João 13
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Iae God-hu Vörö Tugohade Sörö majaho nërëhi jio hesi jiadeje. Nërëhi jio hesi jiamu Iesuro garomo uvadeje: Naehu saꞌa nugoꞌi Vavu hesi örire vaꞌirode majaho iae rovëꞌe höjo. Röhu hesi aribövi maho ave saꞌare raromaruoho mamiꞌe dë vövöbajoꞌe ahoꞌo uehorovëvobe rovadoho bogo vuonugoꞌi uehorovëvobe vaꞌadeje ëhi ma-guomoröhego.
1 Tar Nowaten ana Hiyuw nanamaim. Jesu so’ob i isan veya na kabom iti tafaram nihamiy naatu nan Tamah isan. Sabuw i nowan iti tafaramamaim tema’am isah i yabow men kafaita, naatu bounabo ana yabow yomanin ni’obaiyih nan na’asa’ub.
2 Iae Satan-ro mamiꞌe Simon Iscariot-are harihe Judas-are simanoho ijumahadeje huro Iesu bijönimarue a jabesi övore bojëmiꞌiröhego. Ëhi jiëꞌëro Iesuꞌo hesi ijorajoho jabuꞌo raromoromo i harihe ueꞌahareje.
2 Rabirab ana bay hibusuruf hi’aa’u, naatu demon ana not kakafin Judas Iscariot, Simon natun marasika ana notamaim yaru’uy Jesu baban eo rabin isan.
3 Ie ueꞌahoromo Iesuro garomo uvadeje: Vavuohuro daruge ahoꞌobëhe nasi övoro bamehëꞌe höjo. Na God-arire jioromo rovodoho hesi örire vuonoröꞌö vaꞌejöjo.
3 Jesu so’ob Tamah sawar etei i ana fair babanamaim ya, naatu i Godane na naatu God boun isan emamatabir maiye.
4 Hesi örire vuonoröꞌö vaꞌejöromo Iesuro ie ijëꞌëro riꞌöromo döre niögoho jijöromo uhirovarue niögoho dëꞌahore muohorovadeje.
4 Imih bay hi’aa wanawanan misir, ana faifuw tafan iyoun ma’am bosair, naatu biya rarouw bai naiwan fifin.
5 Muohorovoromo jovoho hevöre otehoromo aevoromo hesi ijorajo jabesi höroho eguëhoromo muohorovade niögoho baeromo höroho uhijëhadeje.
5 I ufunamaim harew bai tew yan isuwei naatu busuruf ana bai’ufununayah ah souwen, naatu biya rarouw naiwanamaim fifin ma’am bai ah safamen.
6 Ëhiꞌobe vaꞌoromo Simon Peter-hu hijajire rovadeje. Rovamu uavadeje: Bada na ja nasi hörohuꞌo eguehonëjo.
6 Jesu na Simon Peter biyan titit ana veya, Simon Jesu isan eo, “Regah ayu au inasouwimih?”
7 Eguehonëjamu uavadeje: Naehu ömaje hesi bëhoho jaruvoho ja bogo gavanuëjo. Uꞌemu gaꞌaꞌanuëjo.
7 Jesu iyafut eo, “Ayu abisa boun asisinaf o boro men inaso’ob, baise boro ufibo inaso’ob.”
8 Gaꞌaꞌanuëjamu hegorovo Peter-ro uavadeje: Nasi höroho bogo eguehoꞌanuëjo. Bogo mae bogajo. Bogajamu uavadeje: Naehu jasi höru bogo eguahëꞌoho ijonöho ja bogo nasi ae gemuoho javoꞌajëjo.
8 Peter eo, “Aiyabin, ayu men abibasit au inasouwen.”
9 Javoꞌajëjamu hegorovo Simon Peter-ro uavadeje: Ëhi jiëꞌe jiaje nadi höremuoho eguehoꞌi aꞌi övohuꞌo simanohuꞌo ëhuꞌo eguehëjo.
9 Naatu Simon Peter iyafut eo, “Regah, Men au akisih, baise umou naatu ukwaru auman kwikifuwu.”
10 Eguehëjamu Iesuro uavadeje: Rabëni övoho simanoho eguahojörajo. Bëhoho bogohöjo. Ae rahu jabesi sino hahoꞌo jovo eguoromo uꞌo barëjëꞌoho röhu maho bogo eguoruomoꞌi jabesi hörohemu eguonövoꞌaruëjo. Röhu jemesi sisëho mamiꞌe uꞌovëhëꞌëro mae jëvajëjo. Mae jëvoꞌi sisëho jemesi ae gemu hesiriremu höjo.
