João 6
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Ëhiꞌonugoromo Iesumëro boat-re ajio raromoromo Galilee eꞌu döre eꞌu hesi iho göho Tiberias eꞌu ioni göre ë vaꞌareje.
1 Nati ufunamaim ana veya ta, Jesu Galilee harew isobon rabon rewan rounane (wabin ta Taibirias kukuf.)
2 Vaꞌamu ae ahoꞌobëhe mae Iesuro darugoꞌe muoho vaeromo guomo guomoꞌe ae ajëmamu mamiꞌe gavëꞌëro Iesu ijore rihiromoruomadeje.
2 Naatu sabuw rou’ay gagamin maiyow hi’ufunun hin anayabin sabuw sawusawuwih biyahimaim ina’inan sinaf biyawasih hi’itan isan.
3 Amo Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho söjëvo ujuohoromo dahorure ajiomoromo jabuꞌo ë hijadeje.
3 Naatu Jesu yen in oyaw sisibinamaim tit naatu ana bai’ufununayah hina biyanamaim himarir hima.
4 Ëmajaho God-hu Vörö Tugohade Majaho Jew rajo jabesi sörö majaho dunovadeje.
4 Jew sabuw hai Tar Nowaten hiyuw ana veya i na biyubin.
5 Evare majare Iesuro dahorure hiromo uherihoꞌi gavadeje ae ahoꞌobëhe ijore rojomoruomamu. Rojomamu gëgorovo Philip uavadeje: No dinöꞌe ioho imoromo ë aribövioho ahoꞌo daꞌuojëhoꞌejarëjo.
5 Jesu nuw ra’at sabuw rou’ay gagamin maiyow isan hinan itih, naatu Philip ibatiy, “Rafiy menamaim boro tanatobon iti sabuw tanituwih?”
6 Hu mamiꞌe gavadeje rabe ëꞌiröhoho. Röhu huro Philip uavadeje heꞌi Philip-ro diehi uavego.
6 Iti i Philip fufunin isan ibibatiy, anayabin i ana notamaim so’obaka i boro abistan nasinaf.
7 Amo ëhi ua gavamu Philip-ro uavadeje: Monie ahoꞌobëhe 200 kina röhu döre göꞌo buꞌöromo ie imoromo iꞌimëmiꞌibejarëjo ae ahoꞌo jiëꞌëro ma-bisemu bisemu ueꞌahoruomoꞌibejajo.
7 Philip iya’afut eo, “Orot ana baiyan sumar eight ana fofonin tatab rafiy tatutubun sabuw ta’ita’imon tatabituwih i kikimin kwanekwan.”
8 Ëhi uavamu Iesuare ijoraje ae gö hesi ihoho Andrew Simon Peter-are öhuro uavadeje:
8 Imaibo ana bai’ufununayah orot ta, Andrew, Simon Peter tain awan tara’ah eo,
9 Aharihe gemu iae höjo. Hu ie ahoꞌobëhe 5 visue niöꞌi ëhi jiajëjo. Röhu jaꞌo uehorovëjo ëho bogo eni höjo ae ahoꞌobëhe jiëꞌëro.
9 “Kek ta iti’imaim rafiy afu’afusar umat roun naatu siy rou’ab umanamaim hima’am aitin. Baise anotanot boro men nakaram, sabuw i ra’at kwanekwan.”
10 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro hesi aribövioho uëvadeje: Ae ahoꞌobëhe uëvego saꞌare raromarëjo. Röhu ë diröꞌoho ma-garasiemu jiëꞌe jiadeje. Ëhiꞌamu ae ahoꞌobëhe 5,000 rabuꞌe ë raromareje.
10 Nati’imaim samar gewasin tuw inu’in, imih Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih samar yan timarir. naatu sabuw samar yan himarir hima, naatu oro’orotowat hibiyab etei 5,000.
11 Raromamu Iesuro ë aharihehu ujuoho rovade ioho ujuohoromo God mae uaromo raromarue aribövioho iꞌimëmadeje. Ëhiꞌoromo visuohuꞌo ujuohoromo ëhi gemuoho ëꞌadeje. Ëhiꞌamu ë ariböviohuro diminoꞌe iꞌi nimarëhi ëhi ueꞌahareje.
11 Jesu faraw bai, God ana merar yi, naatu sabuw himarir hima’am faramih, siy bai ef ta’imon sinaf, etei hi’aa yah gadid hai fofonin bai.
