João 12

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ijonö majae ahoꞌobëhe 6 barëjego God-hu Vörö Tugohade Sörö maja rueꞌiröhoho jiadeje. Rueꞌiröhoho jiamu evare Iesuro Bethany amore Lazarus-hu hijajire ë ajiomadeje. Lazarus guomamu Iesuhu ajamamu riꞌöjade aho jiadeje.
1 Veya six nasasawar ufunamaim i Tar Nowaten ana veya, Jesu na Bethany tit, Lazarus morobone biyawas i ana bar merar.
2 Amo Iesuro ë ajiomamu ariböviohuro i harihe avohoromo Iesu bojamijareje. Bojamiromo Martha-ro ajëmiromo ie iꞌimëmamu Lazarus-ro ie iꞌi Iesumëꞌo ro hijadeje.
2 Nati’imaim rabirab ana bay hibogaigiwas Jesu bairi aa isan, Martha ibaisih bairi bay hisemor. Lazarus orot afa auman Jesu bairi himarir gem sisibinamaim hima’am.
3 Ëhi ro raromamu Mary-ro ridiꞌe osoho bisemu bövie barovadeje. Osoho bogo jovoꞌoho buarohëꞌe ma-oso maemu jiadeje. Hesi manaho bogo biseꞌo vaduꞌoho jiadeje. Ëosoho Mary-ro barueromo Iesuare höru döre otehodivoromo simano uohuro höroho uhijahadeje. Uhijahamu ridohuro osae ahoꞌobëhe rumorovo barëjadeje.
3 Raiy yamurin mamarin wabin nard i ai rourin hibun iroro’on hibai. Nati raiy iroro’on ana baiyan i gagamin na’in, Mary bai na isuwei ra’iy Jesu an rororon ihurufen, naatu aribunamaim safam. Naatu yamurin ana mamarin bar wanawanan etei itakwar.
4 Rumorovo barëjamu Iesuare ijorajo ömoꞌömoho ae gemu hesi ihe Judas Iscariot Iesuni hiruëmiromo a jabesi övore bojëmiꞌiröhe ahuro uëvadeje:
4 Baise ana bai’ufununayan orot ta, Judas Iscariot boro ufibo baban nao, i eo,
5 Ridiꞌe osoho rabëni bogo aroho imëvoromo 300 kina rabuꞌe baeromo bövi biseꞌo rumoꞌe aribövioho suvuorëmijare höjo. Ëhi jiëꞌoho iae mae jioꞌibejajo.
5 “Ana gewasin iti raiy yamurin mamarin ana baiyan 300 silver coins tatayai sabuw hitatubun naatu kabay tatab bai’akirayah tatibaisih.”
6 Ëhi uëvade hesi bëhoho Judas Iscariot-ro bövi biseꞌo rumoꞌe ariböviohunioho bogo uehorovoromo jövoꞌi aꞌi vajiohuꞌe aëro jiëꞌëro ëhi jövadeje. Ëhesi bëhoho huro Iesumesi moniꞌe esöho muebenövadeje. Muebejëꞌi gö vajiohëro baenövadeje. Vajiohëro baenövëꞌëro ëhuꞌëro uëvadeje: Ridiꞌe osoho rabëni bogo aroho imëvoromo bövi biseꞌo rumoꞌe aribövioho suvuorëmijare höjo.
6 Iti tur eo’o, asir sabuw hinanot i akir sabuw baibaisih isah not eo hinarouw, baise i bainowan orot ta, anayabin hai kabay koukufet kakaif, abistan ekokok i ebai ana kokomaim esisinaf.
7 Bövi biseꞌo rumoꞌe aribövioho suvuorëmijare höjamu hegorovo Iesuro uavadeje: Bogave magonahoho vavaenoho bojamiꞌiranëjo. Huro nimade höjo osoho avoho mueberomo guomevego otehodegoromo guavevoꞌiröhëni.
