João 10
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Iae Iesuro uhuꞌe uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ae rahu sheep jabesi amore vaꞌiëꞌiroho bogo ojoroho vaꞌi buoru iromaroho ruahoromo vaꞌamu gavëꞌoho uvoꞌaꞌanuëjo: Ëhi jiëꞌe aho ananoꞌe vajiohuꞌe ae höjo.
1 “Turobe a tur ao’owen, bobaituw hai fur ana etawanamaim orot men imaim narun, baise nakayam ef ta’ane narun, nati orot i bainowan mowan.
2 O ae rahu ojore vaꞌamu gavëꞌoho uvoꞌaꞌanuëjo: Ëho sheep muebeꞌamaje aho höjo.
2 Orot yait etawanamaim erur, i bobaituw kaifenayan.
3 Sheep muebeꞌamaje aho sheep amore vaꞌiaꞌamu gavëꞌiroho ojo muebejaje ahuro ojoho jiovahego ë vaꞌaje höjo. O sheep-ohuro hesi huëho heruomaje höjo. Hejego hesi sheep gemu gemu hesi ihoho uvoromo sö ujuohoromo vaꞌo amonö höröjaje höjo.
3 Orot fur kaifenayan boro etawan isan nabotawiy naatu bobaituw boro orot fanan hina’inan naatu ana bobaituw ta’ita’imon wabih naso’oben na’afih hinanowar naatu nabotaitih ufun hinatit.
4 Sö ujuoho vaꞌo barënugoromo evare jabesi nuninö vaꞌego sheep-ohuro ijore vaꞌoruomaje höjo hesi huëho heruomajëro jiëꞌëro.
4 I ebotaitih ufun tetitit anamaramaim, i wan ebi’iyon, naatu ana bobaituw ti’ufunun bairi tenan anayabin i fanan hiso’ob.
5 A ioroꞌioro jabesi huëho bogo hejaruëro jiëꞌëro jabesi ijoroho bogo vaꞌi huruomoromo vaꞌoruomoꞌajëjo.
5 Baise fanan ta boro men hini’ufunun, anayabin i fanan men hi’inan imih boro hinabihir.”
6 Ëjöho Iesuro uhuꞌe uëvamu ë jö hesi bëhoho bogo avoho hejareje.
6 Jesu iti kawen turamaim eo, baise tur ana naniyan i men hibaimih abistan isan eo’o.
7 Bogo avoho hejëꞌëro Iesuro uëvadeje: Ave jöhuꞌo na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Na sheep-ehu vaꞌoruomaje ojoho vaꞌëne jevajëjo.
7 Imih Jesu tur ibanak eo maiye, “Turobe a tur ao’owen, Ayu i etawan bobaituw isah.
8 Urimo rueruomade aribövioho ananoꞌe vajiohuꞌe a vaꞌëne jëvobe rovadoho nasi sheep mahuro jabumë bogo ejëhare höjo.
8 Sabuw afa wan hinan i bainowah naatu bokwanekwaneyah, baise bobaituw men tainih isah hirub fanah hinowaramih.
9 Na ojo vaꞌëne jevajëjo. Ae rahu nasirire ruaho rovëꞌoho maro jioruomoꞌajëjo. Maro jioromo ruaho rueromo osare jioromo ruaho vaꞌoromo vaꞌorahonö ioho birohoromo ueꞌahoꞌaruëjo. Ëhi gemu ëꞌonövoꞌaruëjo.
9 Ayu i etawan, yait ayu wanawana’umaim run enan boro yawas nab, boro hinarun hinatit fotan gewasin hinagatur.
10 Röhu ananoꞌe vajiohuꞌe ahuro rueruomaje höjo vajiohëro ujuohoꞌi bijuëmoꞌi ijumoꞌamoꞌirovo. Naro rovode höjo nasi sheep ömoꞌömohuro iꞌovoromo ma-maro raromoröhego.
10 Bainowan tenan i bain, asbunin naatu gurusin akisin hinot tenan; Ayu anan i boro yawas gewasin hinab hinama boro men abistan ta isan hiniyababan.”
11 Sheep muebeꞌamaje a maho na jevajëjo. Sheep muebejaje a mahuro uvaje höjo: Naehu sheep jabesi jöëni nasi arijoꞌarije bojamirovoromo guomorovëꞌoho iae mae höjo.
11 “Ayu i bobaituw gewasu. Bobaituw Kaifenayan gewasin ana bobaituw isah ana yawas ebi’inuw.
