João 1

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Niꞌiꞌivade majaroho ae gemu hesi ihoho God-are Jö jumuvëꞌoho iae hijëꞌe jiadeje. Hu Godꞌo gemu mae hiꞌi huꞌo God jiadeje.
1 Tafaram matara’e ana veya Tur i wan ma, naatu Tur i God hairi hima, naatu Tur i God taiyuwin.
2 Niꞌiꞌivadire ë aho Godꞌo gemu mae hijëꞌe jiadeje.
2 Tur i God hairi wan hima’abo tafaram matar.
3 God-ro uavamu huro saꞌae bövie biseꞌe bamadeje. Bogo bamoꞌibejo bövioho biseꞌoho bogo mae bogojioꞌibejo.
3 Tur wanawananamaim God sawar etei’imak sinafen himatar; iti sawar himamatar i etei tur wanawananamaim himatar men ta asir matar kwaneyanamih.
4 Darugoho ahoꞌo hesirire gemu jioromo rovadeje. Rueromo ae ahoꞌo ajoho bojamuadeje.
4 Tur i yawas an anababatun, naatu iti yawas i sabuw isah marakaw bai na.
5 Ëajohuro ramoramore ajivajeje. Ramoramoho ajoho bogo tugohëꞌeje.
5 Iti marakaw guguminamaim kusisiar, naatu gugumin men karam boro marakaw na’asabun.
6 Ae gemu God-ro nugöꞌöjamu rovadeje. Hesi ihoho John jiadeje.
6 God ana kob abarayan wabin John iyafar na tit;
7 Hu rovadeje aji hesi bëhi gavadoho huruoho majahuiꞌiröhëro. Majahuijego ae ahoꞌobëhe hesi jöho heromo mae uehorovoꞌiröhego.
7 marakaw isan sif ruboun eorereb sabuw hinowar, naatu sabuw iyab tur hinonowar hitumatum.
8 Hu bogo ajoho jiadeje. Aꞌi huro aji hesi bëhoho majahuiꞌi rovadeje.
8 I taiyuwin i men marakaw; i marakaw akisin ana sif narubonamih na.
9 Ëajoho iae aji maho jiohijo. Evare majare ë aje ae ahoꞌobëhe ajivavuajohuro saꞌare ruehijo.
9 Iti marakaw i turobe, marakaw anababatun, tafaramaim na sabuw tafahimaim ekukusisiar.
10 Amo God-are Jö jumuvade ahuro ave saꞌare hijadeje. Urimëꞌi God-ro uavamu ave saꞌaroho avohoꞌamadeje röhu ave saꞌare ariböviohuro hu bogo avoho garuomadeje.
10 Tur i na tafaram eo mamatar wanawananamaim ma, baise tafaram i men inanimih.
11 Hu hesiro rovadeje röhu hesi aribövi mahuro hu bijönimoruomadeje.
11 I na ana tafaram tit, baise taiyuwin ana sabuw i men hibaimih.
12 Röhu hesi a ioroꞌiorohuro hu nimoromo mae uehorovoruomadeje. Mae uehorovoruomamu ëhuni uëvadeje: Avevejöꞌe jemë God-are aboji harihuꞌe raejëvajëjo.
12 Baise sabuw afa hibai naatu wabinamaim hitumitum, naatu baibasit itih i hina God natunatun himatar.
13 God-are aboji harihuꞌe raejëvade hesi öroho bogo aehu nimoromo baejëvamu iꞌoroho rahëvoꞌi aꞌi God-ro baejëvëꞌëro ëhuro hesi aboji harihuꞌe jëvadeje.
13 God natunatun himamatar i men orot anarara, o men orot babin aawan hairi hi’in kek tetutufu na’atube’emih, baise i God akisin anakokok sinaf i natunatun himatar.
14 Röhu God-are Jö jumuvëꞌe ahuro sino hahoꞌe baeromo ro God-are jöho mae röjahui avohoromo huë baejavuo avohoromo noꞌo gemu mae hibe juvadeje. Hi juvamu no hesi ajoho gavareje ë ajoho hesi Vavu hesi Harihe hu gemuꞌëro jiëꞌëro baejëꞌëro.