7 Jesu iya’afut eo, “Babin kwaihamiy! Abistan biyanamaim ema’am i ayu anamorob hinayaya’u isan eyayabuna.
8 Bövi biseꞌo rumoꞌe aribövioho jemëꞌo jiemu jioruomoꞌi na bogo jemëꞌoho hiemu hiꞌejöjo. Ëhuni hu iae mae otehodegade höjo.
8 Kwa boro mar etei akir sabuw wanawanahimaim kwanama, baise ayu boro men mar etei kwa bairit tanama’amih.”
9 Ëhiꞌamu Jew raje ae ahoꞌobëhe hejare uvavamu: Iesuro Lazarusꞌo gemuore hijajë uvamu hegorovo rueruomadeje Iesu gaꞌirovo. Röhu bogo Iesu gemu gaꞌi rueꞌirögoro Lazarusꞌo gaꞌi rovareje Iesuro ajamamu iꞌovëꞌëro jiëꞌëro.
9 Sabuw moumurin maiyow tur hinowar Jesu i na Bethany ma’am, imih sabuw Jesu itinamih hin, men i akisin itinamih hin baise Lazarus morobone Jesu biyawas auman itinamih hin.
10 Lazarus gaꞌi rueruomaje jöho hegoro priest masijohuro jöe mevoromo uarovareje: Ëꞌego Lazarusꞌo anoꞌirarëjo.
10 Imih firis gagamih ef hinuwet hiyakitifuw Lazarus auman hitarab tamorob isan.
11 Lazarus anoꞌi atare hesi bëhoho Jew raje ae ahoꞌobëhe uvareje: Iesuro Lazarus mabëhe ajamijade höromo priest masijo jabesi jöho vuonugoꞌi Iesu mae uehorovareje. Ëhuni anoꞌi atareje.
11 Anayabin Lazarus biyanamaim abistan matar hi’itin Jew sabuw moumurin maiyow himisir firis gagamih hikwahirih naatu Jesu isan higeger hitumitum.
12 Ëhiꞌamu nërö sörö iꞌi rovare aribövioho ahoꞌobëhe hejareje uvavamu: Iesu Jerusalem rojomajëjo.
12 Marto sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay Tar Nowaten ana Hiyuw isan, tur hinowar Jesu i enan au Jerusalem.
13 Rojomajëjamu hegorovo ijo rude ujuohoromo Iesu birohoꞌirögoro uvobe vaꞌoromo uvoruomadeje:
13 Sabuw ai rourih hikakir naatu hitit hin Jesu nan bairi baitaramih, hitarkoukuw hi’o, “God tanifai! Regah wabinamaim enan, God nigegewasin! Israel hai aiwob inigegewasin!” Hitit hin bairi hitar.
14 Ëhi uvoruomamu Iesuro donkey harihe baeromo hesi döre ajio hijadeje. Donkey döre hijego Jerusalem amo rajehu garuomoꞌiröhe jöho mamiꞌe God-are surire jajivoromo uvëꞌeje:
14 Bobaituw boubun wabin donkey hitita’ur naatu afe’enamaim mara’at ma remor yen in. Buk Atamaninamaim hikirum hi’o na’atube.
15 Zion rajomë nadi juhuonivoꞌi arueho gahëjo.
15 “O Zion Natun Babitai, Men inabir;
16 Urimoho Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro ë surire jö hesi bëhoho bogo avoho uehorovareje. Röhu ijonö Iesuro döre ajiomoromo aje baeromo böröme namijamu evare ë jöho uehorovoromo uvareje: Iae mae-ëjo. Iesuare jö God-are surire jajivarëhi no hesi örire ëhi vaejahare höjo.
16 Abistan nati ana veya himamatar ana bai’ufununayah men hiso’ob. Baise Jesu ana fair nabaib ufunamaim, imaibo hina’itin hinaso’ob. Buk Atamaninamaim i isan hi’o hikirum, naatu hisinafen himatar.