12 O ma-moniemu nimoromo ae gö hesi sheep muebejahaje aho ëho bogo sheep jabesi vavuoho jioꞌi ma-muebeꞌamajëro jiëꞌëro gaꞌiröhe vöröꞌe mioho rovamu gavëꞌiroho sheep-oho rëmöꞌöromo juꞌebiromo vaꞌaje höjo. Juꞌebiromo vaꞌego miohuro ro sheep-oho umi ujuoho vaꞌego sheep ioroꞌiorohuro huruomoromo arua anumiae vaꞌaje höjo.
12 Bobaituw kaifenayan orot ta men karam bobaituw nakaifen naatu i men nowan. Imih anamaramaim haru tuwetuwenih nan na’i’itin, i boro bobaituw nihamiyih nabihir. Naatu haru tuwenituwenih boro bobaituw bairi hiniyow naatu hina’abargiyih nanabin hinabihir.
13 Amo a hesi sheep muebejahajohuro moniemu nimëꞌëro sheep-oho bogo huëho baejëvaje höjo. Ëhuꞌëro huruomaje höjo.
13 Orot boro nabihir anayabin i orot ta hibai na ma ekakaifen, imih bobaituw isah i men enotanot gagamin.
14 — ausente —
14 Ayu i bobaituw kaifenayan gewasu. Au bobaituw asu’ubih naatu i ayu hisu’ubu.
15 — ausente —
15 Tamai ayu susu’ubu na’atube, ayu Tamai asu’ub naatu au yawas bobaituw isah ai’inuw.
16 Röhu sheep ioroꞌioroho iae jevajëjo. Jabumë ave sheep amoroho bogo raromarue höjo. Bogo raromaruoho jabuꞌo söjëvo rueꞌejöjo. Rueromo jöe majëhiꞌiramu ejehonövoꞌaruëjo. Ëhuꞌëro jiëꞌëro sheep ahoꞌobëhe ma-gemuoro jioꞌi sheep muebejaje aho ma-gemu jevoꞌajëjo.
16 Bobaituw afa ayu nowau i men iti fur wanawanan tema’am. I auman anabuwih hinan hinarun. I auman ayu fanau hinanowar, nati’imaim i boro bobaituw ta’imon naatu kaifenayan ta’imon.
17 Vavuehu na rajehijaje hesi bëhoho naro guomorovoꞌejöjo iꞌovoromo röhu maho hiꞌirodëni.
17 Tamai ebiyabuwu anayabin ayu au yawas ani’inuw, saise yawasu anama maiye.
18 Aho bogo ma-anegoꞌi nasi nimoromo bojamirovoꞌiramu anegoꞌiramu guomevoꞌajëjo. Naehu bojamirovamu anegamu guomevëꞌoho iae mae höjo. O ajamirovoromo iꞌovoromo röhu maho hijëꞌoho ëhuꞌo iae mae höjo ëhi guomoromo röhu maho riꞌöꞌirodoho nasi Vavuohuro uevamu hejëꞌëro jevëꞌëro.
18 Men yait ta ayu au yawas nabosair, baise ayu taiyuwu au kokomaim au yawas anayara’iy. Ayu au fair ema’am anayara’iy naatu au fair ema’am anabora’ah maiye. Iti obaiyunen i Tamai biyanane abai.”
19 Ëhi uëvamu hegorovo rue Jew rajohuro röhu maho jöe gö gö uehorovareje.
19 Iti tur hinonowar anamaramaim Jew sabuw tarsibih maiye.
20 A ioroꞌioroho ahoꞌobëhe jaburo atoromo uarovareje: Satan-are a sisë gemuëro hesi dë vövöbajoꞌere abuejëꞌëro simane sisëꞌi uehorovoromo jövajëjo. Jemë rabëni hesi jöho hejarujëjo.
20 Sabuw moumurih maiyow hi’o, “I demon hitounbubur ema’am naatu ebikoko’aw. Aisim ana tur kwanonowar.”
21 A ioroꞌiorohuro uarovareje: O huhu jö jövajoho bogo Satan-are a hesi dëroho abuejëꞌëro jöho jövajëjo. Ëhesi bëhoho Satan-are a sisëhuro nuni sisëꞌe aho diehi ajamego mae jioꞌibejajo. Bogajo. Ëhi atoruomadeje.
21 Baise sabuw afa hi’o, “Tur iti na’atube men karam orot demon hinatounbubur ema’am nao’omih. Mi’itube demon orot matan fim nabotawiy?
