João 8

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 [Ëhiꞌamu ae gemu gemu jabesi osaëro osaëro vaꞌirögoro Iesuro aruhe Olives Dahorure ajiomadeje.
1 Imaibo Jesu Olive Oyaw na’at tit yen in.
2 Ajiomoromo niavëꞌëro sueꞌo riꞌöromo God-are amo börömore vuonoröꞌö rovadeje. Rueromo gavade ae ahoꞌobëhe hesi bëhire rueruomamu gëgorovo saꞌaro hiromo aevoromo jöho röjëhijadeje.
2 Maraumanika Jesu matabir maiye Tafaror Bar ana meraramaim bat, sabuw moumurin maiyow hiru’ay hi’arbebera’uh naatu i busuruf ma sabuw i’ubaibiyih.
3 Jöho röjëhijamu gagorovo Moses-are jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo Pharisee ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo masuvëꞌe magonahe gemu huꞌirae baeromo rovareje mamiꞌe ë magonahohuro ae göꞌo niavamu aëro garomo guduamëꞌëro. Huꞌirae barueromo ae ahoꞌobëhe jabesi nunire nugareje.
3 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee babin turan aawan hairi hi’inu’in hibai hina hirun. Naatu hi’u kou’ay nahimaim bat.
4 Nunire nugoromo Iesu uavareje: Tisa ave magonahohuro ae göꞌo niavamu aëro gavare höjo.
4 Naatu Jesu isan hi’o, “Bai’obaiyenayan, iti babin i turan aawan hairi hi’inu’in atita’ur.
5 Röhu mamiꞌe Moses-ro jögoroho jajivoromo uövuade höjo ëhi jiëꞌe magonahoho munëro vajamiꞌiröhego. Röhu ja diehi uehorovanuëjo.
5 Ofafaramaim Moses aki iti na’atube eobaiyuni, babin yait ta iti na’atube nasisinaf boro kabayamaim anarab namorob. O a not ta ema’am boro inao.”
6 Ëhi uavare hesi bëhoho jabumë nimareje Iesuro jöe sisëꞌi jövego jöho jaburo court-re huruoho majëhiꞌiröhëro. Ëhuni ëhi uavareje. Ëhi uavamu hegorovo Iesuro jöho bogo uëvëꞌe ma-uruhoꞌamoromo övo namëro saꞌare jajivadeje.
6 Iti baibat hibai hititit i mi’itube Jesu hitikubibiruw, saise abitur ta’o na’at imaim hitabat ubar hititin isan.
7 Saꞌare jajivamu jö ua gaꞌi arijaroho bogo mana uëvëꞌe ma-saꞌare jajivojuvo hujeji ijonö ririrohoromo uëvadeje: Jemë di aharo sisë rumoꞌe javego aevoromo munëro vajamijëjo.
7 Hi’u hibibabatiy anamaramaim, Jesu nakwetan tara’ah naatu isah eo, “O yait aur bowabow kakafin men nama’am na’at, o wan kabay kubai babin isan kurouw.”
8 Munëro vajamijëromo röhu maho uruhoꞌamoromo saꞌare jajivadeje.
8 Naatu i kwafure maiye me yan ma kubebebeyan.
9 Saꞌare jajivamu huhu jövade jöho heromo ë ariböviohuro vaꞌoruomadeje. Amaꞌi mavojoho jaburo aevoromo huruomoromo gemu gemu riꞌö vaꞌojuvo ijore a iꞌoho vaꞌamu barëjadeje. Barëjamu Iesu hesi sivue jioꞌi magonahoho hesi nunire ë namijëꞌe jiadeje.
9 Iti tur hinonowar anamaramaim ta’ita’imon hitabartaitit hin, oro’orot atamanih wan hi’iyon hibusuruf hitit. Babin akisinamo hihamiy Jesu nanamaim bat
10 Namijëꞌe jiamu Iesuro ririrohoromo magonahoho uavadeje: Maꞌino aribövioho dinöꞌe jioruomajëjo. Na jasi sisë mevoromo iꞌu bojamiꞌiröhe aho bogohöjo.