17 Röhu ae ahoꞌobëhe Iesu birohoꞌi rueruomade hesi bëhoho urimëꞌi Lazarus guomamu Iesuro huni uvamu iꞌovoromo munë gagore jioromo hörö rovamu evare ae ahoꞌobëhe Iesuꞌo raromoromo ë muoho gavareje. Gavëꞌëro ë jöho majëhibe jijihareje.
17 Sabuw iyab Jesu bairi hin rahemaim hitit Lazarus morobone yawas misir hi’i’itin hi’o tur ra’at tasasar.
18 Ëbëhiꞌe mu börömo hesi jöho majëhijamu hejëꞌëro ëhuni ae ahoꞌobëhe Iesu birohoꞌi rueruomadeje.
18 Sabuw moumurin maiyow hitit hin Jesu biyan hitit, anayabin tur hinowar i ina’inan iti na’atube men tisinaf emamatar i sinaf matar.
19 Iesu birohoꞌi rueruomamu gëgorovo Pharisee ariböviohuro uarovareje: Jemëꞌo gahëjo. Ëa hesi mu tugohëꞌoho bogo eni javuo hesi höjo. Iae ae ahoꞌobëhe mae hu gemu uehorovoromo hesi ijore ijore jijihoruomajëjo.
19 Imih Pharisee taiyuwih himare hi’o, “It abistan tayayakitifuw men kafa’imo emamatar. Sabuw etei i’etaw tebi’ufunun kwa’i’itin!”
20 Ëhiꞌamu ae ahoꞌobëhe Jerusalem rojomamu Greece raje ae gö gö jabuꞌo rojomareje sörö majaho rovego God rajahiꞌiröhëro.
20 Greek sabuw afa wanawanahimaim bairi hiyen hin Jerusalem hiyuw ana veya imaim kwafirin isan.
21 Rojomoromo Philip gaꞌi rovareje. Philip hu Galilee saꞌa raje Bethsaida amo raje jiadeje. Jaburo Philip gaꞌi rueromo uavareje: No naguajëjo Iesu gaꞌirovo.
21 Hina Philip biyan hitit, i Betsaida orot Galilee wanawanan, isan hifefeyan hi’o, “Aro, aki akokok Jesu ana’itin.”
22 Ëhi uavamu hegorovo Philip-ro vaꞌoromo Andrew uanugoromo jaburo niöꞌiro vaꞌoromo ë jöho Iesu majahijareje.
22 Philip in Andrew ana tur eowen, naatu Andrew Philip hairi hin Jesu ana tur hi’owen.
23 Majahijamu Iesuro uëvadeje: God-are A Ma nasi iho döre jioröhe majaho iae rovëꞌe höjo.
23 Jesu iyafutih eo, “Orot Natun baifa’in naatu bora’ara’ahin isan ana veya na kabom.
24 Ave naehu ëꞌirode jöho uhuꞌe majëhiꞌiëꞌajëjo. Ëhesi bëhoho iae jö mae ma-gemuohemu höjo. I ujo gemu saꞌare beruvebiromo sisërëꞌajëjo. Sisërëjëꞌëro ëhuꞌëro tögömoromo ëgovoromo baje ahoꞌo raeꞌamoꞌajëjo. Bogo sisërëꞌibejajo ëhi ma-gemu jioꞌibejajo. Sisërëjëꞌohuro ëhuro bogo sivuoho jioꞌi ahoꞌo jioꞌamoꞌajëjo. Na ëhi sisërëjevoꞌiramu ëhuro ae ahoꞌo gemuore jioꞌaꞌajëjo.
24 Ayu turobe a tur ao’owen, sanabey tutufin ta’imon hinama’ub me yan hinataun na’inu’in, naatu nabikubobun boro moumurih na’in hinayen naatu ani’anin boro moumurih na’in naya.