22 Iae Jerusalem amore maja börömoho rovadeje. Ëmaja börömo hesi bëhoho Jew rajo ömoꞌömohuro uehorovoromo uvonövareje: Evare majare nosi a mamiohuro God-are amo börömo hesi ojoho jiovoromo God-are örire ma-ioroꞌioremu bojamare höjo hesi baeröhego. Ëmaja börömoho runoni majae jiëꞌiro evare rovadeje.
22 Nati rarabkokou wanawanan Tafaror Bar ana hiyuw wabin Koksouwen i Jerusalemamaim hibogaigiwas.
23 Ëmaja börömoho rovamu Iesuro God-are amo börömo hesi haradare juvadeje. Harada hesi ihoho Solomon-are Haradae jiadeje.
23 Naatu Jesu Solomon ana efan awan ta Tafaror Bar wanawanan imaim bat reremor.
24 Juvamu gagorovo Iesu ririre jioꞌi Jew rajohuro ruë numë riravo rovaꞌoromo uavareje: Ja divare jö subivahuanuoho vuonugoꞌiramu ëhuro bogo dadivavuoꞌajëjo. Ma-samaꞌe majahuijego hejarëjo. Na ja böröme namiromo ajamuiꞌirane aho javajëjo o bogajo.
24 Jew hai ukwarih hiru’ay hi’arbebera’uh hi’u, “Mar bai’ab boro inabotani anama anakaifi? O Keriso na’at, bebeyanamaim ku’o anowar.”
25 Ëhi uavamu Iesuro uëvadeje: Naro mamiꞌe uëvode höjo. Röhu jemë bogo ma uehorovevaruje höjo. Naro nasi Vavu hesi ihore mu masijoho vaejaje höjo jemëro ë muoho garomo uvoꞌirarijego: Iae mae-ëjo. Nörö iae a mae höjo.
25 Jesu iyafutih eo, “Ayu kwa a tur aowen, baise kwa men kwaitumatum. Ina’inanen ayu Tamai wabinamaim asisinaf i ayu isou eo’orereb.
26 Röhu jemëhu na bogo ma uehorovevaruje hesi bëhoho jemë bogo nasi sheep-oho jëvajëjo.
26 Baise kwa men kwabitumatum anayabin kwa men ayu au bobaituw.
27 Nasi sheep-ohuro nasi huëho heromo ejehoruomego naro jabumë gëvaje höjo. Gëvego jaburo nasi ijore ijore jijihoruomaje höjo.
27 Ayu au bobaituw asu’ubih imih fanau hinowar tebi’ufnunu.
28 Nasi ijore ijore jijihoruomego naro jabu ajëmego ma-ioroꞌioremu maro raromarue höjo. Ëhuꞌëro jiëꞌëro jabumë bogo mae bogo sisëroho vaꞌoruomoꞌajëjo. O nasi övo döre raromaruoho aho bogo baeniehiꞌaruëjo.
28 Ayu yawas wanatowan abitih; naatu boro men ta nakasiy; men ta ayu umou’umaim nabosair.
29 Nasi Vavue jabumë baejëvoromo nasi örire bojemade ahuro ahoꞌobëhe iosirëmijëꞌe höjo. Ëhuni Vavu hesi övo döre raromaruoho aho bogo baeniahiꞌaruëjo.
29 Tamai ayu bow bitu i ra’at etei natabirih, imih ayu Tamai umanamaim men yait ta nabosairen.
30 Naꞌo nasi Vavuohuꞌo no gemuoho javuajëjo.
30 Tamai naatu Ayu airi i ta’imon.
31 Naꞌo nasi Vavuohuꞌo no gemuoho javuajëjamu hegorovo Jew rajohuro urimo munëhu vajamiꞌiëꞌaroho röhu maho munëho ujuohareje vajamiꞌirovo.
31 Ibanak maiye Jew sabuw kabay hibow hitarabimih,
32 Munëho ujuohamu gagorovo Iesuro uëvadeje: Vavuohuro na ajemamu mu mae ahoꞌobëhe vaeꞌamamu gavarije höjo. Di mu vaejamu gavarijohuni munëho vajemiꞌiëꞌarujëjo.
32 baise Jesu sabuw isah eo, “Ayu Tamai biyanane ina’inan gagamih moumurih maiyow ai’obaiyi. Anayabin iti isan ayu kabayamaim kwanarabu.”
