João 7
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Ëhiꞌamu Iesuro garomo uvadeje: Jew rajohuro anegoꞌi nimaruëromo Judea saꞌaroho bogo hiꞌi Galilee saꞌaremu hibe juvadeje.
1 Nati ufunamaim Jesu Galilee wanawanan run titit remor in, men kok au Judea tan anayabin Jew hai ukwarih hima hikakaif hitarab tamorob isan.
2 Galilee saꞌare hibe juvamu Jew rajo jabesi sörö maja börömoho dunovadeje. Sörö hesi ihoho Amo Harihu Ma-Jahuri Vaeꞌamëꞌe Söröhoje.
2 Baise Jew sabuw Yagama Sis ana hiyuw aa ana veya i nabiyubin,
3 Ësörö majaho dunovamu Iesuare ö maho jaburo riꞌöromo Iesu uavareje: Ave amoho nugoꞌi Judea saꞌahuro vaꞌoromo jasi mu masijoho röjëhijego jasi ijore ijore jijiharue aribövioho jaburo garuomoꞌirajo.
3 Imih Jesu taitin hi’o, “O boro efan iti inihamiy naatu inan Judea inatit, saise a bai’ufununayah bowabow gewasih abistan kusisinaf hina’itin.
4 Ae ahoꞌobëhe jabuhu nosi iho hejöro noehu nimëꞌoho bogo gurihiroho muoho vaejarue höjo. Ëhuni ja mu masije vaejanue javaje jero vaꞌoromo ma-vaꞌorahoro muoho vaenego ae ahoꞌobëhe garuomoꞌirajo.
4 Anayabin orot yait sabuw etei su’ubin isan boro men wa’iwa’iramaim nabowamih. Baise bebeyanamaim nabow hina’itin. Imih a bowabow bebeyanamaim inabow tafaram tutufin etei ini’obaiyih hina’itin.”
5 Ëhi uavare hesi bëhoho jabumë Iesuare ö ömoꞌöme jëvadeje röhu hesi öriroho bogo ma uehorovëꞌëro ëhuni ëhi uavareje.
5 I taiyuwin taitin men hitumitum, imih iti tur hi’o.
6 Ëhi uavamu uëvadeje: Nasi majaho bogo rovëꞌe höjo ijonö rueꞌiröhëro. Jemëhu söröro vaꞌirarije majaho majae ahoꞌobëhe höjo.
6 Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu au veya i men na tit, baise kwa a veya i mar etei bobotawiyen inu’in.
7 Saꞌare mu sisëmu uehorovoruomaje aribövioho jemesi öriroho bogo nu huodëgo varijënoho höjo bëhe bogojioꞌego. Aꞌi nasi örire iae nue huodegarue höjo. Rabëni hesi bëhoho naro majëhiromo uëvaje höjo: Jemë mu sisë vaejaruje hö uëvego ëhuni nue huodegarue höjo.
7 Sabuw kwa boro men hinifutuwi, baise ayu boro hinifutuwu, anayabin ayu mar etei sabuw hai kakafih ao’orerereb.
8 Jemesi iojiomoromo maja börömoho vaerëjo. Nasi majaho bogo rovëꞌego söröroho bogo ajiomoꞌejöjo.
8 Hiyuw isan kwa akis kwanan ayu men bairit tanan, anayabin ayu au veya anababatun i men na tit.”
9 Ëhi uënugoromo Galilee saꞌare ëhi hijadeje.
9 Iti na’atube eo, i Galilee wanawananamaim ma.
10 Hijamu hesi ö ömoꞌömohuro iojiomareje maja börömoho vaeröhëro. Iojiomamu evare Iesuro huꞌo ajiomadeje. Bogo vaꞌorahoroho ajiomoꞌi ma-saginiëri ajiomadeje.
10 Taitin hiyuw isan hiyen hinan, i auman ufuh yen in, men bebeyanamaim in baise i wa’iwa’iramaim in.
11 Saginiëri ajiomamu Jew rajo a masijohuro sörö ririre Iesu nahoromo uvoruomadeje: Ëaho dinöꞌe höjo.
11 Nati hiyuw wanawanan Jew hai ukwarih Jesu isan hinuwet sabuw hibabatiyih, “Iti orot menamaim ema’am?”
12 Ëhi atoromo ae ahoꞌobëhe gemuore gagovëꞌëro göëro göho saginiëri majahirovoromo Iesuare jöho uarovareje. Uarovoromo a ioroꞌiorohuro uvareje: Ëaho a mae höjo. A ioroꞌiorohuro uvareje: Bogajo. Huro ae ahoꞌobëhe sareramuijaje höjo.
