinah tamat hai kakafinamaim?”
3 Ëhi uavamu uëvadeje: Bogo hesi sisëhuro o bogo hesi vëmu vavuꞌo jabesi sisëhuro ëhuro nunoho sisërëjade höjo. Aꞌi sisërëjade hesi bëhoho jemë gaꞌirarijego God-ro hesi darugohuro diehi ajamego mae jiajoho iae ëhuni nuni sisëꞌoho jiade höjo.
3 Jesu eo, “Orot matan fim i men anabowabow kakafinamaim iwa’an matan ifimemih o i hinah tamah hai kakafinamaim, baise i ana fimemaim God ana fair iti orot biyanamaim nirerereb hina’itin.
4 Aji maja jiajevare evare saꞌare remöꞌöjade aehu nimaje muoho no vaenövoꞌejarëjo. Vahiromavuoꞌiëꞌajëjo. Evaroho aehu mu vaeꞌiröhoho bogo eni jioꞌaꞌajëjo.
4 Iti ana veya’amaim yait ayu iyunu anan i ana bowabow tanabow, gugumin i enan men karam yait ta nabow.
5 Na ave saꞌare hijajevare evare na ajoho jevëꞌëro saꞌae ahoꞌobëhe ajivëvaje höjo.
5 Ayu boun iti tafaramamaim ama’am, ayu i tafaram ana marakaw.”
6 Ëhi uënugoromo sabëro saꞌaho ödivoromo tevoromo övëro hatohatovoromo nuni sisëꞌe a hesi nunoho buejahadeje.
6 Iti tur eo ufunamaim, Jesu kwei me yan re naatu iyuriyur bai bora’ah orot matan idadawir.
7 Buejahoromo uavadeje: Siloam jovo eꞌuoro vaꞌoromo nu anoꞌoho eguëjo. Röhu Siloam nosi jöehu huotovëꞌoho nugöꞌöjade jöhoje. Nu anoꞌoho eguëjamu hegorovo rue nuni sisëꞌe ahuro vaꞌoromo nu anoꞌoho eguoromo mae uherihoromo vuonoröꞌö rovadeje.
7 Naatu iu, “Kwen harew Siloam kukuf (nati wab anayabin iyafar) imaim kururub.” Imih orot in rurub naatu matan nuw sawar itah auman matabir au bar in.
8 Rovamu hesi amo rajohuꞌo a ioroꞌiorohuꞌo böviëni biseꞌëni ëninëmiꞌego ganövëꞌëro jaburo uarovareje: Ave iaho urimëꞌi hiromo noehu ajamijöro ëninamuinövade aho höjo. Na mae-ëjo.
8 Orot tain tuwan naatu sabuw afa marasika hi’i’itin ma fefefeyan, hibatiy, “Iti orot ta’imon mar etei ema efefefeyanaban i iti?”
9 Na mae-ëjamu a ioroꞌiorohuro uvareje: Ioꞌajo. Iae ë aho höjo. A ioroꞌiorohuro uvareje: Bogajo. Ae gö ë iaho vaꞌëne höjo. Ëiaho vaꞌëne höjamu rue ahuro uëvadeje: Na bogo ae göehu jevoꞌi jemesi örire ëninëmijode aho jevajëjo.
9 Sabuw afa hi’o, “Orot i nati.” Afa hi’o, “En nati i ana yumatabe.”
10 Ëninëmijode aho jevajëjamu uavareje: Ëhi jiëꞌoho diehiꞌamu jasi nunoho marëjahade höjo.
10 Sabuw hibatiy, “Mi’itube o mat igewasin kunuwanuw?”
11 Marëjahade höjamu uëvadeje: Ae gemu hesi ihe Iesu ë ahuro busasovëꞌe saꞌaho hatohatovoromo nunoho buejehoromo uevade höjo: Siloam jovo eꞌuoro vaꞌoromo nu anoꞌoho eguëjamu naro vaꞌoromo eguoromo evare mae uherihode höjo.
11 Orot iyafutih eo, “Orot wabin te’o Jesu i yur bai matou idadawir naatu na Siloam harew kukufamaim rurubamih iuwu. Imih ayu an arurub, naatu matou to iwa’an anuwanuw.”
12 Mae uherihode höjamu uavareje: Röhu hu dinöꞌe höjo. Dinöꞌe höjamu uëvadeje: Hesi naniꞌajo.
12 Sabuw hibatiy, “Bo iti orot i menamaim ema’am?”
13 Ëhi uëvamu ë urimo nuni sisëꞌe jiade aho ë ariböviohuro huꞌirae baeromo Pharisee aribövi jabesirire vaꞌareje.
