João 16

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ëjöho naro uëvajëjo jemë mae uehorovevarujoho vuonugojöëni.
1 “Sawar etei’imak i ao kwanowar sawar, saise kwa boro men ef kwanarukasiy.
2 Jew rajehu God rajahijarue osare osare jemëhu gagovoromo God rajahijarujoho aëro ahëvoruomoꞌajëjo. O majae ijonö aehu jemë muoꞌamëvëꞌiroho uvoruomoꞌajëjo: Noehu Iesuare aribövi muoꞌamaruoho ëho God-are mue vaejaruëjo.
2 Jew hai Kou’ay Bar wanawanan boro hinanuni ufun kwanatit, veya nanan anamaramaim o yait ta na’a’asbuni, i boro asir nanot God ana sibor eya’iy narouw.
3 Ëhi jiëꞌe huë vavaeniꞌe muoho jemesi örire vaejëvoꞌaruëjo ë hesi bëhoho Vavuohuꞌo naꞌo bogo gövuaruëro jiëꞌëro.
3 Sabuw boro kakafin isa hinasinaf, anayabin Tamat men hisu’ub naatu ayu auman men hisu’ubu.
4 Röhu naro ë jöho uëvajëjo ëhuro naehu ëhi uëvode huë vavaeni majaho rovego jemëro uehorovoromo uvoꞌirarijego: Nöröro uövuade höjo: Ëhi jiëꞌe mu sisëho rueꞌaꞌajëjo.
4 Ayu kwa a tur ao’owen, saise ana veya nanan kwa boro kwananot ayu i ai’matnuwi sawar, anayabin ayu kwa bairit tama’am isan, men saise a tur aowenamih.
5 Röhu avevejöꞌoho na jemëꞌoho bogo hiꞌi aꞌi na remöꞌöjamu saꞌare rovode a hesi örire vuonoröꞌö vaꞌiëꞌajëjo. Jemë bogo ae gemu vaduꞌoho uevarujëjo: Ja dinöꞌe vaꞌiëꞌanuëjo.
5 “Boun ayu amatabir maiye anan, yait ayu iyunu anan i biyan anatit, naatu men yait ta ayu ibatiyu’umih, ‘O menika kwenan’
6 Röhu na vaꞌi uëvodohuni ëhuni jemë sisë maro vavaenimarujëjo.
6 Anayabin ayu tur iti ao isan, kwa yababan yen bufuti.
7 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Na bogo vaꞌibejöjo bisemu sisë jëvoꞌibejajo. O na vaꞌëꞌohuro ëhuro maho jëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho na bogo vaꞌibejöjo ëhuro God-are Aruꞌahehu Ajëminövoꞌiröhoho jemesi öriroho bogo rueꞌibejajo. O vaꞌëꞌoho ëhuro naro Aruꞌahoho jemëni nugöꞌöꞌiramu rueꞌaꞌajëjo.
7 Baise turobe a tur ao’owen. Iti i kwa a gewasin isan ayu amamatabir maiye. Ayu men ananan na’at, Baibaisayan boro men nan, baise ayu ananan i boro aniyun nan kwa isa.
8 Aruꞌahohuro rueromo samaꞌe röjëhiꞌaꞌajëjo ae ahoꞌo gaꞌirarijego saꞌarohemu uehorovarue aribövioho jaburo mu sisë hesi öroho mu ma hesi öroho sisë mevëhoꞌiröhe hesi öroho bogo avoho uehorovoruomego.
8 I nanan ana maramaim sabuw iti tafaram ana kakafinamaim hima tesisinaf nabotabirih hinan yawas roumutuforen hinab naatu God ana baibabatiyen saise hinaso’ob gewas.
9 Mu sisë hesi öri bogo avoho uehorovarue hesi bëhoho jabumë nasi öriroho bogo maho uehorovevoruomaje höjo.
9 sabuw ayu men tebitutumu anayabin i kakafin wanawanan tema’am;
10 Mu ma hesi öri bogo avoho uehorovarue hesi bëhoho naro Vavu hesi örire maro vaꞌiramu ijonöho bogo geꞌaꞌarujëjo.
10 naatu tenotanot roumutufuren i kakafin terarouw, anayabin ayu anan Tamai biyan, naatu boro men kwana’itu maiye;
11 Sisë mevëhoꞌiröhe hesi öri bogo avoho uehorovarue hesi bëhoho ave saꞌare Sisë A Börömo hesi muoho mamiꞌe mevamu bejëꞌe höjo.