12 Ueꞌahoromo daꞌuëgamu gagorovo Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: I vitu vituoho gagovorego bogo mae bogo muꞌuꞌirajo.
12 Naatu hai fofonin baib ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Hi’aa tuturih etei kwaita’ay, men ta kwanihamiy.”
13 Ëhi uëvamu ie ahoꞌobëhe 5 ueꞌahare ë hesi vitu vituoho gagovoromo esöe ahoꞌobëhe 12 irijiomoꞌamareje.
13 Basit hi’aa tuturih hi’o’on naatu kaifet hibiwanen etei 12, iti i rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamaim sabuw bituwih.
14 Irijiomoꞌamamu Iesuhu bëhiꞌe mu börömo vaejadoho ae ahoꞌobëhe garomo uarovareje: No muebejarue höjo jö God-aro baeromo majahuijaje a börömohuro saꞌare rueröhego. Ëaho jiajëjo.
14 Iti ina’inan Jesu sinaf sabuw hi’i’itin ufunamaim hibusuruf hi’o, “Turobe iti orot i dinabamon, i namih hi’o’oban na tafaramamaim tit.”
15 Ëhi uvoromo rueromo Iesu ëma guduamoromo uaꞌirögoro ëꞌareje: Jero nosi börömoho jionëjo. Ëhi ëꞌiaꞌamu gëgorovo Iesuro vaꞌadeje. Vaꞌoromo dahorure vuonoröꞌö ajiomoromo hesi sivue hijadeje.
15 Jesu itih so’ob boro kafa’imo hinan hinab naatu hinau’kikin ni’aiwob, imih i hamenamo nati efan ihamiy naatu akisinamo yen in oyaw wan.
16 Majae bevaꞌiaꞌamu Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro eꞌu riröre abuejareje.
16 Veya re birabirab ana bai’ufununayah hire hin harew kukuf hitit,
17 Abueromo boat-re ajio raromoromo Capernaum amore vaꞌi jovo döre vaꞌareje. Vaꞌamu vahiromëvadeje. Röhu Iesu evaroho jabesiriroho bogo rovëꞌe jiadeje.
17 Jesu isan hima hikakaif mar bu’u’um, men na biyah tit, imih wa hibai hiboy hirabon au Capernaum.
18 Bogo rovamu gavareje buru börömoho rueꞌego jovoho hasajamu.
18 Nati ana veya kotar bitufuwan wanawanan hin naatu yabat busuruf ra’at.
19 Jovoho hasajamu jovo döre huoꞌöbe vaꞌaroho 5 o 6 kilometre ëminoꞌe vaꞌaroho vaꞌihö gavare Iesuro jovo döre juvobe jabesi bëhire rovamu gagorovo juhuonivareje.
19 Hiboy hitit hire hikuyowen five o six kilometres na’atube hinuwanuw Jesu nahine riy yan bat remor wa isan nan hi’itin yah birubir fafar.
20 Juhuonivamu uëvadeje: Na jevajëjo. Nadi juhuonivohëjo.
20 Baise isah eaf eo, “Ayu o! men kwanabirumih!”
21 Nadi juhuonivohëjamu hegorovo jaburo nimareje Iesuro boat gagore rojomojöro. Ëhiꞌoromo dinöꞌe vaꞌi nimarire ë ma-burëro vaꞌareje.
21 Imaibo ereyasisir hiu na wa afe’en yen, naatu men yok efan hinot hinanamaim awar hiyut.
22 Iesuꞌo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo ëhi jovo ioni gönö vaꞌi aꞌi iꞌo visuꞌo ueꞌahare aribövie ahoꞌobëhe mae jovo ioni gönö ëhi raromareje. Raromëꞌëro nërö gavareje Iesu bogojiamu. Bogojiamu uvoruomadeje: Nëröho boat gemuëro ave jovo riröroho namiꞌi boat gö gö bogojiohijajo. Röhu Iesu ë boat-roho bogo vaꞌi hesi ijorajohuremu vaꞌoruomade höjo.
22 Marto, sabuw rou’ay nati harew kukuf rounane hima hinunuwabon wa ta’imon nati’imaim batabat hi’inan, naatu hiso’ob Jesu i men nati wa’amaim isra’at bairi hinamih, baise ana bai’ufununayah akisihimo hinan hi’itih.