10 Jesu totofar misir babin itin basit isan eo, “Babin iti sabuw menika hin? Naatu yait ta o isa rouw’ouri ai en?”
11 Uavadeje: Bada ae bogohöjo. Ëhi uavamu uavadeje: Ëhi jiëꞌoho naꞌo jasi jö sisëho bogo jövoromo iꞌuoho bojamiꞌejöjo. Vaꞌoromo nadi ijoho ëhi jiëꞌe muoho vaenëjo.]
11 Babin eo, “Regah men yait ta ema’am.” Naatu Jesu eo, “Basit gewasin! Ayu auman men karam boro anibatiyi. Kwen, iti boun inabubusuruf bowabow kakafih men inasinaf maiye.”
12 Ëhiꞌëꞌëro Iesuro röhu maho jöe majëhiromo uëvadeje: Na ajoho jevëꞌëro saꞌae dinöꞌe dinöꞌe ajivëvaje höjo. Ae rahu nasi ijore ijore jijihëꞌiroho bogo mae bogo ramoramoroho jijihoꞌi ajoho baeromo maro raromoꞌaruëjo.
12 Jesu sabuw isah eo maiye, “Ayu i tafaram ana marakaw. Yait ayu ebi’ufnunu i boro men guguminamaim naremor, baise i boro yawas ana marakaw nab.”
13 Maro raromoꞌaruëjamu Pharisee ömoꞌömohuro uavareje: Röhu jero jasi sivue jasi jöho majahuiromo uövuanuëjo: Nasi jöho mae höjo. Ëhi jiëꞌoho no jasi jöho diehi maho uehorovoꞌejarëjo. Öre bogohöjo.
13 Pharisee Jesu isan hi’o, “Iti tur ku’o’o i o taiyuw isa ku’o’orerereb naatu abistan o ku’o’orerereb i men turobe.”
14 Öre bogohöjamu uëvadeje: Iae mae-ëjo. Iae na nasi sivue jöho majëhijajëjo. Röhu nasi jöho iae mae höjo. Rabëni hesi bëhoho na dinöꞌe jioromo rovodoho o dinöꞌe vaꞌirodoho naro gavaje höjo. Jemë ëho bogo gavaruje höjo.
14 Jesu iyafutih eo, “Ayu taiyuwu isou ana’orerereb na’at, ayu ao’orereb i turobe, anayabin ayu aso’ob menane ana naatu menamaim ananan. Baise ayu menane ana naatu menamaim ananan kwa i men kwa so’ob.
15 Jemëro ma-saꞌa hesi uehore baeromo ae magonahe sisëro bahijaruje höjo. Na bogo aho sisëroho bahijaje höjo.
15 Kwa sabuw hai itininamaim kwa’itih kwabibabatiyih. Ayu men yait ta ana itininamaim aitin abibabatiyimih.
16 Röhu na sisëro bahiꞌi uehorovoꞌibejöjo sareriꞌe jöho bogo uehorovoꞌi ma-mae ëꞌibejöjo. Rabëni hesi bëhoho na bogo nasi sivuoho mevoromo jöho jövoꞌi naꞌo Vavue remöꞌöjadohuꞌo noro niöꞌiro mevoromo jöho majëhijarue höjo.
16 Baise ayu anabibatiyi na’at, ayu au baibatiyen i turobe. Anayabin ayu i men akisu. Ayu Tamai iyunu anan i airi ama’am.
17 Ëhesi jöho jemesi jögoru surire ave jöho jajivoromo uvëꞌe höjo: Ae niöꞌiehu mu garomo ajamirovoromo jöe gemuoho majëhijamu gavëꞌoho uvorëjo: Jabesi jöho iae mae höjo. Ëhi jajivëꞌe höjo.
17 Kwa taiyuw a’ofafaramaim iti na’atube hikirum, anamaramaim sifroubonayan orot rou’ab te’orereb tebibasit nati i turobe.