12 Sabuw wanawanahimaim baitarsibesib busuruf ra’at. Sabuw afa hi’o, “I orot gewasin,” afa hi’o, “Aiyabin i sabuw ebifufuwih?”
13 Ëhi atoromo Jew a masijoho juhuonëmiromo aho bogo vaꞌorahoroho Iesuare jöho atoꞌi ma-saginiëri atoruomadeje.
13 Baise men yait ta boro fanan aumetawat isan hitao, anayabin Jew ukwarih isah hibir.
14 Ëhiꞌamu Iesuro sörö maja hesi ririre God-are amo börömore ajiomoromo ae jöe majëhijadeje.
14 Hiyuw hi’aa na biyanfoun, Jesu na Tafaror Bar run naatu bai’obaiyen busuruf.
15 Jöe majëhijamu hegorovo Jew rajohuro tiöromo uvareje: Ae gö hu bogo röjahijëꞌe höjo. Ëhi jiëꞌoho hu diehiꞌoromo nuni ajiꞌe jioromo jöho majahuijajëjo.
15 Jew hai ukwarih hifofofor men kafai ta naatu hi’o, “Iti orot menamaim kirum iti so’ob bai?”
16 Jöho majahuijajëjamu Iesuro uëvadeje: Naehu röjëhaje jöho bogo naehu uehorovoromo röjëhiꞌi saꞌare na remöꞌöjade ahuro bojemijëꞌëro röjëhijaje höjo.
16 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Bai’obaiyen ayu abi’obaiyi i men ayu nowau, baise God ayu biyafaru i nowan.
17 Ae rahu God-hu nimaje mu vaeꞌi nimëꞌoho ë ariböviohuro garomo uvoruomoꞌajëjo: Nörö bogo hesi simanëremuoho jöho ëma röjahuiꞌi aꞌi God-ro jöho bojamijego röjahuijaje höjo.
17 O Yait ta God anakok kusisinaf boro inaso’ob ayu au bai’obaiyen i Godane enan, ai ayu taiyuwu au fairamaim ao’o.
18 Ae rahu jabesi simanëremu jö majëhijëꞌoho jö majëhijarue hesi bëhoho jaburo nimoruomaje höjo jabesi ihoho döro jiojöro. O noehu naguëꞌoho ramuöꞌöjamu rovare a hesi iho döro jiojöro naguëꞌoho ëhi javuëꞌe aribövioho sareroho bogojavuoꞌi ma-maemu javuaje höjo.
18 Yait taiyuwin ana fairamaim eo’o, i taiyuwin ana gewasin bain isan enunuwih, baise orot yait God ayu iyafaru anan ana gewasin enunuwih nati orot i turobe, i wanawananamaim men baifuwen ema’am.
19 Jemëꞌo uehorovohëjo Moses-ro God-are jögoroho jemë bojëmijade höjo. Röhu jemë bogo ae gemu vaduꞌoho jögoroho ejaharuje höjo. Jemë rabëni ë jöho ahoromo anegoꞌiro ëꞌarujëjo.
19 Moses ofafar kwa it ai en? Aisim ofafafar men kwabi’ufunun naatu ayu rabu morobomih kwabiwa’an?”
20 Ëhi uëvamu ae ahoꞌobëhe uaruomadeje: Sarerivanuëjo. Sisëhuro baejavëꞌëro simane sisërëromo jövanuëjo. Raro ja anagoꞌiëꞌego uvanuëjo.
20 Sabuw hiya’afut hi’o, “O wanawan i demon tema’am. Yait o asabunimih ebiwa’an?”
21 Uvanuëjamu Iesuro uëvadeje: Naro mue gemu vaejamu jemë ae ahoꞌobëhe tiöromo uehore gö gö baejëꞌe jëvajëjo.
21 Jesu iya’afutih eo, “Ayu ina’inan ta’imon asinaf kwa’itin naatu kwaifofor men kafaita.
22 Röhu Moses-ro aharihu jabesi sino tarivëhoꞌirarije muoho bojëmijade höjo. Bogo huro aevoromo bojëmiꞌi aꞌi urimore jemesi a mamiohuro aevoromo bojëmijare höjo. Bojëmijëꞌëro ëhuꞌëro jemëro nuho majaro mue vaeromo aharihu jabesi sinoho tarivëharuje höjo.
22 Moses uwi natunat oro’orot Baiyariri hai veya’amaim hai ar, mo’oh kwa’afuw, nati i men Mosesine na, nati i kwa a’agir wabih gagamihine na. Imih kwa kek oro’orot hai ar mo’oh kwa’a’afuw.