33 Munëho vajemiꞌiëꞌarujëjamu uavareje: Bogo mu ma hesi jöënioho munëho vajamiꞌiëꞌaruëjo. Aꞌi jero God-are ihoho ijumoꞌego ëhuni ëꞌaruëjo. Ja ma-ae javajëjo. Röhu jero uvanuëjo: Na God jiaje gemuoho jevajë uvanuohuro ëhuro God-are ihoho ijumanuëjo.
33 Jew hiya’afut hi’o, “Aki men nati isan kabayamaim anarabi, baise o God kubi’i’iyab, anayabin o i orot maiyow, naatu taiyuw God kurarouw.”
34 Ijumanuëjamu Iesuro uëvadeje: Röhu jemesi jögoru surire jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo: God naro uëvajëjo: Jemë god ömoꞌöme jëvajëjo.
34 Jesu iyafutih eo, “Kwa a Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum ema’am, ayu ao’o kwa etei i god?
35 Ëhi jajivëꞌe höjo. God-are surire jöho ioroꞌioremu jioröhe jöho höjo. Ësurire jajivoromo uvëꞌe höjo: God-are jö baejare aribövioho jabumë god ömoꞌöme jioꞌamajë uvëꞌe höjo.
35 I etei god narouw na’a’afih na’at, tur God i menane na naatu Buk Atamaninamaim hikikirum men hina’astu’ub.
36 Röhu na bogo ma-God-are jöho baeꞌi aꞌi Vavuohuro na baejevoromo saꞌare remöꞌöjamu rovëꞌëro uëvajëjo: Na God-are Harihe jevajëjo. Ëhi jiëꞌoho jemë rabëni uevarujëjo: Jaehu uövuanuoho: Na God-are Harihe jevajë uövuanuohuro ëhuro God-are ihoho ijumanuëjo. Ëhi jiëꞌoho bogo maehu höjo.
36 Ayu Tamai yasairu i nowanamih amatar naatu irubinu naatu iyafaru ana iti tafaramaim atitit i boro mi’itube? Mi’itube ayu God bai’i’iyabin kwarouw kwa’o’o, anayabin ayu God Natun arouw ao’omih?
37 Röhu nasi Vavuehu bojemade muoho na na vaejaje höjo o bogo vaejaje höjo. Bogo vaejaje jevamu gavëꞌoho nadi maho uehorovevorëjo.
37 Ayu Tamai sisinafube men ana sisinaf bibaitutumu.
38 Röhu Vavuehu bojemade muohuremu iae na vaejaje höjo. Nani jemëro na bogo ma uehorovevoꞌarujëjo röhu nasi muoho ëhuro garomo uvorëjo: Iae mae-ëjo. Vavuohuro ajamamu vaejade höjo. Jemë ëhi uehorovëꞌoho ëhuro avoho ga barëromo uvoꞌaꞌarujëjo: Vavuohuro nasi dë vövöbajoꞌere jioꞌi naro Vavu hesi dë vövöbajoꞌere jiaje höjo.
38 Baise ayu ata sinaf kwa men kwatabitutumu na’at, karam nati ina’inanen kwata’itah kwataso’ob imaim kwatitumatum, ayu i Tamai wanawanan, naatu Tamai i ayu wanawanau.”
39 Ëhi jövamu hegorovo rueho jaburo röhu maho Iesu guduamoꞌiëꞌareje. Guduamoꞌiaꞌamu garaedëgoromo vaꞌadeje.
39 Ibanak maiye bain rabinamih hiwa’an, baise i umahine soratait tit.
40 Vaꞌadoho vaꞌo Jordan jovoho beromo ioni gönö vaꞌoromo John-hu aevoromo bapataeto vaejëvadire ë vaꞌo hijadeje.
40 Naatu Jesu ibanak matabir maiye Jordan rabon rounane, marasika John sabuw imaim bapataito bitih efan imaim tit naatu Jesu imaim ma.
41 Vaꞌo hijamu gagorovo ae ahoꞌobëhe rueruomadeje. Rueromo uarovareje: John bogo darugoꞌe mu masijoho vaenövade höjo. Röhu ave a hesi jö John-hu majahuijamu hejaroho ë jöho ahoꞌobëhe iae mae uövuade höjo.
41 Naatu sabuw moumurin maiyow hina biyan hitit, naatu hi’o, “John ina’inan men ta sinaf a’itin, baise John iti orot isan eo’o i turobe.”
42 Ëhi uarovoromo ae ahoꞌobëhe Iesu ë öri ariꞌere mae uehorovoruomadeje.
42 Efan nati’imaim sabuw moumurin maiyow Jesu hitumitum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.