18 Naro nasi jöho majëhijego nasi Vavue saꞌare remöꞌöjadohuro huꞌo nasi jöe gemuoho majëhijaje höjo. Ëhuni nasi jöho iae mae höjo.
18 Ayu i orot ta taiyuwu isou ao’orereb; Tamai ayu iyunu anan ayu au sifroubounayan ta.”
19 Mae höjamu uavareje: Röhu jasi Vavuoho dinöꞌe höjo. Dinöꞌe höjamu Iesuro uëvadeje: Jemë naꞌo nasi Vavuohuꞌo bogo gövuaruje höjo. Jemë na geꞌibejarijëjo nasi Vavuohuꞌo gaꞌibejarijëjo.
19 Naatu sabuw hibatiy, “O Tamat i menamaim ema’am?” Jesu iyafutih eo, “Kwa ayu men kwaso’ob na’atube Tamai auman men kwaso’ob. Kwa ayu kwatasusu’ubu na’at Tamai auman boro kwatasu’ub.”
20 Iesuro God-are amo börömore hiromo God-ni suvuoro bahijarue osare jö röjëhijadevare evare ë jöho majëhijadeje. Majëhijamu aho hu bogo guduamo bavaꞌareje hesi majaho bogo rovëꞌëro jiëꞌëro.
20 Iti tur i tafaroror bar wanawanan kabay teya’ay ana efan sisibinamaim Jesu ma i’obaibiyih. Men yait ta bai fatumimih, anayabin i ana veya men baimih.
21 Ëhi ëꞌëꞌëro iae Iesuro jöe gö Jew rajoho majëhiromo uëvadeje: Naro öre gö vaꞌejöjo. Vaꞌiramu jemëro nahevoꞌarujëjo. Nahevoꞌiramu röhu mu sisëꞌe jëvoromo vuovëvoꞌajëjo. Vuovëvoꞌiramu naehu vaꞌirodire ë öꞌirarijoho bogo eni jëvoꞌajëjo.
21 Jesu ibanak isah eo maiye, “Ayu boro kwa anihamiyi anan, naatu kwa boro ayu isou kwananuwet naatu kwa a kakafih wanawanahimaim boro kwanamorob. Ayu menamaim ananan kwa boro men imaim kwanan.”
22 Bogo eni jëvoꞌajëjamu rue Jew rajohuro uarovareje: Huro uövuajëjo: Naehu vaꞌirodire ë öꞌirarijoho bogo eni jëvoꞌajëjo. Hu diehi uöromo jövajëjo. Na hu anorovoꞌi jövajëjo. O diehi ëꞌiro jövajëjo.
22 Naatu Jew hai ukwarih hi’o, “I eo, ayu menamaim anan kwa men karam kwanan. Iti eo anayabin i boro taiyuwin na’asabun?”
23 Diehi ëꞌiro jövajëjamu Iesuro uëvadeje: Jemë ave saꞌare sisëꞌi raromaruje aribövie jëvoꞌi na aruhe döre jioromo ruvebijëꞌe jevajëjo. Jemë ave saꞌaho raje jëvoꞌi na bogo ave saꞌa rajehu jevoꞌi dö raje jevajëjo.
23 Baise Jesu eo maiye in, “Kwa i babe ma’ani, Ayu i yate ma’anu. Kwa i tafaram nowan, baise ayu i men tafaram nowan.
24 Ëhuni uëvajëjo: Jemë sisëꞌe jëvoromo vuovëvoꞌajëjo. Jemë bogo ma uehorovevoromo uvëꞌoho: Nöröhu uëvaje ë aho hö uvëꞌoho sisëꞌe jëvoromo vuovëvoꞌajëjo.
24 Ayu ao kwanowaraka, ayu men kwanasu’ubu kwanabitutumu na’at, kwa boro anababatun a kakafih wanawanahimaim kwanamorob. Ayu’uban tur iti ao’o.”