14 Tur i na orot matar, naatu wanawanatamaim ma, ana marakaw bonamanamarin i taitin, iti marakaw bonamanamarin i God Natun ta’imonamo ebitin. Iti tur wanawanan i turobe naatu manaw kabeber awan karatan.
15 Ëhiꞌamu gagorovo John-ro ë a hesi jöho ae huruoho majëhijadeje. Majëhiromo ma-darugoꞌo uvadeje: Naehu uëvode aho aviae höjo. Na mamiꞌe uëvode höjo: Naro urimo rovëꞌe jevajëjo. Ae gemuëro nasi ijonö rueꞌiëꞌajëjo. Ëhi höjo röhu ë ahuro na iosiremiromo hu börömoho höjo na bogo rahevadevare hu jiobe rovëꞌëro jiëꞌëro. Ëhi uëvadeje.
15 John iti orot isan fanan sib binan eo,” Iti orot ayu isan ao’oban iti enan, anamaramaim ayu iti na’at ao, ‘I ayu ufu enan i ana fair ra’at ayu natabiru, anayabin i wan ma’abo ayu atufuw.’”
16 Iae hu huë baejavuo avohëꞌëro ëhuꞌëro huë mae no ae ahoꞌobëhe bojamuiromo döre döre bojamuibe rovëꞌeje.
16 I wanawanan manaw kabeber karsuwei it etei ebigegewasinit, ana baigegewasin tafan baban ebitit.
17 Mu vaeꞌiröhe jögoroho God-ro uavamu Moses-ro bojamuadeje. Aꞌi God-ro uavamu Iesu Kerisoro huë baejavuoromo God-are bëhoho maemu röjahuijadeje.
17 Anayabin God ana ofafar i Moses itin, baise manaw kabeber naatu turobe i Jesu Keriso’one na.
18 Aho God bogo mae bogo gavëꞌe javue. God Harihoho gemu Vavu hesi bëhi mare hijaje aëro jiëꞌëro huro God röjahuijëꞌeje.
18 Men yait ta God itin. baise God Natun ta’imon Tamah wanawananamaim ema’am akisinamo God bai na bebeyanamaim tasusu’ub.
19 Röhu Jerusalem raromarue Jew rajo a masijohuro priest ömoꞌömohuꞌo priest ajëmijarue a ömoꞌömohuꞌo uëvareje: Vaꞌirarijoho John uarëjo: Ja rahuo javajëre. Ëhi uëvamu vaꞌoromo ë jöho ua gavamu huro aviëhi jiëꞌe jöho majëhijadeje.
19 Jew hai ukwarih Jerusalem hima’am firis afa naatu hai baibaisayah afa hiyafarih hin John hibatiy? “O i yait?”
20 Hu bogo jöho subivëhoꞌi samaꞌe huruoho majëhiromo uëvadeje: Na bogo böröme namiromo ajëmiꞌirode aho jevajëjo.
20 I men baifuwenamaim iyafutih, baise i mutufor bebeyanamaim eorereb, “Ayu i men Keriso.”
21 Uavareje: Ëhi jiëꞌoho na ja Elijah javajëjo. Uëvadeje: Bogajo. Uavareje: No muebejaruëjo a börömohuro jöe God-aro barueromo majahuiꞌiröhego. Na ja ë aho javajëjo. Uëvadeje: Bogajo.
21 Naatu hibatiy, “Bo o i yait? Om Elizah?” John eo, “Ayu men Elizah.” Ai o dinab orot?” John iya’afutih eo, “Ayu men dinab orot.”
22 Uavareje: Ëhi jiëꞌoho ja rahuo javajëjo. Majahuijego no vaꞌoromo ramuöꞌöjamu rovare aho majëhiꞌiröhe höjo. Jasi jöho ja diehi jövanue höjo.
22 Ibanak hibatiy maiye hio, “O i yait? Ku’o anowar saise anamatabir anan iyab hiyafari anan hai tur ana’owen. O taiyuw isa boro inakubuna ananowar.”