23 Nuho majaro jemëro a sino tarivëharuje muoho vaejaruje höjo Moses-are jögoroho ahojöëni. Aꞌi nuho majare naro a hesi sinoho avohahamu marë barëjade höjo. Ëhi jiëꞌoho röhu jemë rabëni uvarujëjo: Nöröro nuho maja hesi jögoroho ahade höromo nasi öriroho dëho vörönimarujëjo.
23 Kwa Baiyarir ana veya’amaim kek orot ana ar mo’on kwana’a’afuw nati Moses ana ofafar i men kwa’a’astu’ub, aisimamih ayu Baiyarir Ana Veya orot biyan tutufin abiyawas isan kwa ya esoso’ar?
24 Ëhiꞌoromo jemë nasi muoho ma-döemu garomo mevoromo nasi öriroho dëho vörönëgajëjo. Nadi ëhioho ëꞌi nasi mu öroho ma-avoho garomo mevorëjo.
24 Men ufun ana’itininamaim sabuw kwanibabatiyih, baise a baibabatiyen i turobe’emaim kwanibatiyih.”
25 Ëhi uëvamu gagorovo Jerusalem amo rajo a ioroꞌiorohuro uarovareje: Ëaho nosi a masijehu anoꞌiëꞌarue aho höjo. Na mae-ëjo.
25 Nati isan Jerusalem sabuw afa hibusuruf hibatebat hi’o, “Orotoban iti i boun rabin morobomih ana ef tenunuwet?
26 Röhu gahëjo. Hu a nunire jöe jövajëjo röhu nosi a masijohuro hesi öriroho jöho bogo uaꞌi ma-nunëremu gavaruëjo. Na jabumë garomo uvaruëjo: Ëaho böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho höromo ëhioho ëꞌaruëjo.
26 Kwa’itin iban iti bebeyanamaim eo’o, naatu i men tur ta isan te’eo’omih. Kwa kwanotanot sabuw ukwarihiban hiso’ob gewas iti orot i turobe Rourubinen?
27 Röhu böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aehu rovëꞌiroho hu di amore jioromo rueröhoho no dadivavuoꞌajëjo. Aꞌi ë aho di amore jioromo rovadoho iae no gavaruëjo. Ëhuni hu bogo ë aho höjo.
27 Baise iti orot menane nan i aki aso’ob; Rourubinen nanan anamaramaim boro men yait ta naso’ob i menane na.”
28 Ëhi atamu Iesuro hejadeje. Heromo God-are amo börömore hiromo jöho majëhiromo ma-darugoꞌo uvadeje: Jemëro uvarujëjo: Noro nörö iae mae gavaruëjo. Di amore jioromo rovadoho ëhuꞌo gavaruëjo. Röhu jemë bogo avoho gevaruje höjo. Na bogo nasi ëma rueꞌi Vavuohuro remöꞌöjamu rovode höjo. Ëaho hu mae höjo. Röhu jemë hu bogo gavaruje höjo.
28 Imaibo Jesu Tafaror bar wanawanan ma bi’obaibiyih fanan aumetawat na’in eo, “Turobe ayu kwa kwaso’ob, naatu menane anan kwa kwaso’ob? Ayu iti anan i men taiyuwu au kok ana, baise turobe ana God ayu iyunu ana. Nati orot kwa men kwaso’ob
29 Naro hu gavaje höjo naro huꞌo jiamu huro na remöꞌöjamu rovëꞌëro jevëꞌëro.
29 ayu asu’ub, anayabin ayu ine ana naatu i iyunu ana.”
30 Ëhi uëvamu hegorovo guduamoꞌiëꞌoromo hesi majaho bogo rovëꞌe jiamu vuonugareje.
30 Nati’imaim sabuw bain fatuminamih hiwa’an, baise men yait ta biyan butubun, anayabin ana veya i men natit.
31 Vuonugamu a ioroꞌioroho ahoꞌobëhe Iesu mae uehorovareje. Mae uehorovoromo uarovareje: Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aehu rovëꞌiroho na huro ave aho iosiramiromo bëhiꞌe mu masijoho vaeꞌaꞌajëjo. Bogajo. Ëhuni nani hu ë rueröhe a börömoho höjo.
31 Baise rou’ay gagamin wanawanan sabuw moumurin maiyow hitumitum naatu hi’o, “Rourubinen nanan ina’inan fairih moumurihika nasinaf iti orot boro nanatabir.”