10 Jesu iyafut eo, “Orot yait biyan tutufin ekifukif? I an akisinamo tanasouw, i biyan tutufin etei i gewasin. Naatu kwa etei i gewas, baise men etei gewasamih.”
11 Iesuhu ëhi uëvade hesi bëhoho huro garomo uvadeje: Judas-ro na bijönegarue a jabesi övore bojëmiꞌajëjo. Ëhuni uëvadeje: Jemë mae jëvoꞌi sisëho jemesi ae gemu hesiriremu höjo.
11 Jesu so’ob yait boro nayanuw, naatu anayabin iti isan i eo kwa etei i men gewas.
12 Ëhi uëromo ijorajo jabesi höroho eguëhonugoromo niögu jijö bamadoho röhu maho baꞌamoromo vaꞌo hesi röhore hinugoromo uëvadeje: Naehu jemesi örire ömode mu hesi bëhoho na jemë gavarujëjo o bogajo.
12 Ah souwen sasawar ufunamaim, ana faifuw bosair yai inu’in bai iyoun naatu matabir maiye ana efan mara’iy. Jesu ibatiyih, “Kwa isa ayu abistan asisinafuban kwaso’ob?”
13 Bëhoho iae na majëhiꞌiëꞌajëjo. Jemëro uevaruje höjo: Tisajo o Badajo. Iae mae uevaruje höjo na ëhi jevëꞌego.
13 Kwa ayu isou “Bai’obaiyenayan naatu Regah kwarouw kwa’o’o, nati i gewasin maiyow. Anayabin i nati, Ayu i nati na’atube ama’am.
14 Na jemesi Badaꞌo Tisaꞌo jevajëjo röhu na bogo uvode höjo: Böviëro jevëꞌëro höroho bogo eguëhoꞌejö uvoꞌi ma-eguëhode höjo. Ëhuni jemëꞌo nadi bövie javuajë uvoꞌi göëro göho huë baerovoromo höroho eguahorovorëjo.
14 Boun ayu kwa a Regah, a bai’obaiyenayan a souwen, kwa auman turanah ah kwanasouwen.
15 Ëhesi bëhoho naro mu mae röjëhijëꞌe jevajëjo ëhuro naehu jemë ajëmijodëhi jemëꞌo ëhi huë baerovoromo ajamirovoꞌirarijego.
15 Ayu bai’obaiyen kwa isa asinaf, kwa isa iti boun asisinaf i na’atube kwanasinaf.
16 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Mu ariböviohuro o anue jijiharue ariböviohuro jabesi a börömoho bogo iosiramiromo masije riravarue höjo.
16 Ayu turobe a tur ao’owen, akir orot i men ebi’ukwarin ana orot ukwarin isan, o tur abarayan i men orot baiyuninenayan na’atube.
17 Ëjöho mae jioꞌego jemë iae gavarujëjo. Ëhuni nadi na iosiremiromo uvorëjo: No masijëro javuëꞌëro aho bogo ajëmiꞌejarë uvoꞌi ma-ajamirovorëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho huë mae jëvoꞌajëjo.
17 Bounabo kwa sawar etei kwaso’ob, kwa iti kwanasisinaf na’at, kwa boro baigegewasin kwanab.
18 Huë mae jëvoꞌajë uëvaje jöho ëho bogo ae ahoꞌobëhe jemesi jöho uëromo ëꞌajëjo. Jemë diehi jiëꞌe aribövie baejëvodoho iae na gëvaje höjo. Mamiꞌe God-are surire jöho jajivoromo uvëꞌe höjo: Naꞌo gemu mae i ijajohuro huotorovoromo naꞌo muorovoꞌi nimade höjo. Ëhi jioröhego God-are surire jajivadëhi iae ëhi jiëꞌe mu sisëho jioꞌaꞌajëjo God-are surire jöho bogo bejajëro jiëꞌëro.
18 “Ayu men kwa etei isa ao’omih; ayu iyab arurubiniyih i aso’ob. Baise iti i mi’itube Buk Atamaninamaim hikikirum i tan titurobe. ‘Yait ayu airi rafiy afafaram, i koun ayu itu.’
19 Ëmu sisëho bogo vejöꞌoho jioꞌi uꞌemu jioꞌaꞌajëjo. Röhu aviavejöꞌe uëvajëjo jemëro gaꞌirarijego ë mu sisëho rovego garomo uvoꞌirarijego: Iae mae-ëjo. Nörö jiemu jiaje A Börömoho höjo.