23 Ëhi uvoromo gavareje boat gö gö Tiberias amore jioromo rueromo Bada Iesuhu Vavu mae uavamu i ueꞌaharinö ë ro riravamu.
23 Imaibo wa afa Taibiriasine hina efan nati Regah faraw bai igegewasin sabuw bituwih sisibinamaim hirun.
24 Boat gö gö ro riravamu gagorovo gavare Iesuꞌo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo bogojëvamu gëgorovo arue boat göre göre iojiomoromo Iesu nahoꞌirögoro Capernaum amore vaꞌoruomadeje.
24 Naatu sabuw wa afe’en hinunuwatet Jesu ana bai’ufununayah bairi men hi’it fa’arih, matah kabiy wa hibow au Capernaum na’at Jesu hinuwih hin.
25 Vaꞌaroho jovo ioni gönö vaꞌo baboro beromo Iesu birohoruomadeje. Birohoromo uaruomadeje: Tisa ja divare aveho rovane höjo.
25 Jesu harew kukuf rewan rounane ma’am hitita’ur, naatu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, biyika ina itit kuma’am?”
26 Divare aveho rovane höjamu hegoro uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemëhu na nahevaruje hesi bëhoho jemë bogo uehorovoromo uvarije höjo: Nöröro bëhiꞌe mu masijoho röjahuijëꞌe hö uvoromo ëhunioho nahevoꞌi aꞌi jemë ie ahoꞌobëhe ueꞌahamu daꞌuëgadohuni ëhuni nahevarujëjo.
26 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu kwanunuwuhu i men ina’inan asisinaf kwa’i’itin isan, baise kwa rafiy kwa’aan ya gagadid isan ayu kwanuwuhu kwanan.
27 Röhu mudurohoꞌiröhe iënioho nadi muoho vaeꞌi aꞌi jiemu jioröhe iohuremu uehorovoromo muoho vaerego ëhuro ma-ioroꞌioremu maro raromoꞌirarije höjo. Ëioho God-are A Maho naro suvuorëmiꞌejöjo rabëni God Vavuohuro a nuniro uevëꞌego: Jasi muoho mae höjo.
27 Bay nati eafe’af isan men kwanabowamih, baise ma’ama wanatowan ana bay isan i raro nanababan, nati bay i Orot Natun boro kwa nit. Anayabin God ayu Tamai ana baibasit nati bay roufaramin isan ana fair ayu itu.”
28 Ëhi uëvamu uaruomadeje: Ëhi jiëꞌoho no diehi jiëꞌe muoho vaeromo ëhuro God-hu nimaje muoho vaeꞌamoꞌejarëjo.
28 Imaibo Jesu hibatiy, “Bo aki boro mi’itube anasinaf saise God abistan eo imaim anasinaf?”
29 Vaeꞌejarëjamu uëvadeje: God-hu nimaje mu vaeꞌirarijoho aviëhi höjo huhu saꞌare remöꞌöjade aho na jemëhu mae uehorovevoꞌirarijoho. Iae ëhi ëꞌorëjo.
29 Jesu iyafutih eo, “God ana bowabow bow isan i iti. Orot yait God biyafar i kwanitumitum.
30 Ëhi ëꞌorëjamu uaruomadeje: Röhu jaꞌo ja mu rabe vaenëjo. Diehi jiëꞌe darugoꞌe muoho ömoꞌiramu no garomo mae uehorovoꞌejarëjo
30 Imih i hibatiy, “Ina’inan fairin menatan boro inasinaf aki ana’itin naatu o anitutumi? O boro abistan inasinaf?
31 Iae urimëꞌi nosi hijo mionoꞌohuro darugoꞌe muoho iae gavare höjo. A rumoꞌe saꞌare raromo jijiharevare evare bogo ijarue i mabëhi hesi ihe manna ueꞌahoruomade höjo. God-are surire uvëꞌe höjo: Öꞌidöre jioromo ruvebijade ioho huro iꞌimëmade höjo jaburo ueꞌahoröhego.
31 It ata a’agir arar yanamaim i rafiy wabin manna hi’aa; Buk Atamaninamaim hikirum hi’o’o na’atube, I mar ana rafiy itih hi’aa.”