25 Vuovëvoꞌajëjamu uavareje: Ëhi jiëꞌoho ja rahuo javajëjo. Ja rahuo javajëjamu uëvadeje: Na aevoromo uëbe rovode ë aho jevajëjo.
25 Hibatiy hio, “O i yait?” Jesu iyafutih eo, “Tabubusurufika kwa a tur aowen taremor tana.
26 Jemesi mu sisë jöho ahoꞌobëhe nasiriro jiajëjo jövoꞌirodoho. Röhu remöꞌöjade aehu uevamu hejode jöho na ëhuremu jövaje höjo saꞌare raromaruje aribövioho jemëro hejöro rabëni hesi bëhoho remöꞌöjade aho jö maemu jövajëro jiëꞌëro.
26 Kwa isa ayu boro tur moumurika anao anibabatiyi. Baise yait ayu iyunu anan i turobe? Naatu abistan i eo anonowar ayu sabuw hai tur ao’owen.”
27 Ëhi uëvamu jaburo bogo avoho uehorovoromo uvareje: Remöꞌöjade hö uövuaje aho Vavuoho höjo.
27 Jesu Tamah isan sabuw hai tur eo’eowen naniyan men hibai.
28 Bogo ëhioho uvoruomamu Iesuro uëvadeje: God-are A Maho na banigojiomevoromo döre nugevëꞌiroho evare jemë avoho garomo uvoꞌaꞌarujëjo: Nöröhu uëvaje ë aho höjo. Evare jemë garomo uvoꞌaꞌarujëjo: Na bogo nasi simanoho muoho vaeꞌi Vavuehu röjehijade jöhuremu jövaje höjo.
28 Imih Jesu eo, “Orot Natun kwanabobora’ah anamaramaim, kwa boro kwanaso’ob; Ayu i Yait; naatu ayu men taiyuwu au kokomaim asisinafumih, baise Tamai abistan tur mutufor bi’obaiyu’umaim ao’o.
29 Remöꞌöjade ahuro bogo vuororemiromo vaꞌi naꞌo hijaje höjo hu nimaje muoho naro majae ëhi vaejajego.
29 Naatu yait ayu iyunu anan airi ama’am i men ihamiyu, anayabin mar etei i ana kokomaim asisinaf isan ebiyasisir.”
30 Ëhi uëvamu hegorovo ae ahoꞌobëhe hesi örire mae uehorovareje.
30 Nati eo’omaim sabuw moumurih maiyow hitumitum.
31 Jew rajo ioroꞌiorohuro Iesuare jöho mae uehorovamu gagorovo uëvadeje: Jemë nasi jö ejehonövëꞌoho nasi ijorajo mae jëvoꞌajëjo.
31 Imih Jesu Jew sabuw iyab i hibitumatum isah eo, “Ayu au bai’obaiyen kwanabubukikin na’at, kwa i anababatun ayu au bai’ufununayah,
32 Ëhi jëvoꞌiramu jö maho gaꞌaꞌarujëjo. Jö maho garomo ëhuro ijonöho iꞌuꞌe mu hesi uhure jëvajoho barëjëvoꞌi ma-sasohëꞌe mu hesi aharire jëvoꞌajëjo.
32 naatu kwa boro turobe kwanaso’ob naatu turobe boro imaim narufami kwanatit.”
33 Jëvoꞌajëjamu uavareje: Iae ëhi höjo röhu no Abraham-are ujo ömoꞌömëro javuëꞌëro avare iꞌuꞌe mu hesi uhuroho bogo raromobe rovëꞌe javuajëjo. Ëhi jiëꞌoho ja diehi uöromo ëꞌanuëjo: Iꞌuꞌe mue jëvajoho barëjëvoꞌajëjo.
33 Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Abraham ana a’agir. Naatu aki men yait ta ana akir wairafin. Mi’itube inarufami anatit isan kuo’o?”
34 Barëjëvoꞌajëjamu Iesuro uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ae rahu sisë vaejaruoho mu sisë hesi uhure jioruomajëjo.
