João 5
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Ëhiꞌamu Jew rajehu God uehorovoromo sörö ijarue majaho gemu rovadeje. Sörö majaho rovamu Iesuro Jerusalem ajiomadeje.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 Röhu Jerusalem amo börömo oje gemu hesi ihoho Sheep Ojohoje. Ëojo hesi bëhire jovo eꞌue gemu ruhijëꞌeje. Ëjovo hesi ihoho Hebrew huëhu uvaruoho Bethzatha-je. Röhu ë jovo hesi ruhëhi numëhi ionire ionire ririre javu ëge övo gö mine jioꞌame. Javuoho bogo iromëꞌe ma-döhemu vaeromo ëhi ma-gagemu nugoꞌamëꞌejö ë raromonövoröhëni.
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 Ëjavuore guomo guomoꞌe ae ahoꞌobëhe raromonövareje. Nuni sisëꞌe höru sisëꞌe övo höruꞌo tövëꞌe ëhi jiëꞌe aribövioho ë raromoromo [muebejareje jovoho avaduꞌavaduvoröhego.
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 Ëhesi bëhoho Badare anerae gemuëro majae gö gö ë jovore abueromo jovoho huotohuotovoꞌego avaduꞌavaduvonövadeje. Avaduꞌavaduvoꞌego guomo guomoꞌe aribövioho di aho urimo jovore abuejadoho marënövadeje.]
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 Iae ae gemuëro ë raromadeje. Guomo guomo maminö göꞌe baeromo ëhi jiobe rovadoho vadune ahoꞌobëhe 38 barëjëꞌe jiadeje.
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Ëraromamu Iesuro hu gavadeje. Garomo uvadeje: Ëaho guomo guomo baejadoho majae ëgobövie barëjëꞌe höromo uavadeje: Na ja marëjavojöro nagajëjo.
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 Marëjavojöro nagajëjamu rue guomo guomoꞌe ahuro uavadeje: Na aemoꞌaeme bogojevëꞌëro jovo avaduꞌavaduvëꞌiroho bogo baejevoromo jovoroho baꞌamevarue höjo. O na jovore abueꞌiëꞌiroho ae göëro na iosiremiromo urimo abuejaje höjo.
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 Urimo abuejaje höjamu uavadeje: Riꞌö namiromo raromanue suhoho banigojiomoromo baeromo juvëjo.
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 Juvëjamu ë aho ma-burëro marëjadeje. Marëjamu hesi suhoho banigojiomoromo baeromo juvo vaꞌadeje.
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 Nuharue majaho jiamu gagorovo Jew rajo a masijohuro gavare ë ahuro suhoho bavaꞌamu gagorovo uavareje: Jaruvo nosi nuho majae höjo. Ëhuni ja suhi baeromo juvanuoho ëho jero nosi jögoroho ahanuëjo.
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 Ahanuëjamu uëvadeje: Röhu ajemamu marëjevade ahuro uevade höjo: Jasi suhoho banigojiomoromo baeromo juvë uevadohuni ëhuni baeromo juvajëjo.
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 Baeromo juvajëjamu uavareje: Raro ëhioho uavade höjo.
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 Ëhi uavamu röhu dadivamu bogo uëvadeje rabëni ae ahoꞌobëhe jovo riröre tagavamu Iesuro ajamiromo vaꞌëꞌëro jiëꞌëro.
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 Ëhi ëꞌëꞌëro Iesuro God-are amo börömore vaꞌoromo ë aho birohoromo uavadeje: Hejëjo. Iae mamiꞌe marëjavëꞌe jiaje ijoho nadi mu sisëho vaenëjo. Urimo huë vavaene ma-bisemu baejanoho röhu ijonöho börömo bëhe baeꞌaꞌanuëjo.
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 Ëhi uavamu hegorovo rue ahuro vaꞌoromo Jew rajo a masijoho uëvadeje: Ajemamu marëjevade aho Iesu höjo.
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 Iesu hö uëvamu hegorovo Jew rajo a masijohuro uvareje: Iesuro ë muoho nuho majaro ömade hö uvoromo dë vörönimoromo aevoromo Iesu huë vavaene bojamiꞌi arijareje.
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Huë vavaene bojamiꞌi arijamu Iesuro uëvadeje: Nasi Vavuoho bogo nuhoꞌi aꞌi ma-muemu vaemu vaejego naꞌo ëhi ëꞌaje höjo.