32 Ëhi uavamu Iesuro uëvadeje: Iae jemë uevarujëjo: Öꞌidöre jioromo ruvebijade ioho Moses-ro nosi hijo mionoꞌoho iꞌimëmade höjo ueꞌahoröhego. Röhu aveho na jö mae uëvajëjo. Ëjö hesi bëhoho avoho uehorovoromo uvorëjo: Bogo Moses-hu mamiꞌe bojëmade jöho jioꞌi aꞌi nöruare Vavuehu avevejöꞌe öꞌidöre i ma bojamuijaje jöho höjo.
32 Naatu Jesu hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, “Iti mar ana rafiy kwa kwa’ani’aan i men Moses kwa itimih, baise ayu Tamai rafiy anababatun marane kwa it.
33 God-hu bojëmaje iohuro öꞌidöre jioromo ruvebiromo birire bojëmego saꞌae dinöꞌe dinöꞌe iꞌovoromo maro raromarue höjo.
33 Anayabin God ana rafiy i orot yait marane rara’iy sabuw etei tafaram wanawanan yawas ebitih.”
34 Maro raromarue höjamu uvareje: I ma hesi jöho jövajëromo uavareje: No naguajëjo jero majae ëhi ë ioho bojamuinövoꞌiranego.
34 Sabuw hi’o, “Regah iti rafiy i mar etei initi ana’aan.”
35 Ëhi uavamu uëvadeje: Röhu ë i hesi bëhoho na iꞌovëvajoho jevajëjo. Ae rahu nasinö rovëꞌoho ijoho bogo hömoꞌajëjo. Mae uehorovevëꞌoho ijoho bogo huëho girihoꞌaꞌajëjo.
35 Imaibo Jesu iuwih eo, “Ayu i yawas ana rafiy. Orot Yait ayu isou enan i boro men kafa’imo bayumih namorob, naatu orot yait ayu isou ebitumatum boro men kafa’imo sikan namamahimih.”
36 Röhu na mamiꞌe uëvode höjo: Jemë na gevëꞌe jëvajëjo röhu bogo ma uehorovevaruje höjo.
36 Naatu iti tur i ao kwanowaraka naatu mata yan kwa’i’itin baise men kafa’imo kwabitutumu.
37 Nasi Vavuehu ae rahu bojemijëꞌoho ë ariböviohuro nasi örire rueruomaje höjo. Ae rahu nasi örire rovëꞌoho na bogo mae bogo uëꞌejöjo: Roriꞌo vaꞌohëjo
37 Sabuw iyabowat ayu Tamai bitu boro ayu isou hinan, naatu orot babin yait ayu isou enan boro men ananun ufun natitamih.
38 rabëni naehu öꞌidöre jioromo ruvebijode hesi bëhoho bogo nasi nimaje muoho ömoꞌi aꞌi saꞌare na remöꞌöjade aehu nimajohemu ömoꞌirodëni rovëꞌëro.
38 Anayabin ayu marane arara’iy, i men ayu au kok sinaf isanamih, baise orot yait ayu iyunu anan i ana kok anasinaf.
39 Hu nimajëjo huhu bojemade aribövioho na bogo ae gemu vaduꞌoho boremiꞌöꞌi aꞌi muebejëvojuvo ijo tugohoꞌi majare naro ajëmego vuovoromo riꞌöruomoröhego.
39 Naatu orot yait ayu iyunu anan ana kok i iti, sabuw iyabowat ayu bitu etei men ta anikasiy, baise mar yomaninamaim etei’imak anabuwih hinamisir.
40 Nasi Vavuohuro aveho nimaje höjo ae rahu Harihu na geromo mae uehorovevëꞌoho ma-ioroꞌioremu maro raromoruomoröhego. Ëaribövioho ijo tugohoꞌi majare naro iꞌovëvoꞌiramu jabumë riꞌöromo raromoꞌaruëjo.
40 Anayabin ayu Tamai ana kok i sabuw iyab matah etei Natun akisin ti’i’itin naatu tibitumitum boro ma’ama wanatowan ana yawas hinab; naatu mar yomaninamaim ayu boro anabuwih hinamisir.
41 Röhu Iesuhu öꞌidöre jioromo inöꞌe rueromo a iꞌovëvaje jöho ëhi majëhijamu hegorovo Jew rajo ariböviohuro dë vörönëgamu jöe sisëꞌi atoruomadeje.