32 Jö ëhi vaerovobe rovaruoho Pharisee ariböviohuro hejareje. Heromo jabuꞌo priest masijohuꞌo ëho jaburo jabuni atovarue aribövi ioroꞌioroho rëmöꞌöjareje vaꞌoromo Iesu guduamo barueröhego.
32 Rou’ay wanawanan Jesu sawar sisinaf isan hibitarsibesib Pharisee hinowar. Basit firis gagagamih naatu Pharisee Tafaror Bar ma’utayah hiyafarih hin Jesu bain fatuminamih.
33 Ëhiꞌamu Iesuro ae uëvadeje: Majae ma-bunemu jemëꞌo hiromo remöꞌöjamu rovode a hesirire vuonoröꞌö vaꞌejöjo.
33 Imih Jesu eo, “Ayu boro men manin bairit tanama, naatu anamatabir maiye anan yait iyunu anan biyan anatit.
34 Vaꞌiramu jemëro na nahevoromo bogo birohevoꞌarujëjo. Naehu hiꞌirodire jemëhu ë öꞌirarijoho bogo eni jëvoꞌajëjo.
34 Kwa boro ayu kwananuwuhu, baise boro men kwanatita’uru, naatu ayu menamaim anama’am, kwa boro men kwanan.”
35 Öꞌirarijoho bogo eni jëvoꞌajë uëvamu Jew rajo a masijohuro uarovareje: Ëaho dinöꞌe vaꞌego no bogo birohoꞌiröhego uövuajëjo. Na hu Jew rajehu saꞌa göre vaꞌo raromaruire ë vaꞌoromo God rumoꞌe aribövioho jöe röjëhiꞌiröhëni uvajëjo o dinöꞌe vaꞌi uvajëjo.
35 Jew sabuw taiyuwih hima hi’o, “Iti orot boro menamaim nan nama naatu it men karam tanatita’ur? Ai i boro nan Greek wanawanah ata sabuw hitagey nanabin tema’am imaim nama ni’obaibiyih?
36 Hu uvajëjo: Jemë na nahevoromo bogo birohevoꞌarujëjo. O naehu hiꞌirodire jemëhu öꞌirarijoho jemë bogo eni jëvoꞌajëjo. Ëhi jiëꞌe jöho hu diehi jövoromo ëꞌajëjo.
36 Kwa boro ayu isou kwananuwet baise boro men kwanatita’uru naatu ayu menamaim anama’am kwa boro men kwanan? Iti tur eo’o anayabin i abisa?”
37 Ëhiꞌamu sörö maja böröme jiobe ruejuvo ijo tugohoꞌi maja börömo maho rovadeje. Rovamu evare Iesuro döre riꞌö namiromo ma-darugoꞌo uvadeje: Jovo ueꞌahoꞌi nëgëꞌiroho nasi öroro rueromo irëjo.
37 Hiyuw gagamin hi’aa sasawar ana yomanin, Jesu misir naatu fanan aumetawat na’in eo, “Yait ta sikan namamamah, kwanihamiy nan ayu biyau harew natom!
38 Ae rahu na mae uehorovevëꞌoho God-are surire jö jajivoromo uvarëhi ëhi jëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho ae rahu mae uehorovevëꞌoho a iꞌovëvaje jovohuro jemesi dë vövöbajoꞌere jioromo rojomoromo suorovo vaꞌiramu aho iꞌovëvoꞌajëjo.
38 Yait ayu inabitutumu na’at kuna biyau harew kutom. Buk Atamaninamaim eo na’atube ‘Harew yawasin boro o wanawananamaim nanunuw.’”
39 Ëjovo jö hesi bëhoho God-are Aruꞌaho hesi jöho jövoromo ëꞌadeje Iesu mae uehorovarue ariböviohuro ijonö ëho baeꞌiröhego. Iesuhu ëhi jövade majaroho Aruꞌahoho bogo saꞌaroho nugöꞌöjëꞌe jiadeje ë hesi bëhoho Iesu öꞌidöroho bogo ajiomoromo ajoho baejëꞌëro.
39 Iti tur i sabuw iyab Jesu hinibitumitum Anun Kakafiyin hinabaib i isah eo. Iti boun ana veya Anun Kakafiyin i men yait itin bai, anayabin Jesu i men Tamah ana aiwob itinimih.
40 Ëhi jövamu hegorovo a ioroꞌioroho ae ahoꞌobëhe uvareje: Ëaho iae jö God-aro baeromo majahuijaje a börömoho rueröhego muebejaruoho höjo.