11 naatu baibabatiyen i boro nan, anayabin God marasika iti tafaram ana kaifenayan i ibabatiy sawar.
12 Naehu jemë jöe ahoꞌobëhe majëhiꞌirodoho avevejöꞌe simanore uehorovoꞌirarijoho jemë bogo eni jëvajëjo.
12 “Ayu auru tur moumurin maiyow boro atao kwatanowar, baise boun kwa isa ana’o boro men naniyan kwanab.
13 Iae ëhi höjo röhu jö mae barovaje Aruꞌahohuro rovëꞌiroho huro mu ma hesi öroho röjëhi barëꞌajëjo. Hu bogo hesi ëma uehorovoromo jöho jövoꞌi aꞌiro jöe rabe rabe hejëꞌoho ëho jövoromo röhu uꞌemu jioröhe mu jöho huruoho majëhiꞌajëjo.
13 Baise anamaramaim turobe ana Anun Kakafiyin nanan, i Boro turobe ana ef etei nabonawiyi. I boro men taiyuwin ana notamaim na’omih, abistanawat enonowar i akisinamo nao, naatu sawar uf hinamamatar isan boro a tur na’owen.
14 Naro jöe jövoꞌiramu Aruꞌahohuro nasi jöho baeromo jemë huruoho majëhiꞌiramu ëhuro nasi ihoho döro jioꞌaꞌajëjo.
14 Ayu boro nabora’ara’ahu, anayabin ayu au tur biyau’une bai na kwa a tur eo’owen isan.
15 Vavuehu jövaje jöho ahoꞌo nasirohuꞌo gemuoho höjo. Iae ëhuni na uëvajëjo: Naro God-are jöe jövoꞌiramu Aruꞌahohuro nasi jöho baeromo jemë majëhiꞌajëjo.
15 Sawar etei ayu Tamai biyan tema’am i ayu nowau naatu abistan ayu biyau ema’am boro Anun Kakafiyin nab nan niwa’an kwa isa nirerereb, anayabin iti isan kwa a tur ao’owen.
16 Majae ma-bunemu barëꞌiramu jemë na bogo geꞌaꞌarujëjo. Bogo geromo röhu vaꞌo majae ma-bunemu barëꞌiramu evare röhu maho geꞌaꞌarujëjo.
16 “Mar kikimin kwa boro men ayu kwana’itu naatu mar kafai kikimin kwa boro ayu kwana’itu.
17 Geꞌaꞌarujëjamu hegorovo hesi ijorajo ioroꞌiorohuro uarovareje: Iesuro no uövuajëjo: Majae ma-bunemu barëꞌiramu bogo geromo röhu majae ma-bunemu barëꞌiramu geꞌaꞌarujëjo. Hu diehi uöromo jövajëjo. O uövuajëjo: Na bogo geꞌirarije hesi bëhoho na Vavu hesi örire vaꞌiëꞌajëjo. Ëhuꞌo hu diehi uöromo ëꞌajëjo.
17 Ana bai’ufununayah afa taiyuwih hima hibabatiyih? “Anayabin abistan isan i tur iti na’atube eo, ‘Mar kikimin kwa boro men kwana’itu, naatu mar kafai ufunamaim ayu boro kwana’itu’ naatu ‘Anayabin ayu anan Tamai biyan?’
18 Majae ma-bunemu uvaje jö bëhoho rabe höjo. Hu rabu jö jövajoho no dadivavuajëjo.
18 Naatu i hima hi’o hibabatiyih, Iti anayabin nam abisa isan eo’o, ‘Iti mar kikimin?’ Aki men aso’ob i abistan eo’o.”
19 Ëhi uarovamu Iesuro garomo uvadeje: Arue aribövioho ue geꞌi nimaruëromo uëvadeje: Na uëvajëjo: Majae ma-bunemu barëꞌiramu bogo geꞌaꞌarujëjo. Bogo geromo röhu vaꞌo majae ma-bunemu barëꞌiramu röhu maho geꞌaꞌarujëjo. Na jemë ë jö hesi bëhoho nahoꞌi atarujëjo.