13 Nati orot Jesu biyawas hibai hina Pharisee biyah hitit.
14 Röhu mamiꞌe Iesuhu busasovëꞌe saꞌa hatohatovoromo ë ia hesi nuni dadovahade majaho Jew rajehu mu bogo vaeꞌi ma-nuharue majaho jiadeje.
14 Baiyarir ana veya’amaim Jesu nati orot matan fim yuramaim idawir matan igewasin nuw.
15 Ma-nuharue majare Iesuro nunoho dadovahëꞌego Pharisee aribövioho jabuꞌo jöe gemuoho uavareje: Diehiꞌamu jasi nunoho marëjahade höjo. Marëjahade höjamu uëvadeje: Huro busasovëꞌe saꞌaho hatohatovoromo nunire buejehamu naro vaꞌoromo nu anoꞌoho eguëꞌëro ëhuꞌëro mae uherihaje höjo.
15 Isan imih Pharisee ibanak maiye orot hibatiy mi’itube matan igewasin. Orot hai tur eowen eo, “I yuramaim matou idadawir uwu harewamaim arurub naatu boun i anuwanuw.”
16 Mae uherihaje höjamu Pharisee aribövi ioroꞌiorohuro uvareje: O ë ahuro nunoho dadovahoromo ëhuro nuho maja hesi jögoroho ahade höjo. Ëhuꞌëro ë aho bogo God-hu nugöꞌöjamu rovëꞌe aho höjo. Bogo God-hu nugöꞌöjamu rovëꞌe aho höjamu Pharisee a ioroꞌiorohuro uvareje: Iae ëhi höjo röhu hu a sisë jioꞌibejajo hu diehiꞌoromo ëhi jiëꞌe mu masijoho vaeꞌibejajo. Ëhi uarovoromo Pharisee ariböviohuro jöe gö gö uehorovoꞌamareje.
16 Pharisee afa hi’o, “Iti orot i men Godane na, anayabin Baiyarir ana ofafar i men ekakaif.”
17 Jöe gö gö uehorovoromo urimo nuni sisëꞌe jiade aho röhu maho jöe majahiromo uavareje: Jero uövuanuëjo: Huro nasi nunoho dadovehade höjo. Ëhi jiëꞌoho ja uehorovanuoho hu diehi jiëꞌe ae höjo. Diehi jiëꞌe ae höjamu uëvadeje: Hu jö God-aro baeromo majahuijaje ae höjo.
17 Imih Pharisee hitatabir orot ibanak hibatiy maiye, “Iti orot o mata iwa’an bigewasin isan o boro mi’itube inao?”
18 Röhu rue Jew rajohuro uvareje: Nani sareramuiromo uövuaruëjo: Aevoꞌi nuni sisëꞌe jiadoho avevejöꞌoho gavajëromo ae uëvareje: Uëvego ave a hesi vëmu vavuꞌohuro rueꞌirarëjo.
18 Jew hai ukwarih men kafa’imo hititumatum iti orot matan fim ma’am naatu bounabo matan nuw, naatu orot hinah tamah isah hi’af hina, imaibo hibatiyih.
19 Jabumë rovamu uëvareje: Na ave aho jemesi harihe höjo. Jemë uövuarije höjo: No ave harihu baejare majare evare hu aevoromo nuni sisëꞌe jiade höjo. Na mae o sarerëjo. Mae jiëꞌoho diehiꞌëꞌëro jaruvoho hu mae uherihajëjo.
19 “Iti orot i kwa natu? Kwa kwa’o’o i matan fim auman tutufuw kekeban iti? Naatu boun i mi’itube enuwanuw?”
20 Mae uherihajëjamu rue vëmu vavuꞌohuro uëvareje: No gavaruoho ave aho iae hu nosi harihe höjo. No hu baejarevare evare aevoromo nuni sisëꞌe jiade höjo. Ëjöho iae no gavaruëjo.
20 Hinah tamah hiyafutih hi’o, “Aki aso’ob iti kek i aki natu, naatu matan fim auman tufuw.
21 Röhu rahuhu diehi ajamamu nuni dadovadoho no bogo gavëꞌe javuajëjo. Jueꞌio ua garego huro hesi jöꞌëro majëhiꞌirajo hu bövie jiaje.