23 Diehi jövanue höjamu John-ro uëvadeje:
23 John iya’afutih dinab orot Isaiah Buk Atamaninamaim kirum inu’in imaim eo, “Ayu i orot ta fanan araramaim eafa’af. Ef kwanarumutufur Regah ana remor isan!”
24 Ëhi jövamu rueho jaburo Pharisee a masijohuro rëmöꞌöjamu rovëꞌëro
24 Kob nayah Pharisee hiyafarih hina,
25 uavareje: Ja bogo böröme namiromo ajamuiꞌirane aho javajëjo bogo Elijah javajëjo bogo jö God-aro baeromo majahuijanue a börömoho javajëjo röhu ja diehiꞌoromo aho bapataeto vaejëvanue höjo.
25 John hibatiy, “Bo o men Keriso, o Elizah o dinab orot na’at, aisim sabuw bapataito kubitih?”
26 Vaejëvanue höjamu John-ro uëvadeje: Naro jovëro bapataeto vaejëvaje höjo. Röhu jemëhu bogo gavaruje aho jemesi ririre namijajëjo.
26 John hai tur eowen eo, “Ayu harewamaim sabuw bapataito abitih, Baise kwa wanawanamaim orot ta ebatabat kwa men kwaso’ob.
27 Huro nasi ijonö rueꞌiëꞌajëjo röhu huro na iosiremiromo börömoho höjo. Naehu hesi mu biseꞌo vaejahoromo hesi höru sino jiovahoꞌibejodoho o mu biseꞌo biseꞌe rabe vaejahoꞌibejodoho na ma-biseꞌe jevajëjo. John-ro ëhi uëvadeje.
27 I Ayu ufu’umaim enan, an ana baibaiyon murab men gewasu boro anarufamen.”
28 Johnꞌo Jerusalem jioromo rovare ariböviohuꞌo jö ëhi vaerovaroho ëho Bethany jiadeje. Bethany amoho Jordan jovo ruhëhi jiadeje. Ësaꞌare Jordan jovore John-ro ae bapataeto vaejëvonövadeje.
28 Iti sawar etei i Bethany himatar harew Jordan sisibin veya yeninane, John sabuw bapataito bitihimaim.
29 Nërö John-ro gavade Iesu rovamu gagorovo ae uëvadeje: Arueho gahëjo. Sheep harihu muoꞌamamu God-hu mu sisë roriꞌo babuꞌöjadëhi ëhi ë ahuro saꞌae gö gö ahoꞌobëhe nosi sisëho roriꞌo babuꞌöꞌajëjo.
29 Mar to John nuw Jesu nan itin eo, “Kwanuw God Ana Lamb tafaram ana kakafin bosairenayan enan kwa’itin!”
30 Ëa hesi jöho na mamiꞌe majëhijode höjo. Majëhiromo uëvode höjo: Naro urimo rovëꞌe jevajëjo. Ae gemuëro nasi ijonö rueꞌiëꞌajëjo. Ëhi höjo röhu huro na iosiremiromo hu börömoho höjo na bogo rahevadevare hu jiobe rovëꞌëro jiëꞌëro. Ëhi majëhijode höjo.
30 Iti orot isan ao’orereb anamaramaim iti na’atube ao, ‘Orot ayu ufu’umaim enan i ana fair ra’at kwanekwan, anayabin i wan ma’abo ayu a tufuw.’
31 Mamiꞌoho na hu bogo avoho gavode höjo. Röhu naehu rueromo jovehu bapataeto vaejëvode hesi bëhoho ëho naro hu röjëhijego Israel aribövioho jemëro gaꞌirarijego ëhuni ëꞌode höjo.
31 Ayu taiyuwu auman iti orot men asu’ub, baise anayabin nati isan ayu harewamaim sabuw bapataito abitih imaim Israel sabuw isah tirerereb hitaso’ob’.
32 O ave jöho John-ro gavëꞌëro huruoho majëhiromo uëvadeje: Naro gavode höjo God-are Aruꞌahe guaho vaꞌënohuro öꞌidöre jioromo ë a hesi simano namore ruvebiromo gerejamu.