25 Ae rahu jabesi sinohemu uehorovëꞌoho ijumorovarue höjo. O ave saꞌare raromoromo sinehu nimaje mu bogo uehorovëꞌoho ëhuro ioroꞌiore gemu raromoꞌaruëjo.
25 Orot yait taiyuwin ana yawas ebiyabuw i boro yawas narusa’ir, naatu yait iti tafaramamaim taiyuwin ana yawas ekwakwahir boro nabotan yawas wanatowan isan.”
26 Ae rahu nasi mu vaeꞌi nimëꞌoho nasi ijore ijore jijihoꞌaruëjo. Na dinöꞌe hijëꞌiroho nasi mu aribövioho jabuꞌo ë raromonövoꞌaruëjo. Ae rahu nasi mu vaejehëꞌoho nasi Vavuohuro jabesi ihoho döro bamoꞌajëjo.
26 Yait ayu isou nabowabow, i ayu ni’ufnunu, naatu ayu menamaim ama’am au akir orot boro airi imaim anama. Yait ayu isou ebowabow Tamai boro nifai nabora’ara’ah.
27 Avevejöꞌoho na dë vövöbajoꞌere vavaenegavajëjo. Ëhuni na diehi uaꞌejöjo. Na na uaꞌejöjo: Apajo. Ave vavaeni maja rueröhoho tugohehego bogo baeꞌiröjo. Bogajo. Na bogo ëhioho uaꞌejöjo rabëni na ë vavaenoho baeꞌi rovëꞌëro.
27 “Ayu dogorou i yababan awan karatan, Tamai ayu boro mi’itube anao? Iti bai’akir ana veya iniyawasu? ‘Aiyabin, Tamai iti bai’akir ana veya nan anabaib isan ana atit.
28 Ëhuni bogo tugoho jöho uaꞌirögoro aꞌi uaꞌejöjo: Apo jasi ajiꞌe muoho röjëhijego aëro garomo uvarëjo: Jasi ihoho böröme höjo. Jasi ihoho böröme hö uanugoromo hejadeje öꞌidöre uvavamu: Na mamiꞌe nasi ajiꞌe muoho röjëhijëꞌe jevajëjo. Röhu maho röjëhiꞌejöjo aëro uvoruomoröhego: God nasi ihoho böröme höjo.
28 Tamai o wab anabora’ah.” Naatu marane fanan tit eo, “Ayu wab abora’ahika naatu boro anabora’ah maiye.’”
29 Ëhi uvavamu hegorovo ae ahoꞌobëhe bëhire riravarohuro a ioroꞌiorohuro uvareje: Varurëro anavohijajo. A ioroꞌiorohuro uvareje: O aneraëro Iesu jöe majahiromo uvavohijajo.
29 Sabuw rou’ay nati’imaim hibatabat hinowar, afa hi’o, gunum rab naatu afa hi’o, “Tounamatar isan eo.”
30 Ëhi atoruomamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Ëjö uvavamu hejarijoho bogo nasi jöënioho uvoꞌi jemesi jöëni uvade höjo.
30 Jesu eo, “Iti fanan i kwa isa eo, men ayu isou.
31 Jaruvoho ave saꞌare mu sisë vaeruomaje aribövioho God-ro mevëvoꞌirögoro ëꞌajëjo. Jaruvoho ave saꞌare mu sisë simano vaejaje aho God-ro ruahöꞌöꞌirögoro ëꞌajëjo.