40 Rou’ay wanawanan hima tur hinonowar sabuw afa hi’o, “Anababatun iti orot i God ana dinab orot.”
41 A ioroꞌiorohuro uvareje: Ëaho böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho höjo. A ioroꞌiorohuro uvareje: Hu bogo ë aho höjo. Hu Galilee rajo ae höjo. Röhu böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho bogo Galilee saꞌaroho jioromo rueꞌaꞌajëjo.
41 Afa hi’o, “Iti orot i Rourubinen.” Naatu sabuw afa ibanak hi’o, “Rourubinen ana orot i boro men Galilee’ine nan?
42 Aꞌi God-are surire jajivoromo uvëꞌe höjo: Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho David-are ujoho jiëꞌëro David-hu hijade ame Bethlehem ë rahoꞌaꞌajëjo. Aꞌi Iesu Galilee rajëro jiëꞌëro ëhuꞌëro hu bogo ë uehorovarue a börömoho höjo.
42 Buk Atamaninamaim eo Rourubinen i boro aiwob orot David ana rara’ane naatu boro Bethlehem David ana bar meraramaim.”
43 Ëhi atoromo ae ahoꞌobëhe Iesuare jöho jöe gö gö uehorovareje.
43 Imih nati kou’ay wanawanan kouseb matar anayabin Jesu isan.
44 A ioroꞌiorohuro Iesu guduamoꞌi nimareje. Röhu aho hesi sinoroho övoho bogo bamareje.
44 Sabuw afa hikok hitab hitafatum, baise men yait ta biyan butubun.
45 Ëhiꞌamu Pharisee ömoꞌömohuni priest masijohuni atovarue ariböviohuro mamiꞌe Iesu guduamo barueꞌi vaꞌëꞌëro övemu vuonoröꞌö rovamu gëgorovo jabesi masijohuro uëvareje: Jemë rabëni hu bogo guduamo barovarije höjo.
45 Imaibo Tafaror bar ma’utenayah himatabir hin firis ukwarih naatu Pharisee biyah hitit naatu firis ukwarih himisir ma’utenayah hibatiyih, “Aisimamih men kwa bai kwana kwatit?”
46 Barovarije höjamu uëvareje: Urimëꞌi aehu bogo ëhi jiëꞌe jö ma jövamu hejaroho ë iahuro jö maho jövamu hegoro ëhuni vuonugare höjo.
46 Ma’utenayah hiya’afutih hi’o, “Iti orot tur eo’o, i men orot afa te’eo na’atube eomih!”
47 Vuonugare höjamu Pharisee ariböviohuro uëvareje: Na hu jemëꞌo sarerëmiromo jaguvëvade höjo.
47 Pharisee hibatiyih, “Kwa kwa’o anananiyan kwa auman ifuwi ebobonawiyi kakaf i?”
48 Jemë gavarujoho di a masijohuro o di Pharisee ahuro hesi öriroho maho uehorovëꞌe javuajëjo. Bogoꞌe höjo.
48 “Kwata’itin ukwarih afa o Pharisee orot afa tur hinonowaraban Jesu hitumitum?
49 Hesi ma-raromo jijihoꞌe vaejarue ariböviohuremu Iesu mae uehorovarue höjo. Jabumë Moses-are jögoroho bogo hejaruëro jiëꞌëro ëhuꞌëro God-are iꞌuoho baeruomo hesi höjo.
49 Aiyabin! Iti rou’ay Moses ana ofafar i men ta hiso’ob, imih i God ana orarafen baban tema’am!”
50 Pharisee ömoꞌömohuro ëhi uënugoromo jabesi ae gemu Nicodemus-ro mamiꞌe Iesu gaꞌi vaꞌadohuro riꞌöromo uëvadeje:
50 I taiyuwih hai orot ta wabin Nicodemus i wan in Jesu biyan tit,
51 Ëjöho bogo maehu höjo. No aho bogo ëma uavarue höjo: Sisëro vaꞌëjo. Nosi jögoroho bogo ëhioho höjo. Urimo huro hesi jöꞌëro jöho jövego heromo huhu rabe rabe ëꞌadoho heromo evare uavarue höjo: Ja iꞌue baejëꞌe javajëjo.
51 Imih i ana kou’ay ibatiyih, “It ata ofafar eo orot anasinaf kakaf i wan tananuwet imaibo tanab tanan ata ofafaramaim tanibabatiy.”
52 — ausente —
52 Hiya’afut hi’o, “Nicodemus o auman i Galilee orot? Baise Buk Atamaninamaim inanunuwet boro men inatita’ur, dinab orot i men Galilee’ine na.”
53 — ausente —
53 (Naatu rou’ay hima’am hitarboubun himisir hai bar hai bar hin.)
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.