41 Imaibo Jew sabuw hibusuruf Jesu isan higam, anayabin i eo, “Ayu i mar ana rafiy.
42 Jöe sisëꞌi atoromo uarovareje: Ave iaho Joseph-are harihe höjo. Hesi vëmu vavuꞌoho iae no gëvarue höjo. Röhu hu rabëni uvajëjo: Na öꞌidöre jioromo ruvebijëꞌe jevajëjo.
42 Basit sabuw hi’o, “Iti orot i Jesu, Joseph natun, hinah tamah i taso’ob. Naatu baise boun i eo’o, Ayu i marane ara’iy.”
43 Ëhi uarovamu uëvadeje: Nadi nasi jöho sisëꞌioho atohëjo.
43 Jesu iyafutih eo, “Taiyuw men kwanagam.
44 Aho bogo jabesi ëma rueromo naꞌoho raromoꞌi aꞌi nasi Vavue saꞌare remöꞌöjadohuro rinëgamu ëhuro nasirire rueruomëꞌoho eni jëvaje höjo. A ioroꞌioroho bogajo. Rovëꞌoho naro ijo tugohoꞌi majare iꞌovëvoꞌiramu vuovoromo riꞌöruomoꞌajëjo.
44 Sabuw boro men ayu isou hinan kwaneyan, baise Tamai ayu iyunu anan boro nabonawiyih hinan ayu biyau hinatit; naatu mar yomaninamaim ayu boro ana bora’ahih hinamisir.
45 Mamiꞌe jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviohuro jajivoromo uvare höjo: God-ro ae ahoꞌobëhe röjëhiꞌiramu hesi jöho heruomoꞌajëjo. Ëhi jajivëꞌe höjo. Röhu Vavuehu hesi jö röjëhijamu ae rahu heromo ejahëꞌoho nasi örire rueruomaje höjo.
45 Dinab oro’orot hikirum hi’o na’atube, ‘Sabuw etei boro God ni’obaiyih. Orot yait Tamai fanan nowar naatu biyanane so’ob ebaib boro ayu isou nan.
46 Ëhi höjo röhu aho Vavuoho bogo gavëꞌe höjo. God-arire jioromo ruvebijode aho naremuëremu Vavuoho gavëꞌe jevajëjo.
46 Men yait ta Tamai itin; baise orot yait Godane nan i akisinamo Tamai itin.
47 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ae rahu mae uehorovevëꞌoho mamiꞌe aevëꞌëro ma-ioroꞌioremu maro raromaruje höjo.
47 Turobe a tur ao’owen, orot yait ebitumatum, yawas wanatowan i baika.
48 A iꞌovëvaje ioho na jevajëjo.
48 Ayu i yawas ana rafiy.
49 Jemesi hijo mionoꞌohuro a rumoꞌe saꞌare raromo jijihoromo bogo ijarue i mabëhi hesi ihe manna inövare höjo. Inövare höjo röhu vuovëvade höjo.
49 Kwa a’a’agir hai veya, rafiy wabin manna arar yanamaim hibow hi’aa, baise etei himorob.
50 Aꞌi öꞌidöre jioromo ruvebijaje ioho ae rahu ijëꞌoho ëhuro bogo vuovëvoꞌajëjo.
50 Baise rafiy iti i marane ra’iy, sabuw iyab hinab hina’ani’aan boro men hina morob.
51 Öꞌidöre jioromo ruvebijëꞌëro a iꞌovëvaje ioho na jevajëjo. Ae rahu ë i ijëꞌoho ma-ioroꞌioremu maro raromoꞌarujëjo. Naehu bojëmiꞌirode ioho ëho nasi sine höjo. Ëhesi bëhoho nasi sinoho bojamirovoꞌejöjo saꞌae ahoꞌobëhe vuovëvadoho iꞌovoromo mae raromoꞌirarijego.
51 Ayu i yawas ana rafiy, marane hiyafaru are. Orot babin yait iti rafiy na’ani’aan na’at boro nama wanatowan. Iti rafiy i ayu finimu boro anit, saise sabuw boro tafaramamaim yawas hinab hinama.”
52 Ëhi majëhijamu hegorovo Jew rajohuro dë vörönëgamu jö ahoꞌahamirovoromo uarovareje: Ëaho diehi hesi sinoho bojamuiꞌiramu iꞌejarëjo.
52 Naatu Jew sabuw iti tur hinonowar isan yah so’ar hibusuruf taiyuwih wanawanahimaim higam hikwaris hio, “Iti orot biyan finimin boro mi’itube nitit tana’animih eo?”