34 Jesu sabuw isah eo, “Turobe a tur ao’owen, o yait ta bowabow kakafin kukusisinaf i bowabow kakafin ana akir wairafin imatar.
35 Iꞌuꞌe mu vaemu vaejarue ariböviohuro aganohuꞌo ma-jahuri raromoꞌi harihu ömoꞌömohuro aganohuꞌo ma-ioroꞌioremu raromarue höjo.
35 Akir wairafin taitin tuwahinah wanawanahimaim i boro namarorore, baise Natun i ana efan wanatowan.
36 Jemë iꞌuꞌe mu hesi uhure jëvamu Harihu naehu tugohëhëꞌoho ëhuro iae mu ma hesi aharire jëvoꞌajëjo.
36 Imih Natun kwa narurufami, kwa i anababatun narufami,
37 Iae na garomo uvajëjo: Jemë Abraham-are a uje jëvajëjo. Röhu nasi jöho bijönëgoꞌego ëhuni anegoꞌiëꞌarujëjo.
37 Ayu aso’ob kwa i Abraham ana a’agir, baise kwa i ef kwanunuwet ayu kwana’asbunu. Anayabin kwa dogor wanawanan, ayu au tur ana efan i men ema’am.
38 Nasi Vavuehu röjehijamu gavode jöho naro jövaje höjo. Aꞌi jemëro jemesi vavuehu uëvamu hejarije jöho ejahoromo ömaruje höjo.
38 Ayu Tamai ana taragub wanawanan abistan i’obaiyu ai’itin i a tur ao’owen, naatu kwabo tamat demon hi’o kwanonowar na’at kwasisinaf.”
39 Ömaruje höjamu uavareje: Röhu nosi aevoꞌi jiade vavuoho Abraham jioꞌi no hesi ujo ömoꞌömoho javuajëjo. Hesi ujoho javuajëjamu uëvadeje: Iae ëhi jëvajëjo röhu jemë Abraham-are ujo mae jëvoꞌibejajo huhu mu ma vaejade ëhi jiëꞌe mu maho vaeꞌibejarijëjo.
39 Sabuw hiya’afut hi’o, “Abraham i aki tamai.” Jesu eo maiye, “Kwa Abraham natunatun na’at kwa boro i sisinafube kwatasinaf.
40 God-hu uevamu hejode jö maho majëhibe rovode höjo röhu jaruvoho jemëro na anegoꞌiëꞌarujëjo. Abraham ëhi jiëꞌe muoho bogo vaenövade höjo.
40 Itinin i iti. God anababatun au tur eowen ao kwanonowar isan kwa a not kwabobaifufun ayu asabunu’umih. Abraham iti na’atube men sinaf.
41 Jemesi vavuehu sisëꞌi ëꞌadëhi ëhi ëꞌarujëjo. Ëhi ëꞌarujëjamu uavareje: Asëꞌe no bogo öbiehu javuoꞌi God gemu nosi Vavuoho höjo. No hesi ujo mahuremu javuajëjo.
41 Kwa tamatanah mi’itube hisisinaf na’atube kwasisinaf.” Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Tamai i ta’imon God akisinamo, aki i men ometakek aki i natunatun anababatun.”
42 Ujo mahuremu javuajëjamu Iesuro uëvadeje: Jemë ëhi uvarujëjo röhu jemesi Vavuoho God jioꞌibejajo nasi örire rajehiꞌibejarijëjo. Rabëni hesi bëhoho na God jiajire jioromo rovodoho aviae jevajëjo. Bogo nasi ma-rueꞌi God-ro na remöꞌöjamu rovode höjo. Röhu jemëhu bogo rajehijarujohuni ëhuni God bogo jemesi Vavuehu höjo.
42 Jesu sabuw isah eo, “God kwa Tamat na’at ayu boro kwatiyabuwu, anayabin ayu Godane ana naatu boun iti bairit tama’am. Ayu men taiyuwu au kokomaim anamih, baise i ayu iyunu ana.