21 Baise aki men aso’ob, boun i mi’itube enuwanuw, o yait matan iwa’an igewasin, kwaibatiy i sanaman, karam taiyuwin isan boro nao.”
22 Röhu vëmu vavuꞌehu ë jö uëvare hesi bëhoho jaburo ë Jew rajo masijoho juhuonëmijareje. Urimëꞌi ë a masijohuro jöe mevoromo ae ahoꞌobëhe uëvareje: Ae rahu huruoho majahuiromo uövuëꞌoho: Böröme namiromo ajamuijaje aho Iesu hö uövuëꞌoho ëhi jiëꞌe aribövioho noro ahëvoꞌiramu ijonöho nosi osa börömoroho bogo rueromo God rajahinövoꞌaruëjo. Ëjöho uehorovoromo vëmu vavuꞌohuro juhuonëmijareje.
22 Hinah tamah iti tur hi’o, i Jew sabuw isah hibir, anayabin iti tur i marasika Jew ukwa’ukwarih hi’o hibasit, yait Jesu isan naorereb Keriso nararauw boro kou’ay barene hinabotait ufun nama.
23 Juhuonëmiromo ëhuni uëvareje: Ëaho bövie jiaje ëhuni jemëro hu ua garëjo.
23 Iti isan imih i hinah tamah hi’o, “Kwa taiyuw kwaibatiy kwa’itin, i sanaman.”
24 Hu ua garëjamu hegorovo rue a masijohuro jöe nugöꞌöjareje urimo nuni sisëꞌe jiade ahuro vuonoröꞌö rueröhego. Jöe nugöꞌöromo rovamu Iesuare jöho atoromo uavareje: God-are nunoro jöe ma-maemu jövego no hejarëjo. No gavaruoho ë aho a sisë höjo.
24 Mar bairu’abin orot matan fim nuwanuw isan hi’af na, naatu hibatiy maiye, “Turobe God nanamaim ai tur ina’owen! Aki aso’ob orot yait o biyawasi i bowabow kakafin wairafin.”
25 A sisë höjamu uëvadeje: Naꞌo bogo gavajëjo. Nani hu a sisë höjo o bogajo. Röhu jöe gemu iae na gavajëjo urimo nuni sisëꞌe jevadoho jaruvoho mae uherihevoꞌego.
25 Orot iyafutih eo “Ayu men aso’ob i bowabow kakafin wairafin o en? Ayu sawar ta’imonamo asoso’ob i ayu matou fim ama’am naatu boun i anuw a’i’itah.”
26 Ëhi uëvamu uavareje: Hu diehiꞌavade höjo. Hu diehi nunoho dadovahade höjo.
26 Naatu orot hibatiy, “Abistanawat o isa sinaf? Mi’itube sinaf o mata botawiy?”
27 Dadovahade höjamu uëvadeje: Na mamiꞌe uëvamu jemëro bogo ejeharije höjo. Rabëni röhu maho heꞌi nëgajëjo. Nani jemëꞌo hesi ijore ijore jijihoꞌi nëgoꞌego o rabëni ue geꞌi arijarujëjo.
27 Orot iyafutih eo, “Ayu marasika kwa isa aoka naatu kwa men kwanowar. Aisim kwakokok anao maiye kwananowar? Ta’itin kwa auman kwakokok i ana bai’ufununayah kwanamatar?”
28 Ue geꞌi arijarujëjamu sivoromo uavareje: Ja ë ia hesi ijore ijore juvanue ae javajëjo. No bogajo. No Moses-are jögoru ijore ijore jijiharue aribövie javuajëjo.
28 Hi’obaibiyab naatu hi’o, “O i nati orot ana bai’ufununayan, baise aki i Moses ana bai’ufununayah.
29 No iae garomo uvarue höjo: God-ro Moses jöe bojamamu majahuijade höjo. Aꞌi ë a gö hesi bëhoho no bogo gavaruëjo.
29 Aki aso’ob God mutufor Moses hairi hi’o, baise orot nati Jesu tibiwab, aki men kafa’imo aso’ob i menane na?”
30 Bogo gavaruëjamu rue nuni sisëꞌe jiade ahuro uëvadeje: Asëꞌe jemë diehiꞌoromo hesi bëhoho bogo gavaruje höjo. Iae huro nasi nunoho dadovehade höjo röhu jemë hu bogo gavaruje höjo.
30 Orot matan fim bigewasin iyafutih eo, “Abifofofor men kafaita! I menane nan kwa men kwaso’ob, baise i ayu matu fim iwa’an anuwanuw.