32 Naatu John iti tur eorereb. “Ayu Anunin mamu imag na’atube marane ra’iy naatu i tafanamaim mamara’at aitin.
33 Mamiꞌe na hu bogo gavode höjo röhu naehu jovehu bapataeto vaejëvojöro uevadohuro uevade höjo: Gaꞌirane Aruꞌahohuro ruvebiromo di a hesi simanore gerejamu gavëꞌoho uvonëjo: Ëahuro God-are Aruꞌaho Mahuro ëhuro bapataeto vaejëvoꞌajëjo. Vavuohuro ëhi uevamu hejëꞌëro ijonö gavode höjo Aruꞌahoho ruvebiromo ë a hesi simanore gerejamu.
33 Ayu iti orot i boro men ataso’ob, baise God iyunu ana harewamaim sabuw bapataito abitih i au tur eowen, ‘Orot yait Anunin nara’iy tafanamaim namara’at ina’i’itin, i boro Anun Kakafiyinamaim bapataito nitih.’”
34 Ëho nasi nunëro gavode höjo. Gavëꞌëro naro jemë uëvajëjo: Arue aho God-are Harihe höjo.
34 John eo, “Ayu aitinika naatu ao’orereb iti i God Natun.”
35 Ëhi uëvëꞌëro nërö John-ro röhu maho ë rueromo hesi ijorajoho niöꞌi jabuꞌo gemu mae namijadeje.
35 Ana martot John iban maiye ana bai’ufununayah orot rou’ab bairi hina efan ta’imonamaim hibatabat.
36 Namiꞌi gavade Iesu rovaꞌamu gagorovo ijorajo niöꞌioho uëvadeje: Arueho gahëjo. God-are Sheep Harihoho iae jiajëjo.
36 Naatu Jesu na natabirih inan i’itin anamaramaim, John eo, “God ana Lamb enan kwa’itin!”
37 Ëhi uëvamu hegorovo rueho jaburo John nugoꞌi Iesuare ijore vaꞌareje.
37 Anamaramaim bai’ufununayah orot rou’ab iti hinonowar, i hairi Jesu hi’ufunun.
38 Iesuare ijore vaꞌamu huro huotorovoromo gëvade ë ae niöꞌioho hesi ijore rovamu gëgorovo uëvadeje: Jemë rabe naharujëjo. Rabe naharujëjamu jabesi huëro uavareje: Rabae ja dinöꞌe hijanue höjo. Röhu Rabae uavaroho ëho uaromo ëꞌareje: Röjahuijanue a börömohajo.
38 Jesu nunutabir, orot rou’ab hibi’ufunun itih naatu ibatiyih, “Kwa abistan kwakokok?”
39 Rabae ja dinöꞌe hijanue hö uavamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Rueromo gahëjo. Gahëjamu hegorovo majae garoboꞌe bamamu huꞌo vaꞌoromo hu hijaje osaho gavareje. Garomo huꞌo arijuvo vahiromamu vaꞌareje.
39 I iya’afutih eo, “Kwanatan, kwa taiyuw efan kwa’itin.”
40 Ae niöꞌiohuro John-are jöho hejëꞌëro Iesuare ijore rovare a gö hesi ihoho Andrew Simon Peter-are öho jiadeje.
40 John abistan eo’o orot rou’ab hinowar Jesu hibi’ufunun orot ta i Andrew, Simon Peter tain
41 Andrew-ro ma-burëro hesi öho Simon naho vaꞌoromo birohoromo uavadeje: Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho noro birohëꞌe javuajëjo. Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho Greece huëhu huotovëꞌoho Kerisoje.
41 Andrew Jesu bihamiy ufunamaim wantoro’ot i tuwah Simon nuwih, naatu tita’ur ana tur eowen, “Ayu i Roubininenayan atita’ur, nati i Keriso.”
42 Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho birohëꞌe javuajëromo Simon huꞌirae baeromo Iesu gaꞌiro rovadeje. Rovamu Iesuro hu garomo uavadeje: Ja Simon John-are harihe javajëjo. Jasi ihoho Cephas jioꞌaꞌajëjo. Hebrew huëhu Cephas huotovëꞌoho Greece huëho Peter-je. Ëiho hesi bëhoho munëje.