19 “Ayu bounaika a tur a’o’owenabo namatar, saise anamaramaim abistan namamatar kwa boro kwanitumatum Ayu i Yait?
20 Röhu ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Naehu rëmöꞌöjego rovarue aribövioho ae rahuhu ë aribövi rajëhiromo baejëvëꞌoho ëhuro naꞌo rajehiromo baejevoruomaje höjo. O ae rahu na rajehiromo baejevëꞌoho ëhuro remöꞌöjamu rovode ahuꞌo rajahiruomaje höjo.
20 Turobe a tur ao’owen, yait ayu aiyun en ebaib, nati i Ayu ebubuwu; naatu yait Ayu ebubuwu, nati i yait Ayu iyunu anan i ebaib.”
21 Ëhi uëromo hesi dë vövöbajoꞌere huë vavaene böröme baejadeje. Huë vavaene böröme baeromo ma-samaꞌe majëhiromo uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemesirire jiaje ae gemuëro na bijönegarue aribövi jabesi övore bojëmiꞌanuëjo.
21 Jesu iti tur eo’o ufunamaim, dogoron yababan awan karatan naatu eorereb, Turobe kwa a tur ao’owen, kwa wanawanamaim orot ta ayu boro babu nao.
22 Ëhi uëvamu hegorovo hesi ijorajoho jaburo nuniro garoro garoro baeromo uvareje: Rahuare jöho uöromo ëꞌajëjo.
22 Ana bai’ufununayah taiyuwih hima hinubunibun, hai kasiy ra’at yait isan eo’o.
23 Röhu Iesuare ijoraje ae gemuëro Iesuare bëhi mare hijëꞌe jiadeje. Iesuro ë aho hesi dë vövöbajoꞌe ahoꞌo rajahinövadeje.
23 Jesu ana bai’ufnunenayan orot ta i biyabuw, sisibinamaim ma’am.
24 Ëaho Iesuare bëhire hijëꞌe jiamu Simon Peter-ro ë a hesi örire uvenëro uavadeje: Ua gavëjo: Rahuare jöho uöromo ëꞌanuëjo.
24 Simon Peter isan itarasib eo, “Kwaibatiy, ait isan eo’o.”
25 Uöromo ëꞌanuëjamu ë ijorajohuro Iesu hiaꞌiro saginiëri uavadeje: Bada ja rahuare jöe uöromo ëꞌanuëjo.
25 Naatu Bai’ufununayan na fufufur Jesu sisibinika tit naatu ibatiy, “Regah yaita?”
26 Uöromo ëꞌanuëjamu Iesuro uavadeje: Naro ioho baeromo ijo bajo nemarire baꞌamoromo ioromo ae gemu bojamiꞌejöjo. Bojamijego garomo uvonëjo: Iae ë ahuro ëhi sisë vaejevoꞌajëjo. Ëhi uanugoromo ie gemu baeromo baꞌamoromo ioromo Simon Iscariot-are harihoho Judas bojamijadeje.
26 Jesu iyafutih eo, “Ayu rafiy anab tew yan anabutu’ub anabitin i orotoban nati.” Anamaramaim rafiy butu’ub, Judas Iscariot, Simon natun itin.
27 Bojamamu Judas-ro baeromo ijamu gavëꞌi Satan-ro ë a hesi dë vövöbajoꞌere abuejadeje. Abuejamu Iesuro uavadeje: Jaehu vaeꞌi ëꞌanue muoho ma-burëro vaꞌoromo vaejëjo.
27 Judas rafiy baib ana mar Satan marta’imon dogoron wanawanan run.
28 Vaejëjamu hegorovo raromoromo i ijarue ariböviohuro bëhoho rabëni Iesuhu Judas ëhi uavajoho bogo avoho hejareje.
28 Baise bay hi’aa wanawanan Jesu tur abistan i isan eo’o men yait ta naniyan bai.
29 Bogo avoho heꞌirögoro a ioroꞌiorohuro uvareje: Judas-ro moni bahijaruoho muebejajego ëhuni nani Iesuro uaromo ëꞌajëjo: Vaꞌoromo söröëni ie imahuëjo. O vaꞌoromo inömo rumoꞌe aribövioho monioho gö suvuorëmijëjo. Ëhuni uaromo ëꞌajëjo.
