João 13
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs NTLH
1 Iae God-hu Vörö Tugohade Sörö majaho nërëhi jio hesi jiadeje. Nërëhi jio hesi jiamu Iesuro garomo uvadeje: Naehu saꞌa nugoꞌi Vavu hesi örire vaꞌirode majaho iae rovëꞌe höjo. Röhu hesi aribövi maho ave saꞌare raromaruoho mamiꞌe dë vövöbajoꞌe ahoꞌo uehorovëvobe rovadoho bogo vuonugoꞌi uehorovëvobe vaꞌadeje ëhi ma-guomoröhego.
1 Faltava somente um dia para a Festa da Páscoa . Jesus sabia que tinha chegado a hora de deixar este mundo e ir para o Pai. Ele sempre havia amado os seus que estavam neste mundo e os amou até o fim.
2 Iae Satan-ro mamiꞌe Simon Iscariot-are harihe Judas-are simanoho ijumahadeje huro Iesu bijönimarue a jabesi övore bojëmiꞌiröhego. Ëhi jiëꞌëro Iesuꞌo hesi ijorajoho jabuꞌo raromoromo i harihe ueꞌahareje.
2 Jesus e os seus discípulos estavam jantando. O Diabo já havia posto na cabeça de Judas, filho de Simão Iscariotes, a ideia de trair Jesus.
3 Ie ueꞌahoromo Iesuro garomo uvadeje: Vavuohuro daruge ahoꞌobëhe nasi övoro bamehëꞌe höjo. Na God-arire jioromo rovodoho hesi örire vuonoröꞌö vaꞌejöjo.
3 Jesus sabia que o Pai lhe tinha dado todo o poder. E sabia também que tinha vindo de Deus e ia para Deus.
4 Hesi örire vuonoröꞌö vaꞌejöromo Iesuro ie ijëꞌëro riꞌöromo döre niögoho jijöromo uhirovarue niögoho dëꞌahore muohorovadeje.
4 Então se levantou, tirou a sua capa , pegou uma toalha e amarrou na cintura.
5 Muohorovoromo jovoho hevöre otehoromo aevoromo hesi ijorajo jabesi höroho eguëhoromo muohorovade niögoho baeromo höroho uhijëhadeje.
5 Em seguida pôs água numa bacia e começou a lavar os pés dos discípulos e a enxugá-los com a toalha.
6 Ëhiꞌobe vaꞌoromo Simon Peter-hu hijajire rovadeje. Rovamu uavadeje: Bada na ja nasi hörohuꞌo eguehonëjo.
6 Quando chegou perto de Simão Pedro, este lhe perguntou: — Vai lavar os meus pés, Senhor?
7 Eguehonëjamu uavadeje: Naehu ömaje hesi bëhoho jaruvoho ja bogo gavanuëjo. Uꞌemu gaꞌaꞌanuëjo.
7 Jesus respondeu:
8 Gaꞌaꞌanuëjamu hegorovo Peter-ro uavadeje: Nasi höroho bogo eguehoꞌanuëjo. Bogo mae bogajo. Bogajamu uavadeje: Naehu jasi höru bogo eguahëꞌoho ijonöho ja bogo nasi ae gemuoho javoꞌajëjo.
8 — O senhor nunca lavará os meus pés! — disse Pedro.
9 Javoꞌajëjamu hegorovo Simon Peter-ro uavadeje: Ëhi jiëꞌe jiaje nadi höremuoho eguehoꞌi aꞌi övohuꞌo simanohuꞌo ëhuꞌo eguehëjo.
9 — Então, Senhor, não lave somente os meus pés; lave também as minhas mãos e a minha cabeça! — pediu Simão Pedro.