19 Jesu itih so’ob iti isan boro hinibatiy, imih i isah eo, “Ayu iti tur ao isan kwa tayuwiwat kwama kwabibabatiyi anayabin isan, anamaramaim ayu iti na’at ao, ‘Mar kikimin ayu boro men kwana’itu, naatu mar kafai ufunamaim ayu boro kwana’itu.’
20 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë sisë maro nierusuburuꞌe bamoꞌarujëjo. Aꞌi ave saꞌarohemu uehorovarue ariböviohuro nimoroho avohoꞌaruëjo. Jemë huë vavaene baeꞌaꞌarujëjo röhu huë vavaeni baeꞌirarijoho barëromo dë mae jëvoꞌiramu nimorohoꞌarujëjo.
20 Ayu anababatun a tur ao’owen, Kwa boro kwanarererey naatu kwanigagamat baise tafaram naben nakawasa. Kwa boro kwaniyababan, baise kwa a yababan boro nabotabir yasisir namatar.
21 Magonahehu rahoꞌiëꞌiroho hejaje höjo viꞌehimavego huë vavaene baejaje höjo. Huë vavaene baeromo harihoho rahonugoromo uvaje höjo: Iae harihoho mabëhe baejëꞌe jevajëromo nimorohaje höjo. Nimorohego ëhuro hesi viꞌehoho rumonimaje höjo.
21 Babin anatoub ana veya nakabom ebiyababan na’atube anayabin biyababan ana veya i na kabom; baise anamaramaim kek tufuw, i ana biyababan inatbuhuruw anayabin kek tafaramamaim tufuw i ebiyasisir.
22 Magonahehu huë vavaeni rumonimajëhi jemëꞌo huë vavaeni baejarujoho ëhi rumonimoꞌarujëjo. Avevejöꞌoho jemë nasi jöëni huë vavaene baejarujëjo. Huë vavaeni baejarujoho uꞌemu naro röhu maho ro gëꞌiramu nimorohoꞌarujëjo. Jemëhu nimorohoꞌirarijoho aho bogo ahëvo hesi höjo.
22 Imih kwa auman. Boun i kwa a veya kwaniyababan, baise ayu boro kwa ana’iti maiye naatu kwaniyasisir naatu men karam yait ta kwa a yasisir biyane nabosair.
23 Ëmajaho rueꞌiramu jemë bogo nasi öriroho ue geꞌaꞌarujëjo naro ajëmijöro. Röhu ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë rabe nëgamu Vavuoho nasi ihore ua gavëꞌoho hu iae ajëmiꞌajëjo.
23 Nati anamaramaim o men yait ta ayu isou sawaramih inafefeyan. Tur anababatun a tur ao’owen, sawar abistan isan ayu wabu’umaim inabifefeyan, ayu Tamai boro nit.
24 Urimoho nasi ihoroho bogo uabe rovarijoho röhu aevoromo nasi ihoro ua ganövorëjo. Ëhi jiëꞌoho jemë ua gaꞌirarijoho iae baeromo nimoroho avohoꞌarujëjo.
24 Marasika na iti boun kwa men yait ta iti na’atube ayu wabu’umaim fefeyanamih. Boun kwanafefeyan, naatu kwa boro kwanab, naatu kwa boro mar etei yasisiramaim kwanama.
25 Na uhuꞌe jöe gö gö jövoromo ëhuro nasi jöho majëhijajëjo. Röhu ijonö majaho rueꞌiramu evare uhuꞌoho bogo majëhiꞌi Vavu hesi jöho ma-samaꞌe majëhiꞌejöjo.