29 Nati ana veya Judas i kabay kakaif, imih Jesu iti tur eo’o i hinot na bay tobon bow na hiyuw isan, o sabuw aurih sawar meyemeye bow na baitih hirouw.
30 Röhu Judas-ro Iesuhu bojamijade ioho baeromo ma-burëro höröromo ramoramore vaꞌadeje.
30 Nati gugumin wanawanan. Judas faraw bai eani’aan ana veya, i misir ufun tit.
31 Judas vaꞌamu gagorovo Iesuro uëvadeje: Avevejöꞌoho God-are A Ma nasi ajiꞌe muoho röjëhijëꞌe höjo. God-ro daruge bojemijëꞌëro hesi ajiꞌe muohuꞌo röjëhijëꞌe jevajëjo.
31 Judas ufun titit anamaramaim, Jesu eo, “Sabuw bounabo Orot Natun ana aiwob nab nibirerereb hina’itin. Naatu Jesu wanawananamaim God ana fair natit sabuw hina’itin.
32 Naro God-are ajoho ae röjëhiꞌiramu evare God-ro hesi A Ma nasi ihoho banigojiomehoꞌajëjo. Hu ma-burëro iae ëhi ëꞌiëꞌajëjo.
32 Naatu God ana fair i wanawananamaim nabirerereb na’at, naatu God taiyuwin Orot Natun biyanamaim boro ana fair saise’ewat niwa’an nirerereb. God Natun akisinamo wanawananamaim boro nifai nabora’ara’ah naatu boro mar ta’imonamo.
33 Nasi harihu ömoꞌömohumë na jemëꞌoho majae ma-bunemu hiꞌejöjo. Hiromo vaꞌiramu nahevoꞌarujëjo. Röhu Jew rajo masijo mamiꞌe uëvodëhi jemëꞌo ëhi uëꞌiëꞌajëjo: Naehu vaꞌirodire jemë ë öꞌirarijoho bogo eni jëvajëjo.
33 “Natunatu, Ayu boro men manin bairit tanama. Mi’itube Jew sabuw hai tur ao’owen na’atube kwa boun a tur ao’owen. Kwa boro ayu kwananuwuhu. Ayu efan menamaim anan, kwa men karam kwanan.”
34 Röhu jögoru iꞌe bojëmiꞌiëꞌajëjo. Göëro göho rajahirovorëjo. Naehu jemë rajëhibe rovodëhi jemëꞌo ëhi gemuoho ëꞌorëjo.
34 “Obaiyunen tur boubun kwa abit. Turanah kwaniyabuwih. Ayu kwa abiyabuw na’atube, turanah bairi kwaniyabowbonen.
35 Jemë rajahirovëꞌoho ëhuro ae ahoꞌobëhe gëromo uvoruomoꞌajëjo: Jemë nöruare ijore ijore jijiharuje aribövie jëvajëjo.
35 Kwa turanah bairi kwanabiyabowbonen na’at, sabuw etei boro hinaso’ob kwa i ayu au bai’ufununayah.”
36 Ëhi uëvamu Simon Peter-ro uavadeje: Bada röhu ja dinöꞌe vaꞌonëjo. Dinöꞌe vaꞌonëjamu uavadeje: Naehu vaꞌirodire avevejöꞌe ë öꞌiranoho bogo eni javajëjo. Uꞌemu öꞌaꞌanuëjo.
36 Simon Peter Jesu ibatiy, “Regah, o menika kwenan?”
37 Öꞌaꞌanuëjamu hegorovo Peter-ro uavadeje: Bada röhu avevejöꞌe naehu jasi ijore öꞌëꞌoho rabëro bogo eni jevajëjo. Naehu ajamiromo jani guomevëꞌoho iae mae höjo.
37 Peter ibat “Regah, aisimamih boun men ani’ufnuni? Ayu au yawas boro o isa anaya’ra’iy.”
38 Iae mae höjamu Iesuro uavadeje: Peter jero uvanuëjo: Naro nörö ajamiromo guomorovoꞌejöjo. Röhu ave jöho na jö mae uaꞌiëꞌajëjo. Kökörökoho bogo uvëꞌe jero majae niöꞌi gemu ae uëꞌaꞌanuëjo: Na Iesu bogo gavaje höjo.
38 Naatu Jesu iya’afut eo, “O anababatun ibogaigiwas ayu isou a yawas inayara’iy? Turobe a tur ao’owen, kokorere o’e nanamaim, o boro mar tounu inao inayoubu, ayu orot nati men aso’ob.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.