10 Eguehëjamu Iesuro uavadeje: Rabëni övoho simanoho eguahojörajo. Bëhoho bogohöjo. Ae rahu jabesi sino hahoꞌo jovo eguoromo uꞌo barëjëꞌoho röhu maho bogo eguoruomoꞌi jabesi hörohemu eguonövoꞌaruëjo. Röhu jemesi sisëho mamiꞌe uꞌovëhëꞌëro mae jëvajëjo. Mae jëvoꞌi sisëho jemesi ae gemu hesiriremu höjo.
10 Aí Jesus disse:
11 Iesuhu ëhi uëvade hesi bëhoho huro garomo uvadeje: Judas-ro na bijönegarue a jabesi övore bojëmiꞌajëjo. Ëhuni uëvadeje: Jemë mae jëvoꞌi sisëho jemesi ae gemu hesiriremu höjo.
11 Jesus sabia quem era o traidor. Foi por isso que disse: “Todos menos um.”
12 Ëhi uëromo ijorajo jabesi höroho eguëhonugoromo niögu jijö bamadoho röhu maho baꞌamoromo vaꞌo hesi röhore hinugoromo uëvadeje: Naehu jemesi örire ömode mu hesi bëhoho na jemë gavarujëjo o bogajo.
12 Depois de lavar os pés dos seus discípulos, Jesus vestiu de novo a capa, sentou-se outra vez à mesa e perguntou:
13 Bëhoho iae na majëhiꞌiëꞌajëjo. Jemëro uevaruje höjo: Tisajo o Badajo. Iae mae uevaruje höjo na ëhi jevëꞌego.
13 Vocês me chamam de “Mestre” e de “Senhor” e têm razão, pois eu sou mesmo.
14 Na jemesi Badaꞌo Tisaꞌo jevajëjo röhu na bogo uvode höjo: Böviëro jevëꞌëro höroho bogo eguëhoꞌejö uvoꞌi ma-eguëhode höjo. Ëhuni jemëꞌo nadi bövie javuajë uvoꞌi göëro göho huë baerovoromo höroho eguahorovorëjo.
14 Se eu, o Senhor e o Mestre, lavei os pés de vocês, então vocês devem lavar os pés uns dos outros.
15 Ëhesi bëhoho naro mu mae röjëhijëꞌe jevajëjo ëhuro naehu jemë ajëmijodëhi jemëꞌo ëhi huë baerovoromo ajamirovoꞌirarijego.
15 Pois eu dei o exemplo para que vocês façam o que eu fiz.
16 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Mu ariböviohuro o anue jijiharue ariböviohuro jabesi a börömoho bogo iosiramiromo masije riravarue höjo.
16 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o empregado não é mais importante do que o patrão, e o mensageiro não é mais importante do que aquele que o enviou.
17 Ëjöho mae jioꞌego jemë iae gavarujëjo. Ëhuni nadi na iosiremiromo uvorëjo: No masijëro javuëꞌëro aho bogo ajëmiꞌejarë uvoꞌi ma-ajamirovorëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho huë mae jëvoꞌajëjo.
17 Já que vocês conhecem esta verdade, serão felizes se a praticarem.
18 Huë mae jëvoꞌajë uëvaje jöho ëho bogo ae ahoꞌobëhe jemesi jöho uëromo ëꞌajëjo. Jemë diehi jiëꞌe aribövie baejëvodoho iae na gëvaje höjo. Mamiꞌe God-are surire jöho jajivoromo uvëꞌe höjo: Naꞌo gemu mae i ijajohuro huotorovoromo naꞌo muorovoꞌi nimade höjo. Ëhi jioröhego God-are surire jajivadëhi iae ëhi jiëꞌe mu sisëho jioꞌaꞌajëjo God-are surire jöho bogo bejajëro jiëꞌëro.
18 — Não estou falando de vocês todos; eu conheço aqueles que escolhi. Pois tem de se cumprir o que as
19 Ëmu sisëho bogo vejöꞌoho jioꞌi uꞌemu jioꞌaꞌajëjo. Röhu aviavejöꞌe uëvajëjo jemëro gaꞌirarijego ë mu sisëho rovego garomo uvoꞌirarijego: Iae mae-ëjo. Nörö jiemu jiaje A Börömoho höjo.