53 Iꞌejarëjamu uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. God-are A Ma nasi sinohuꞌo köhuꞌo bogo ijëꞌoho darugoho bogo baeꞌi vuovëvoꞌajëjo.
53 Jesu iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun biyan finimin men kwana’aan naatu ana rara men kwanatomatom, kwa wanawanamaim yawas men ema’am.
54 Ae rahu nasi sino kö ijëꞌoho ma-ioroꞌioremu maro raromarue höjo. Raromojuvo ijo tugohoꞌi majare iꞌovëvoꞌiramu riꞌöꞌaꞌaruëjo.
54 Orot yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom yawas wanatowan i bai, naatu yomaninamaim ayu boro ana bora’ah namisir.
55 Ëhesi bëhoho nasi sinoho iae i mae jioꞌi nasi köho iae jovo mae jiëꞌëro ëhuꞌëro ijëꞌoho mae raromoꞌaruëjo.
55 Anayabin ayu biyou finimin i bay anababatun naatu au rara i harew anababatun,
56 Ae rahu nasi sinohuꞌo köhuꞌo ijëꞌoho naꞌo gemu mae jioꞌi na jabuꞌo gemu mae jevaje höjo.
56 orot babin yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom boro wanawana’umaim nama naatu ayu i wanawananamaim anama.
57 Vavue daruge eni jiëꞌëro hijajohuro na saꞌare remöꞌöjade höjo. Remöꞌöjëꞌëro darugoho bojemijego na hijaje höjo. Naehu hesi darugo baeromo hijajëhi ae rahu na ijevëꞌoho nasi darugoho ëhi baeromo raromoꞌaruëjo.
57 Tamat yawas ana’an i ayu iyunu ana, anayabin i ema’am isan imih, ayu auman ama’am, ef ta’imonaban orot yait ayu biyau’umaim bai eani’aan boro yawasin nama anayabin ayu ama’am isan imih.
58 Ëhuꞌëro jiëꞌëro öꞌidöre jioromo ruvebijade i hesi jöho na majëhijëꞌe jevajëjo. Jemesi hijo mionoꞌe jabesi i mabëhe ueꞌahare höjo röhu vuovëvade höjo. O naehu uëvaje ioho bogo ëhioho jioꞌi ae rahu ijëꞌoho bogo vuovëvoꞌi ma-ioroꞌioremu maro raromoꞌaruëjo. Ahia minoꞌëjo.
58 Iti rafiy marane rara’iy i men kwa a a’agir manna hi’aa hibimumurub na’atube’emih, baise o yait iti rafiy boun marane rara’iy inab ina’ani’aan boro inama wanatowan.”
59 Iesuhu Capernaum hiromo God rajahijarue osare jö röjëhijadevare evare hu ë jöho majëhijadeje.
59 Tur iti etei i Capernaum Kou’ay Bar wanawananamaim ma sabuw hai tur eowen i’obaibiyih.
60 Ëhi majëhijamu hegorovo Iesuare ijore ijore jijiharue a ioroꞌioroho ae ahoꞌobëhe uarovareje: Ëhi jiëꞌe jöho iꞌu maꞌe höjo. Nomë diehiꞌoromo baeꞌejarëjo.
60 Jesu ana bai’ufununayah moumurin na’in tur iti hinonowar hi’o, “Iti bai’obaiyen i fokarin. Yait boro iti tur nanowar nab?”
61 Baeꞌejarëjamu Iesuro hesi simanore garomo uvadeje: Nasi ijore ijore jijiharue ariböviohuro nasi jöho bijönimoromo sisëꞌi ataruëromo uëvadeje: Naehu öꞌidöre jioromo ruvebijode jö hejarijoho jemë diehi uehorovarujëjo. Na jemë nëgajëjo naꞌo jijiharujoho vuonugoꞌi.
61 Baise Jesu ana bai’ufununayah abisa isan hio higamigam so’ob naatu iuwih eo, “Tur iti kwanonowar imaim kwa a naniyan ebi’afiy?