31 No gavaruoho God a sisë jabesi jöho bogo ejëhaje höjo. O aehu God uehorovoromo huhu nimaje mu vaejëꞌoho ëhi jiëꞌe aribövioho God-ro ejëhaje höjo.
31 It Taso’ob bowabow kakafih wairafih God hai tur men enonowar. God ana sabuw i ana kok tesisinaf naatu isan tekakakaf i hai tur enonowar.
32 Niꞌiꞌivadire jioromo ëhi ro avevejöꞌoho bogo hebe rovëꞌe javuajëjo uvavamu: Vëmu dëre jioromo nuni sisëꞌe raharoho aëro nunoho dadovëhade höjo.
32 Men yait ta tafaram wanawanan orot matan fim auman tufuw ma’am matan botawiy nuwanuw ana tur nowaramih.
33 God bogo nugöꞌöjego rueꞌibejajo ëhi jiëꞌe darugoꞌe mu vaejajoho hu bogo mae bogo eni jioꞌibejajo.
33 Iti orot men Godane tanan na’at, i boro men karam iti bowabow tasinaf.”
34 Bogo eni jioꞌibejajamu uavareje: Jasi vëmu hesi dëre jioromo mu sisëmu vaebe rovëꞌe javajëjo. Ëhi javajëjo röhu ja diehiꞌoromo jögoroho bojamuijanuëjo. Ëhi uanugoromo jabesi osa börömoroho rarovöꞌöjamu vaꞌadeje.
34 Iti isan hi’o, “O bowabow kakafin wanawanan itufuw ira’at iyey, i boun aki ini’obaiyi!” Naatu kou’ay barene hibotait tit ufun ma.
35 Ërarovöꞌöjamu vaꞌade jöho aëro atamu Iesuro hejadeje. Heromo ë aho birohoromo uavadeje: Na ja God-are A Ma hesi öriroho mae uehorovanuëjo.
35 Jesu orot hinun tit ufun ma’am ana tur nowar, naatu titita’ur anamaramaim ibatiy, “O Orot Natun kubitumitum?”
36 Mae uehorovanuëjamu uavadeje: Röhu God-are A Maho rahuo höjo. Uevego na hesi örire mae uehorovöjo.
36 Orot Jesu ibatiy, “Regah, iti orot i menatan ku’o anowar saise i anitumitum!”
37 Mae uehorovöjamu Iesuro uavadeje: God-are A Maho jero mamiꞌe gavane höjo. Röhu aviavejöꞌe jaꞌo jöe jövajëjo. Iae na jevajëjo.
37 Jesu orot isan eo, “Orot i iti kwi’i’itin, boun iti airi kwa’o’o.”
38 Na jevajëjamu uavadeje: Bada naro jasi örire mae uehorovavajëjo. Mae uehorovavajëromo ague aho hiromo rajahijadeje.
38 Naatu orot eo, “Regah, Ayu abitumatum.” Naatu Jesu nanamaim sun yowen kwafir.
39 Rajahijamu Iesuro uëvadeje: Naro saꞌare rovode höjo mae o sisë aribövie mevëvoꞌirodëni. Nuni ramoramoꞌe aribövioho nune dadovëhoꞌi ma-döhemu nuni maꞌe aribövioho nune tugohëhoꞌirodëni ëhuni saꞌare rovode höjo.
39 Jesu eo, “Ayu ana iti tafaramaim atitit anayabin i sabuw ana kusibih, saise iyab mata fim boro hinanuw, naatu iyab tenuwanuw boro matah fimabe hinamatar.”
40 Ëhi uëvamu Pharisee a ioroꞌiore bëhire raromarohuro ë jöho heromo uavareje: Na ja nosi jöho jövoromo ëꞌanuëjo. No bogo nuni ramoramoꞌe ariböviehu javuajëjo.
40 Pharisee afa nati’imaim bairi hima’am iti tur eo’o hinowar, naatu hibatiy, “Nati tur ku’o’o, aki auman matai fim?”
41 Javuajëjamu Iesuro uëvadeje: Jemë nuni ramoramoꞌe jëvoꞌibejajo jö sisëho bogojëvoꞌibejajo. Röhu jemë ëma uvaruje höjo: Iae no mae gavarue höjo. Ëhuni jemesi sisëho iae jëvajëjo.
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa mata fim na’at, kwa boro men kakafimih. Baise boun kwa kwa’o’o aki matai anuwanuw, kwa a kakafih i tema’am.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.