43 Jemë rabëni nasi jö bëhoho bogo avoho hejarujëjo. Nasi jöho bijönëgoꞌego ëhuni ëꞌarujëjo.
43 Aisimamih ayu tur ao’o naniyan men kwabaib? Abistan ayu ao men kwananonowar anayabin kwa tain i gugurih.
44 Jemë jemesi vavu hesi agane gemuoho jëvajëjo. Röhu jemesi vavuoho Satan höjo. Jemesi vavuehu nimajëhi ëhi ömoꞌi nimaruje höjo. Niꞌiꞌivadire Satan-ro aevoromo ae muoꞌamobe rovëꞌe höjo. Hu ma-sareriꞌe jöemu uehorovajëro ëhuni hu jö maho bogo ajamijaje höjo. Hu sareriꞌe jö jövëꞌiroho hesi muoho ëhi jiëꞌëro ëhuꞌëro hu ëhi gemu muoho vaejaje höjo rabëni sareriꞌe mu hesi bëhoho hu jiëꞌëro sareriꞌe jöhemu uehorovajëro jiëꞌëro. Jemëꞌo ëhi gemuoho jëvajëjo.
44 Kwa i tamat demon mowan natunatun, naatu kwa a kok i tamat esisinafube kwani’ufunun. Aneika i asbunubunuwenayan, i men turobe’emaim batamih, anayabin i wanawanan turobe en. Baifufuwen nati i ana tur, anayabin i baifufuwenayan naatu baifufuwenayah etei tamah.
45 Naehu jö ma jövajoho ëho bijönimoromo jemë nasi jöho bogo ma uehorovaruje höjo.
45 Baise ayu tur anababatun ao’o, kwa i men kwabitutumu.
46 Di aho ja nasi sisë garomo huruohoꞌiranoho eni javajëjo. Nasi sisëho bogojiëꞌëro jemë huruohoꞌirarijoho bogo eni jëvajëjo. Naehu jö ma majëhijajoho jemë rabëni nasi öriroho bogo maho uehorovevarujëjo.
46 O yait ta karam ayu au kakafin inaorerereb? Ayu turobe ana’o na’at, aisim men kwabitutumu?
47 God-are aganoho hesi jöho hejarue höjo. Röhu jemë bogo God-are agane gemuoho jëvëꞌëro ëhuꞌëro hesi jöho bogo hejaruje höjo.
47 Yait Godamaim ema’am naatu ana tur enonowar i i God nowan. Kwa tur men kwanonowar anayabin Kwa i men God nowan.”
48 Ëhi uëvamu Jew rajohuro Iesu birevoromo uavareje: Iae no mae uavare höjo: Ja sareriꞌe Samaria rajo vaꞌëne javanovajëjo. Satan-are a sisëho jasi dëre jiajëjo.
48 Jew sabuw Jesu hiya’afut hi’o, “Aki’ima turobe ao’o, oma Samaria mowan naatu demon hitounbuburi kuma’am.”
49 Jiajëjamu uëvadeje: Satan-are aho nasi dëroho bogohöjo. Aꞌi naro nasi Vavu hesi ihoho banigojiomego döro jiaje höjo. Röhu jemëro nasi ihoho sisë vaejeharujëjo saꞌaro jiehojöro.
49 Jesu iya’afutih eo, “Ayu men demon hitounbuburu ama’am. Ayu Tamai akisinamo akakakafiy, baise kwa ayu men kwakakafiyu.
50 Röhu nasi ihehu döro jioröhoho ëho bogo naehu uehorovoꞌi aꞌi A Göhuro iae uehorovaje höjo. Ëho uehorovoromo huro böröme namiromo nasi jöho mae mevehaje höjo.
50 Ayu men taiyuwu wabu bora’ara’ahin isan anunuwet, baise orot ta i ayu isou akisinamo nanuwet naatu i boro ayu nibabatiyu.
51 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ae rahu nasi jö ejehëꞌoho ijonöho bogo mae bogo vuovëvoꞌajëjo.