31 Veya boun iti tafaram baibabatiyin isan naatu iti tafaram ana aiwob boun boro hinabosair.
32 Na saꞌare jevajoho aehu banigojiomevëꞌoho evare naro ae ahoꞌobëhe rinëgoꞌiramu nasinö rueruomoꞌajëjo.
32 Baise Ayu iti tafaramamaim hinabobora’ahu anamaramaim, sabuw etei boro anabonawiyih hinan ayu akisu biyou hinatit.”
33 Aehu hu banigojiomoꞌiröhe jö majëhijadoho huro uëromo ëꞌadeje: Aëro ëhi korosire banigojiomevoꞌiramu guomoꞌejöjo.
33 Iti tur eo, i mi’itube ti’obaiyih i ana morob ana itinin boro mi’itube namorob.
34 Ëhi uëvamu hegoro rue ariböviohuro uaruomadeje: Guomoꞌirane jö uövuanuoho röhu no hejëꞌe javuajëjo nosi jögoru surire adahoromo uövuamu: Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho nosirire rovëꞌiroho hu bogo guomoꞌi ma-ioroꞌioremu hiꞌaꞌajëjo. Ëhi jiëꞌoho ja diehi uöromo ëꞌanuëjo: Aëro God-are A Maho na banigojiomevoꞌaruëjo. God-are A Maho ja diehi jiëꞌe aëro javëꞌëro ja guomoꞌi uvanuëjo.
34 Sabuw hi’o, “Aki ofafaramaim anonowar Keriso boro nama wanatowan, naatu o mi’itube ku’o’o, Orot Natun boro hinabora’ah. Iti Orot Natunam yait?”
35 Guomoꞌi uvanuëjamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Ajoho naro majae ma-bunemu jemëꞌo hiromo ajivëvoꞌejöjo. Jemëꞌo hiromo ajivëvego ajiro jijihorëjo ëhuro bogo ramoramovëvoꞌiröhe höjo. Ramoramore jijihëꞌoho öroho sidövëvoꞌajëjo.
35 Naatu Jesu uwih eo, “Kwa mar kafai boro marakaw kwanab, marakaw kwabaibimaim kwanaremor, imaibo gugumin nan natarsumi. Orot yait guguminamaim ereremor i men so’ob menamaim enan.
36 Ëhi jiëꞌe jiaje aji naehu jemëꞌo hijajevaro evaro ajoho na mae uehorovevorëjo. Mae uehorovevëꞌoho ajiꞌe aribövie jëvoꞌajëjo.
36 Marakaw nati kwabai kwama’am a baitumatum i kwanitin. Saise kwa boro kwanan marakaw natunatun kwanamatar.” Iti eo’o ufunamaim, Jesu sabuw ihamiyih naatu i taiyuwin ibunwa’ir.
37 Urimo Iesuro Jew rajohuꞌo hiromo bëhiꞌe mu masije ahoꞌobëhe jabesi nunire vaebe rovadeje. Röhu jabumëro hesi öriroho bogo maho uehorovareje.
37 Mensanet Jesu wanawanahimaim sawar faifirih imamataren, baise i boro’ika men tibitumitum.
38 Ëhesi bëhoho jö God-aro baeromo majëhinövade ae Isaiah-hu maminö göꞌe jajivadëhi ëhi jioröhego ëhuni Iesu bijönimareje. Isaiah-ro God-are surire jajivoromo uvadeje:
38 Iti i mi’itube dinab orot Isaiah ana tur eo’o i titurobe isan. “Regah, yait aki tur a’o ebitumitum? Yait biyanamaim Regah ana fair ebirerereb?”
39 Iesu mae uehorovoꞌiröhoho bogo eni jëvadeje. Bogo eni jëvade hesi bëhoho Isaiah-ro ave jöhuꞌo surire uhunöꞌe jajivadeje. Jajivoromo uvadeje:
39 Anayabin iti isan, men karam hititumatum, imih Isaiah eo maiye;
40 God-ro uvajëjo: Naro jabesi nunoho tugohëhoromo
40 “God iwa’an matah hifim
41 Isaiah-hu ëhi jajivade hesi bëhoho huro uehore God-aro baeromo Iesuhu baeröhe ajoho garomo huhu vaeröhe jöho jövadeje.