25 “Ayu mar etei kawen turamaim ao kwanowar sawar, mar i enan ayu boro men kafa’imo kawen turamaim anao, baise ayu Tamai isan i boro mutufor bebeyanamaim anao kwananowar,
26 Ëho majaho rueꞌiramu jemë Vavuoho nasi ihore ua ganövoꞌarujëjo huro ajëmiꞌiröhego. Ua gaꞌirarijoho na bogo uëvajëjo: Naro jemesi jöëni hu ua gaꞌejöjo
26 Nati ana veya’amaim kwa boro ayu wabu’umaim kwanafefeyan. Ayu ao i men kwa au kou anabat Tamai anifefeyanimih.
27 rabëni hesi bëhoho Vavuohuro iae hesi dë vövöbajoꞌe ahoꞌo jemë uehorovëvajëro jiëꞌëro. Ëhuni jemesi jöënioho na bogo ua gaꞌi jemesi ua ganövoꞌarujëjo. Vavuehu jemë uehorovëvaje hesi bëhoho jemëro na rajehiromo mae uehorovoromo uvaruje höjo: Nörö Vavu hesirire jioromo rovade höjo.
27 Aiyabin, Tamai i taiyuwin kwa isa ebiyabow, anayabin kwa ayu isou kwabiyabow naatu kwabitumatum ayu i God iyafaru ana.
28 Iae mae-ëjo. Iae na Vavu hesirire rovëꞌëro ave saꞌare hijajëjo. Hijajëro ave saꞌaho nugoꞌi Vavu hesi örire vuonoröꞌö vaꞌiëꞌajëjo.
28 Ayu Tamai iyafaru ana, tafaram wanawanan arun abow aremor, boun ayu tafaram abihamiy naatu anan Tamai biyan.
29 Vaꞌiëꞌajëjamu hesi ijorajoho jaburo uavareje: Asëꞌe avevejöꞌoho ja bogo uhuꞌoho jövoꞌi ma-samaꞌe jövanuëjo.
29 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hi’o, “Bounabo tur bebeyanamaim ku’o’o naatu men kawenamaim ku’o’omih.
30 Avevejöꞌoho no garomo uvaruëjo: Ja bövie biseꞌe ga barëjëꞌe javajëjo. Ja bogo ae gö uö gövuanue höjo: Jö rabe ue geꞌi nëgajëjo. Uö göꞌirane bëhoho bogohöjo jero mamiꞌe gövuëꞌëro. Ëhuni no mae uehorovoromo uvaruëjo: Ja God-arire jioromo rovane höjo.
30 Bounabo aki mataito’iwa’an a’i’itin o sawar etei i so’ob, naatu o men yait ta kukokok boro o isa baibat nabow natit. Aki iti’imaim i’obaiyi abitumatum o i Godane ina.”
31 Rovane höjamu Iesuro uëvadeje: Na jemë jaruvoho mae uehorovarujëjo.
31 Jesu iyafutih eo, “Kwa bounabo kwabitumatum?”
32 Majae ijonöho majae ma-bunemu jioꞌiramu jemëro na remöꞌö barëromo jemesi osare osare huruomo vaꞌiramu sivue jevoꞌajëjo. Röhu na bogo sivuoho jevoꞌi Vavuoho naꞌo jiaje höjo.
32 “Baise veya i enan, naatu na titaka, anamaramaim kwa boro na’abargiyi taiyuw a bar a merar na’at kwanabihir. Ayu boro kwanihamiyu nakutatabu ana bat. Baise ayu men akisu anayabin Tamai ayu airi ama’am.
33 Ëjöho na majëhijajëjo ëhuro jemë heromo nasi ae gemuohuro jëvëꞌëro juhuonoho bogojëvoꞌi huë mae jëvoꞌiröhego. Saꞌare jiaje mu sisëro jiëꞌëro ëhuro saꞌare raromoromo huë vavaene baeꞌaꞌarujëjo. Ëhi höjo röhu naro mu sisëho ruahöꞌöjëꞌe jevaje ëhuni biririvorëjo.
33 “Ayu sawar etei ao kwanowaraka, saise ayu wanawana’umaim kwanama’am kwa karam boro tufuwamaim kwanama. Iti tafaramamaim kwa boro yare wanawanan kwanarun kwani’akir. Baise kwanafair kwanabat! Ayu Tafaram aigegesair.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.