19 Digo isso a vocês agora, antes que aconteça, para que, quando acontecer, vocês creiam que “
20 Röhu ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Naehu rëmöꞌöjego rovarue aribövioho ae rahuhu ë aribövi rajëhiromo baejëvëꞌoho ëhuro naꞌo rajehiromo baejevoruomaje höjo. O ae rahu na rajehiromo baejevëꞌoho ëhuro remöꞌöjamu rovode ahuꞌo rajahiruomaje höjo.
20 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem receber aquele que eu enviar estará também me recebendo; e quem me recebe recebe aquele que me enviou.
21 Ëhi uëromo hesi dë vövöbajoꞌere huë vavaene böröme baejadeje. Huë vavaene böröme baeromo ma-samaꞌe majëhiromo uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemesirire jiaje ae gemuëro na bijönegarue aribövi jabesi övore bojëmiꞌanuëjo.
21 Depois de dizer isso, Jesus ficou muito aflito e declarou abertamente aos discípulos:
22 Ëhi uëvamu hegorovo hesi ijorajoho jaburo nuniro garoro garoro baeromo uvareje: Rahuare jöho uöromo ëꞌajëjo.
22 Então eles olharam uns para os outros, sem saber de quem ele estava falando.
23 Röhu Iesuare ijoraje ae gemuëro Iesuare bëhi mare hijëꞌe jiadeje. Iesuro ë aho hesi dë vövöbajoꞌe ahoꞌo rajahinövadeje.
23 Ao lado de Jesus estava sentado um deles, a quem Jesus amava.
24 Ëaho Iesuare bëhire hijëꞌe jiamu Simon Peter-ro ë a hesi örire uvenëro uavadeje: Ua gavëjo: Rahuare jöho uöromo ëꞌanuëjo.
24 Simão Pedro fez um sinal para ele e disse: — Pergunte de quem o Mestre está falando.
25 Uöromo ëꞌanuëjamu ë ijorajohuro Iesu hiaꞌiro saginiëri uavadeje: Bada ja rahuare jöe uöromo ëꞌanuëjo.
25 Então aquele discípulo chegou mais perto de Jesus e perguntou: — Senhor, quem é ele?
26 Uöromo ëꞌanuëjamu Iesuro uavadeje: Naro ioho baeromo ijo bajo nemarire baꞌamoromo ioromo ae gemu bojamiꞌejöjo. Bojamijego garomo uvonëjo: Iae ë ahuro ëhi sisë vaejevoꞌajëjo. Ëhi uanugoromo ie gemu baeromo baꞌamoromo ioromo Simon Iscariot-are harihoho Judas bojamijadeje.
26 — É aquele a quem vou dar um pedaço de pão passado no molho! — respondeu Jesus. Em seguida pegou um pedaço de pão, passou no molho e deu a Judas, filho de Simão Iscariotes.
27 Bojamamu Judas-ro baeromo ijamu gavëꞌi Satan-ro ë a hesi dë vövöbajoꞌere abuejadeje. Abuejamu Iesuro uavadeje: Jaehu vaeꞌi ëꞌanue muoho ma-burëro vaꞌoromo vaejëjo.
27 E assim que Judas recebeu o pão, Satanás entrou nele. Então Jesus disse a Judas:
28 Vaejëjamu hegorovo raromoromo i ijarue ariböviohuro bëhoho rabëni Iesuhu Judas ëhi uavajoho bogo avoho hejareje.
28 Nenhum dos que estavam à mesa entendeu por que Jesus disse isso.
29 Bogo avoho heꞌirögoro a ioroꞌiorohuro uvareje: Judas-ro moni bahijaruoho muebejajego ëhuni nani Iesuro uaromo ëꞌajëjo: Vaꞌoromo söröëni ie imahuëjo. O vaꞌoromo inömo rumoꞌe aribövioho monioho gö suvuorëmijëjo. Ëhuni uaromo ëꞌajëjo.