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 Ëhi uëvamu hegorovo rue a masijohuro uvareje: Nuho maja hesi jögoroho ahëꞌe höjo. Röhu göho hu uvajëjo: God nasi Vavu mae höjo. Ëhuꞌëro hu uvoromo ëꞌajëjo: Na Godꞌo gemuoho jevajëjo. Ëhi uvoromo ëhuni jaburo uehore ahoꞌo ma-gemu baeromo uvareje: Iaho anoꞌejarëjo.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 Ëhi uvamu Iesuro jöe majëhiromo uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. God-are Harihu naehu nasi sivu mu vaeꞌirodoho bogo eni jevajëjo. Aꞌi Apohu vaejego gavaje muohemu vaejaje höjo. Apohu vaejajëhi Harihoho naro ëhi gemuoho vaejaje höjo.
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 Ëhesi bëhoho Aporo Harihoho na uehorovevoromo huhu mu bövi biseꞌo vaejajoho ëho röjehijaje höjo. Röhu ë mu röjehijajoho uꞌemu iosiramiromo masijo maho röjehiꞌaꞌajëjo naro vaejego jemëro garomo tiöromo uvoꞌirarijego: Mabëhe ëꞌajëjo.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 Vavuehu vuovëꞌe aribövi ajëmijego iꞌovaruëhi ëhi Harihoho naꞌo vuovëꞌe ae rahu ajëmiꞌi negëꞌoho ajëmego iꞌovarue höjo.
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 Vavuohuro aho bogo mevoromo gëvaje höjo mae o sisë jioꞌamego aꞌi mevoromo mae o sisë jëvego gëꞌirode muoho Vavuohuro Harihu nasi övore bamo barëjëꞌe höjo naro ë muoho vaeꞌirodego.
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 Naro vaejego ae ahoꞌobëhe Vavu rajahijaruëhi Harihoho naꞌo ëhi rajehiruomoröhego. Ae rahu Harihoho bogo rajehijëꞌoho ëhuro Vavue remöꞌöjadohuꞌo bogo rajahijarue höjo.
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ae rahu nasi jö heromo saꞌare remöꞌöjade aho mae uehorovëꞌoho ma-ioroꞌioremu mae raromoꞌiröhe örire jijihoruomaje höjo. Mae raromoꞌiröhe örire jijihobe vaꞌojuvo mevoromo gëꞌirode majaho rueꞌiramu God-are iꞌuoho bogo baeruomoꞌajëjo vuovo örire jijiharoho mamiꞌe vuonugoꞌi iꞌovo örire jijiharuëro jiëꞌëro.
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Majaho rueꞌaꞌajëjo. Röhu mamiꞌe rovanovëꞌe höjo. Evare majare vuovëvëꞌe aribövie göëro göëro heꞌaꞌaruëjo God-are Harihoho naro uvavoꞌiramu. Ae rahu Harihu naehu uvamu hejëꞌoho vuovo örire jijiharuoho vuonugoꞌi iꞌovo örire jijihoꞌaruëjo.
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 Vavuehu ae uëvego iꞌovaruëhi huro na ajemijëꞌëro Harihoho naꞌo ëhi uëvego iꞌovarue höjo.
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 Vavuohuro ëhi ajemiromo röhu jöho bojemijade höjo naro ae mevëvoromo gëꞌirodego mae o sisë jëvego rabëni na hesi A Maho jevëꞌego.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 Ëjö hejarujoho nadi tiörëjo. Majaho rueꞌiramu evare ae ahoꞌobëhe hure raromaruohuro heröhe naro uvavoꞌiramu
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 hegorovo hure jioromo suorovoruomoꞌajëjo. Suorovoromo mu ma vaejare ariböviohuro riꞌöromo ma-ioroꞌioremu maro raromoꞌirögoro mu sisë vaejare ariböviohuro riꞌöromo naro mevëvo gëromo iꞌue mana bojëmiꞌiramu sisëro vaꞌoruomoꞌajëjo.
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 Naehu nasi sivu mu vaeꞌirodoho bogo eni jevajëjo. Vavuehu uevego hejajëhi na ëhi mevëvoromo gëvaje höjo ae mae o sisë jëvego. Bogo ëma mevëvoꞌi aꞌi mae mevëvoromo gëvaje höjo rabëni hesi bëhoho nasi nimajoho bogo uehorovoꞌirögoro aꞌi saꞌare na remöꞌöjade aehu nimajoho uehorovajëro jiëꞌëro. Iae ëhuni avoho mevëvoromo gëvaje höjo.