51 Tur anababatun au’uwi, yait ayu au tur ebobosiyasiyar boro men namorob.”
52 Bogo vuovëvoꞌajëjamu rue Jew rajohuro uavareje: Avevejöꞌoho iae no gavaruoho Satan-are a sisëho jasi dëre jiajëjo. Abrahamꞌo jö God-aro baeromo majahuinövare a masijohuꞌo mamiꞌe vuovobe rovëꞌe höjo. Röhu jero uövuanuëjo: Ae rahu nasi jö ejehëꞌoho bogo mae bogo vuovëvoꞌajëjo.
52 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “Aki bounabo aso’ob o i demon hitoububuni kuma’am! Abraham morob naatu dinab oro’orot himorob, baise o ku’o’o yait ta ayu au tur nabobosiyasiyar boro men namorob.
53 Nosi aevoꞌi jiade vavuoho Abraham guomade höjo. Na jero uvanuëjo: Na Abraham iosiramijëꞌe a böröme jevajëjo. O jö God-aro baeromo majahuinövade aribövioho vuovobe rovëꞌe höjo. Diehi jiëꞌe aharo nimoronimorohëꞌi jövanuëjo.
53 Aki tamai Abraham i morob o men taiyuw inabora’ahi Abraham inanatabir? Naatu God ana dinab auman himorob. O kunotanot o i yait?”
54 Jövanuëjamu Iesuro uëvadeje: Naro nasi ihoho banigojiomoꞌibejöjo ëho bëhe bogojioꞌibejajo. Röhu nasi Vavuohuro nasi ihoho banigojiomehego döro jiaje höjo. Ëaho jemëro uvaruje höjo: God nosi Börömoho höjo.
54 Jesu iya’afutih eo, “Ayu taiyuwu anabobora’ahu na’at ayu au bora’ara’aten anayabin en. Ayu Tamai kwa a God kwarouw kwa’o’o i akisinamo ayu ebobora’ara’ahu.
55 Röhu jemë hu bogo gavëꞌe jëvajëjo. Naro iae hu gavaje höjo. Na uëꞌibejöjo: Na hu bogo gavaje hö uëꞌibejöjo jemë jö sareriꞌe ae jëvajëhi na ëhi jiëꞌe ae jevoꞌibejajo. Röhu iae naro hu garomo hesi jöho ejahaje höjo.
55 Kwa i men kafa’imo kwasu’ub, baise ayu asu’ub. Ayu men su’ubin anarouw ana’o na’at, ayu boro baifuwenayan kwa ana karam, baise ayu i asu’ub naatu i ana tur abobosiyasiyar.
56 Jemesi aevoꞌi jiade vavuoho Abraham-ro naehu hijode maja gaꞌiröhohuni ëhuni nimoroho avohade höjo. Nimorohëꞌëro naehu hijode majaho iae hu gavamu dë sasohade höjo.
56 Kwa tamat Abraham ayu au na ana veya nuw i’itin i iyasisir naatu veya na titit isan i kawasa.”
57 Dë sasohade höjamu rue Jew rajoho jaburo uavareje: Sarerivanuëjo. Hu mami gö göꞌe guomadoho ja vadune ahoꞌobëhe 50-ho bogo baejëꞌe javajëjo. Ëhi jiëꞌoho ja diehiꞌoromo Abraham gavane höjo.
57 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “O a kwamur i men 50 baimih naatu mi’itube Abraham i’itin.”
58 Gavane höjamu Iesuro uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Abraham bogo rahadevaroho na urimoho jevëꞌe jiade höjo.
58 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu wan ama’abo Abraham tufuw.”
59 Ëhi jövamu hejëꞌi vajamiꞌirögoro munëho ujuohareje. Ujuohamu Iesuro gurihirovëꞌëro God-are amo börömoho nugoꞌi vaꞌadeje.
59 Nati isan sabuw kabay hi’o’on Tafaror Bar wanawanan hitarabimih baise Jesu sabuw umah aren sorabon ufun tit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.