42 Naatu Andrew tuwah Simon nawiy in Jesu biyan tit.
43 Ëhi ëꞌëꞌëro nërö Iesuro uvadeje: Jaruvo na Galilee saꞌare ajiomoꞌejöjo. Ajiomoꞌejö uvonugoromo ajiomadoho ajio Philip birohadeje. Philip birohoromo uavadeje: Nasi ijoro ijoro rovëjo.
43 Ana marto, Jesu au Galilee namih bobogaigiwas, Philip tita’ur naatu iu, “Kuna kwi’ufnunu tan.”
44 Röhu Philip hu Bethsaida amo rajo ae jiadeje. Andrewꞌo Peterꞌo jabuꞌo ame gemuoho jëvadeje.
44 Philip ana tafaram i Betsaida, Andrew tuwah Peter bairi hai bar merar ta’imon.
45 Ëhiꞌamu Philip-ro Nathanael naho vaꞌoromo birohoromo uavadeje: Urimëꞌi Moses-ro hesi jögoru surire uövuade höjo: Ijonö a böröme rueꞌaꞌajëjo. O jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviohuro jöe gemuoho jajivoromo uönövare höjo. Ërueröhego jajivoruomade aho iae no birohëꞌe javuajëjo. Hesi ihoho Iesu höjo. Hu Joseph-are harihe höjo. Hesi amo ihoho Nazareth höjo.
45 Philip na Nathanael tita’ur naatu iu, “Iti orot isan Moses Buka Atamaninamaim eo kikirum naatu dinab oro’orot auman hikikirum i boun atita’ur, iti orot tamah i Joseph ana bar ana merar i Nazareth.”
46 Nazareth höjamu Nathanael-ro uavadeje: Asëꞌe a maho ëhi jiëꞌe amoroho bogo rue hesi höjo. Bogo rue hesi höjamu Philip-ro uavadeje: Jaꞌo ro gavëjo.
46 “Nazareth! Sawar gewasin ta boro imaim namatar?” Nathanael ibat.
47 Ëhiꞌamu Iesuro gavade Nathanael rovamu gagorovo ae uëvadeje: Arueho gahëjo. Israel rajo a ma-maëro rovajëjo. Hesi uhuroho sareriꞌe jöho bogohöjo.
47 Anamaramaim Jesu nuw Nathanael nan itin, isan eo, “I turobe Israel mowan, i orot ana yawas gewasin men baifufuwenayan.”
48 Ëhi uavamu Nathanael-ro uavadeje: Ja diehiꞌoromo na gevanue höjo. Gevanue höjamu Iesuro uavadeje: Jaehu ruejöro Philip-hu uavade hesi urimo ja meso gurutore hijamu gavode höjo.
48 Nathanael ibatiy, “O mi’itube ayu isu’ubu?”
49 Gavode höjamu Nathanael-ro uavadeje: Tisa ja God-are Harihe javajëjo. Ja böröme namiromo Israel rajo muebejavuanue aho javajëjo.
49 Imaibo Nathanael eorereb eo, “Rabbi, Bai’obaiyenayan o i God Natun! o i Israel hai Aiwob.”
50 Muebejavuanue aho javajëjamu Iesuro uavadeje: Na uavode höjo: Ja meso gurutore hijamu gavode höjo. Ëmu harihu vaejode jöho uavamu hejëꞌëro jero mae uehorovevanuëjo. Röhu uꞌemu mu masijo maho gaꞌamoꞌanuëjo.
50 Jesu eo, “O i tumatum anayabin ayu a tur aowen o i ai fig an ima’am ait. O boro sawar gagamihika ina’itan men iti i’i’itin na’atube.”
51 Ëhi uanugoromo uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë iae gaꞌaꞌarujëjo öꞌidöho arorovoꞌi God-are A Ma naehu jiajire God-are anerahuro iojiomoromo ruvebiꞌi ariꞌiramu.
51 Tur tafan ya’abar maiye eo, “Turobe a tur ao’owen, kwa boro mar ana etawan nabotawiy, naatu God ana tounamatar Orot Natun biyanamaim hinayen hinarara’iy kwana’itih.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.