62 Röhu jemë gevëꞌoho God-are A Ma naehu urimo hijodire sionëro ajiomamu gevëꞌoho jemë diehi uehorovorëjo.
62 Bo Orot Natun nayen ana efan marasika ma’am imaim nama kwana’itin boro mi’itube kwanao!
63 Hesi God-are Aruꞌahohuro darugoho bojëmiꞌiramu iꞌovoromo mae raromoꞌarujëjo. Jemesi sino hesi biriroho baeromo arijoꞌarije ajamirovoꞌiëꞌiroho bogo eni jëvoꞌajëjo. Röhu naehu jövaje jö ejahëꞌohuro ëhuro Aruꞌaho daruge baeromo iꞌovoromo mae raromoꞌarujëjo.
63 Anun Kakafiyin i yawas ebit biyat i aurin fair en. Iti tur kwa isa a’o i ayub ana tur naatu wanawananamaim i yawas ema’am.
64 Röhu a ioroꞌioroho jemëro bogo ma uehorovevaruje höjo. Ëhi uëvade hesi bëhoho mamiꞌe huhu urimo ijorajo gagovëvade majare aevoromo gëromo uvobe rovadeje: Ëaribövioho bogo ma uehorovevoꞌiröhoho höjo. O ë aho a hiruëmiromo na baejevoromo jabesi övore bojëmiꞌiröhoho höjo. Ëhi gëromo uvobe rovëꞌëro ëhuꞌëro uëvadeje: A ioroꞌioroho jemëro bogo ma uehorovevaruje höjo.
64 Baise kwa afa iti kwama’am i men kwabitumatum. Anayabin iyab men hinabitumatum naatu orot yait baban na’o Jesu so’obaka.”
65 Röhu hesi jö viture uëvadeje: A ioroꞌioroho jemëro bogo ma uehorovevaruje höjo. Ëhuni uëvode höjo: Aho nasi öriroho bogo ëma rueruomaje höjo bogo eni jëvëꞌëro. Ma-Vavuehu uëvëꞌohuremu rueruomaje höjo.
65 Ibanak eo maiye, “Anayabin iti isan kwa au’uwi, orot babin boro men asir ayu isou nan kwaneyanamih, baise Tamai ana baibasitamaim boro niwa’an isah naham hinan ayu isou.”
66 Ëhi uëvamu hegorovo Iesuare ijore ijore jijiharue aribövi ioroꞌioroho ae ahoꞌobëhe hu nugo vaꞌoruomadeje ijonöho huꞌoho bogo gemuoroho jijihoruomoröhëni.
66 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah moumurih na’in hihamiy naatu himatabitabir hina’ufut hin.
67 Vaꞌamu gëgorovo Iesuro gëvade hesi ijoraje 12-ho ëhi raromamu gëgorovo uëvadeje: Röhu jemëjo. Na jemëꞌo na remo vaꞌorëjo.
67 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 ibatiyih. “Kwa auman kwakokok kwanan?”
68 Remo vaꞌorëjamu Simon Peter-ro uavadeje: Bada no rahuare örire vaꞌojörajo. Jero jöho jövego ëhuro no darugoho baeromo ma-ioroꞌioremu maro raromarue höjo.
68 Simon Peter iya’afut eo, “Regah yait isan boro anan? Yawas wanatowan ana tur o akisimo biya ema’am.
69 Iae no garomo mae uehorovoromo uvarue höjo: God-hu baejavade A Mahuremu ja javajëjo.
69 Aki abitumatum naatu aso’ob o i Kakafiyin Ta’imon Godane ina.”
70 Ja javajëjamu Iesuro uëvadeje: Jemëꞌo uehorovohëjo. Naro jemë ae ahoꞌobëhe 12 baejëvode höjo. Röhu jemesirire ae gemu hu Satan höjo.
70 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12, i ayu arubini, baise kwa wanawanamaim orot ta i demon mowan.”
71 Ëhi uëvadeje. Röhu Satan hö uëvade hesi bëhoho Judas Simon Iscariot-are harihu hesi jöho uëromo ëꞌadeje. Iesuare ijoraje ahoꞌobëhe 12 jioꞌamajoho Judas huꞌo ë ae gemuoho jiadeje. Röhu huro ijonö ae hiruëmiromo Iesu jabesi övore bojëmadeje. Iae ëhuni Iesuro Satan hö uëvadeje.
71 (Jesu iti tur eo’o i Judas Simon Iscariot natun isan, Judas i bai’ufununayan nah 12 wanawanahimaim orot ta, yomaninamaim i boro Jesu nayanuw namorob.)
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.