41 Isaiah iti eo’o, anayabin Jesu ana marakaw itin naatu isan eo i nowar.
42 Iae a ioroꞌioroho Iesu bogo ma uehorovareje röhu a ioroꞌioroho ahoꞌo Jew rajo a masijo ioroꞌiorohuꞌo iae hu mae uehorovareje. Mae uehorovoromo röhu uvareje: Pharisee ömoꞌömohuro uöꞌaꞌaruëjo: Iesu mae uehorovarujohuni God rajahijarue osaroho nadi ijoroho ruerë uöꞌaꞌaruëromo ëhuni Pharisee juhuonëmiromo Iesu mae uehorovare jöho subivëhareje.
42 Naatu nati veya ta’imon wanawanan Jew ukwa’ukwarih wanawanahimaim Jesu hitumitum. Baise anayabin Pharisee isah hibir, men karam hai baitumatum hitao rereb, i boro kou’ay barene hitabotaitih.
43 Uvareje: God-hu no rajahuiꞌiröhoho ëho ma-jianovoꞌi aehu no rajahuijaruoho iae mae höjo.
43 Anayabin i orot babin isah tibiyabow men boun God isan tebiyabow na’atube.
44 Iae Iesuro ma-darugoꞌo uvadeje: Ae rahu na mae uehorovevëꞌoho bogo nasi öriroho gemu uehorovevoꞌi saꞌare remöꞌöjade ahuꞌo mae uehorovarue höjo.
44 Basit Jesu fanan aumetawat eo, “Orot ayu ebitutumu, i men ayu akisu ebitutumu, baise yait ayu iyafaru anan auman ebitumitum.
45 Ae rahu na gevëꞌoho saꞌare na remöꞌöjade ahuꞌo gavarue höjo.
45 Yait ayu i’itu anamaramaim, ayu iyafaru anan auman i’itin.
46 Naro saꞌare rovëꞌëro ahoꞌo ajivëvaje höjo ëhuro ae rahu na mae uehorovevëꞌoho ë aribövioho bogo ramoramoroho raromoröhego.
46 Ayu i marakaw na’atube ana tafaramamaim atit, saise yait ayu ebitutumu i boro men guguminamaim nama.
47 O ae rahu nasi jö heromo bogo ejehëꞌoho na bogo jabesi jöho mevoromo sisëroho bamëvoꞌejöjo. Saꞌae ahoꞌo bogo sisëroho bamëvoꞌi maro bamëvoꞌi rovode höjo.
47 Orot yait ayu au tur enonowar baise men ebaib, ayu boro men anibatiy. Ayu men tafaram fufuninamih ana atit, baise baiyawasinamih ana.
48 Röhu naꞌo nasi jöhuꞌo bijönimëꞌoho sisëre vaꞌiröhe bëhoho iae jiajëjo. Bëhoho ëho naehu majëhibe rovode jöho höjo. Hujeji ijo tugohoꞌi majaho rueꞌiramu ë jöho bijönimëꞌëro ëhuꞌëro sisëro vaꞌaꞌaruëjo.
48 Yait ayu ebifutuwu naatu au tur men ebaib i ana baibatiyenayan ema’am. Tur iti ayu a’o i boro mar yomaninamaim nibabatiyi.
49 Rabëni hesi bëhoho naehu majëhibe rovode jöho bogo nasi ëma jövoꞌi Vavue saꞌare remöꞌöjadohuro jöho bojemijade höjo naro ëhuremu jövoꞌirodego.
49 Anayabin ayu men taiyuwu au kokomaim ao’omih, baise Tamai ayu iyafaru anan tarbaiyunu tur abistanawat anao naatu boro mi’itube ana’o.
50 Röhu naro garomo uvaje höjo: God-hu bojemijade jö aehu ejahëꞌohuro ëhuro ma-ioroꞌioremu maro raromarue höjo. Ëhuꞌëro jiëꞌëro naehu jövaje jöho Vavuehu uevadëhi iae ëhi gemuoho höjo.
50 Naatu ayu aso’ob i ana tarbaiyunen tur boro nabonawiy inan ma’ama wanatowan. Imih ayu abistan ao’o i mutufor, Tamai uwu imih ao’o.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.