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 Naro nasi sivue nasi jöho huruoho majëhijego heꞌibejarijëjo nani aëro uvoꞌibejarijëjo: Sarere höjo.
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 Röhu bogo nasi sivuoho jövoꞌi ae gö na ömego gevajohuro jövo ajemiromo uëvaje höjo: Nörö jö mae jövaje höjo. Iae na gavajoho ë aho hu jö maemu jövaje höjo nasi Vavuohuro jiëꞌëro.
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 Mamiꞌe jemëro jemesi ae rëmöꞌöjamu John-are örire vaꞌare höjo. Vaꞌoromo hejare höjo huro jö ma hesi jöho mae majëhijamu.
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 Ëhesi bëhoho nasi jöho majëhijade höjo. Na ëhi uëvaje hesi bëhoho bogo aëro nasi jöho ajemiromo majëhijöro negoꞌego uëvajëjo. Aꞌi ëhi uëvaje hesi bëhoho jemëro ejehoromo bogo sisëroho vaꞌi maro vaꞌirarijego ëhuni uëvajëjo.
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 Röhu John-ro irehu höduvoromo ajivavuajëhi huro ëhi ajivëvonövade höjo. Ëhiꞌamu majae ma-bunemu nimarije höjo hesi ajire raromogoro nimorohoꞌirovo.
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 John-hu nasi jö majëhijamu hejarijoho iae mae höjo röhu ëho ma-jianovoꞌi Vavuehu bojemego vaeꞌamaje muoho ëho masijoho höjo. Ëho garomo uvoꞌibejarijëjo: Iae mae-ëjo. Vavuohuro nörö nugöꞌöjamu rovëꞌe höjo.
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 Röhu Vavue na saꞌare remöꞌöjade ahuro huꞌo ajemiromo nasi jöho majëhijëꞌe höjo. Hesi huëho jemë bogo heromo nu anoꞌoho bogo gavëꞌe jëvajëjo.
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 Hesi jöho jemesi dë vövöbajoꞌeroho bogoꞌe höjo rabëni huhu remöꞌöjamu rovode aho na bogo ma uehorovevarujëro jëvëꞌëro.
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 Röhu jemëro uehorovoromo uvaruje höjo: God-are surire jö adahëꞌoho noehu ma-ioroꞌioremu mae raromoꞌiröhe öroho birohoꞌejarëromo ë hesi öroho nahoꞌirögoro suroho adaho avoharuje höjo. Röhu nasi jöho jemëhu adaharuje surire iae ë jajivëꞌe höjo.
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 Nasi jöe ë surire jajivare höjo röhu jemëhu ë jö eromo nasirire rueromo ëhuro mae raromoꞌirarijoho bijönimaruje höjo.
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 Ma-aehu nasi iho döre bamehoꞌirarijoho ëho na bogo uehorovoromo jövajëjo.
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 Röhu jemesi dëho iae na gëvajëjo. God-are öriroho jemesi dë vövöbajoꞌeroho bogo uehorovaruje höjo.
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 Naro nasi Vavu hesi ihore rovode höjo. Röhu jemëro bogo ejeharuje höjo. Ae göehu hesi ëma rovëꞌoho ëma ejëhoꞌarujëjo.
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 Jemë nimarujëjo jemesi ariböviëro jemesi ihoho döro bamëhojöro. Aꞌi God gemu eni jiëꞌe aehu jemesi iho döre bamëhoröhe ë hesi öroho bogo naho gavaruje höjo. Bogo naho gavëꞌoho jemë diehiꞌoromo na mae uehorovevorëjo.
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 Röhu nadi uvorëjo: Nöröro hesi Vavu hesi örire nosi jö sisëho huruoho majahiꞌajëjo. Na bogo ëhioho ëꞌejöjo. Aꞌiro Moses-ro jemesi jö sisëho huruoho majahiꞌajëjo. Jemë uvaruje höjo: Moses-ro ajamuiꞌiramu mae raromoꞌejarë uvaruje höjo röhu hesi jöho bogo ejaharuje höjo. Ëhuni huro huruoho majahiꞌajëjo.
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 Ëhesi bëhoho jemëro Moses-are jöho ejahoꞌibejarijëjo nasi jöhuꞌo ejehoꞌibejarijëjo. Huro nasi jöho jajivëꞌego ëhuni uëvajëjo.
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 Röhu huhu jajivoꞌamade jö bogo ejaharujoho jemë diehiꞌoromo nasi jöho ejehorëjo.
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.