29 Como era Judas que tomava conta da bolsa do dinheiro, alguns pensaram que Jesus tinha mandado que ele comprasse alguma coisa para a festa ou desse alguma ajuda aos pobres.
30 Röhu Judas-ro Iesuhu bojamijade ioho baeromo ma-burëro höröromo ramoramore vaꞌadeje.
30 Judas recebeu o pão e saiu logo. E era noite.
31 Judas vaꞌamu gagorovo Iesuro uëvadeje: Avevejöꞌoho God-are A Ma nasi ajiꞌe muoho röjëhijëꞌe höjo. God-ro daruge bojemijëꞌëro hesi ajiꞌe muohuꞌo röjëhijëꞌe jevajëjo.
31 Quando Judas saiu, Jesus disse:
32 Naro God-are ajoho ae röjëhiꞌiramu evare God-ro hesi A Ma nasi ihoho banigojiomehoꞌajëjo. Hu ma-burëro iae ëhi ëꞌiëꞌajëjo.
32 E, se por meio dele a natureza gloriosa de Deus for revelada, então Deus revelará em si mesmo a natureza divina do Filho do Homem. E Deus fará isso agora mesmo.
33 Nasi harihu ömoꞌömohumë na jemëꞌoho majae ma-bunemu hiꞌejöjo. Hiromo vaꞌiramu nahevoꞌarujëjo. Röhu Jew rajo masijo mamiꞌe uëvodëhi jemëꞌo ëhi uëꞌiëꞌajëjo: Naehu vaꞌirodire jemë ë öꞌirarijoho bogo eni jëvajëjo.
33 Meus filhos, não vou ficar com vocês por muito tempo. Vocês vão me procurar, mas eu digo agora o que já disse aos líderes judeus: vocês não podem ir para onde eu vou.
34 Röhu jögoru iꞌe bojëmiꞌiëꞌajëjo. Göëro göho rajahirovorëjo. Naehu jemë rajëhibe rovodëhi jemëꞌo ëhi gemuoho ëꞌorëjo.
34 Eu lhes dou este novo mandamento: amem uns aos outros. Assim como eu os amei, amem também uns aos outros.
35 Jemë rajahirovëꞌoho ëhuro ae ahoꞌobëhe gëromo uvoruomoꞌajëjo: Jemë nöruare ijore ijore jijiharuje aribövie jëvajëjo.
35 Se tiverem amor uns pelos outros, todos saberão que vocês são meus discípulos.
36 Ëhi uëvamu Simon Peter-ro uavadeje: Bada röhu ja dinöꞌe vaꞌonëjo. Dinöꞌe vaꞌonëjamu uavadeje: Naehu vaꞌirodire avevejöꞌe ë öꞌiranoho bogo eni javajëjo. Uꞌemu öꞌaꞌanuëjo.
36 Simão Pedro perguntou a Jesus: — Senhor, para onde é que o senhor vai? Jesus respondeu:
37 Öꞌaꞌanuëjamu hegorovo Peter-ro uavadeje: Bada röhu avevejöꞌe naehu jasi ijore öꞌëꞌoho rabëro bogo eni jevajëjo. Naehu ajamiromo jani guomevëꞌoho iae mae höjo.
37 Pedro tornou a perguntar: — Senhor, por que eu não posso segui-lo agora? Eu estou pronto para morrer pelo senhor!
38 Iae mae höjamu Iesuro uavadeje: Peter jero uvanuëjo: Naro nörö ajamiromo guomorovoꞌejöjo. Röhu ave jöho na jö mae uaꞌiëꞌajëjo. Kökörökoho bogo uvëꞌe jero majae niöꞌi gemu ae uëꞌaꞌanuëjo: Na Iesu bogo gavaje höjo.
38 — Está mesmo? — perguntou Jesus. — Pois eu afirmo a você que isto é verdade: antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.