Hebreus 10
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Röhu Jew rajo jögoru urimo jiadoho ëhuro God-are mu maho bövioho biseꞌoho no bogo avoho gaꞌi God-are mu maehu ijonö rovadoho ëho no ma-sisëꞌi sisëꞌi maja aruꞌahonöꞌe gavarueje. Ëhesi bëhoho aëro Jew rajo jögoroho ejëhoromo mioho vadune göro göro bijuëmoromo God-are örire ëhi jiëꞌe suvuore gemuoho iꞌimamiemu iꞌimamibe rovarueje. Röhu ëhi jiëꞌe suvuoro ujuohoromo God-are bëhire vaꞌi arijaruoho jabesi uhoho bogo mae bogo marëjëhoꞌëꞌe.
1 Moses ana ofafar hibi’ufunun i sawar gewasin boro uf hinan ana itinin, men yabin anababatun bi’obaiyihimih. Ana’an nati isan kwamur etei matan hiyi sibor yumatan ta’imon, na baiyubin God kwafirin isan hisisibor, wanawanah hai kakafin men kafa’imo kukusouwimih.
2 ËGod rajahijarue aribövi jabesi uhoho marëjëhoꞌibejo ëhuro jabumë herovoꞌibejo jabesi dë vövöbajoꞌoho mae jëvavego mi bijuëmoromo God-are örire suvuoro iꞌimamiꞌi arijaruoho vuonugoꞌibejo.
2 Baise nati siboromaim takukusouwih na’at, nati sibor boro hitihamiy. Anayabin kwafirenayah hisisibor ana veya hai kakafin tutufin etei mar moumurih ina’in isan mar ta’imon kusouwih. Naatu dogoroh naniyan hitatatam hai kakafih etei i sawar.
3 Röhu bogo ëhioho jioꞌi aꞌi vadune göro göro mi bijuëmoromo God iꞌimamijaruohuro ëhuro jabesi sisëho vadune göro göro ëhi gemuoho uehorovobe vaꞌarueje
3 Baise nati siboromaim kwamur etei nuhih ekukusib i bowabow kakafin wairafih.
4 ë hesi bëhoho cow anoꞌo hesi köhuꞌo goat köhuꞌo mu sisë uꞌoröhoho bogo eni jiëꞌëro.
4 Anayabin cow orot naatu goat hai rara’amaim men karam boro bowabow kakafih tabosairen.
5 Mi köho bogo eni jiëꞌego ëhuni Kerisoro saꞌare rueꞌirögoro God uavadeje:
5 Isan imih Keriso tafaramamaim namih Tamah isan eo, “O men kukokok sibor o siwar, imih ayu biyau ibogaigiwas,
6 Mi bijuëmoromo jani vënire ahoꞌo huo barëjëꞌoho
6 bobaituw gem yan hirouw te’aa naatu bowabow kakafin notawiyen isan sibor teya’ay, o men kubiyasisir.
7 Evare na uavode höjo: God na aviae jevajëjo.
7 Imih ayu ao, “God ayu iti, a notamaim abisa kukokok na’atube kuo asinaf, a Bukamaim isau i’o hikirum inu’in na’atube.”
8 Ëjö hesi bëhoho no uehorovoꞌejo. Urimo Kerisoro God uavade höjo: Mi bijuëmoromo suvuoro iꞌimamiꞌi o mi jani vënire huo barëꞌi o mu sisë uꞌoꞌiranego mi bijuëmoromo jasi örire suvuoro iꞌimamijëꞌoho ëhi jiëꞌoho ja bogo nimoromo bogo maho uehorovanue höjo. Bogo maho uehorovanue hö uavadoho Moses-hu bojëmijade jögoroho ejahoromo Jew rajoho jaburo ëhi jiëꞌe mi suvuoroho God-are örire bojaminövareje. Röhu Kerisoro uavadeje: Ëhi jiëꞌe suvuoroho ja bogo nimanue höjo.
8 Wantoro’ot eo, “Sibor naatu siwar o bobaituw gem yan hirouw te’aa naatu bowabow kakafih notawiyen isan tisisibor, o men kubiyasisir.” Basit sabuw i ofafar eo na’atube tisisinaf baise o a naniyan i men ebibasit naatu men kubiyasisir.
9 Röhu evare ijonö Kerisoro God uavade höjo: Na aviae jevajëjo. Jaehu nimanue muoho vaeꞌi abuejajëjo. Ëjö hesi bëhoho mi bijuëmoromo God-are örire iꞌimamiꞌi arijare muoho God-ro ahoꞌi Kerisohu bojamirovoromo guomorovoꞌiröhe muoho bamadeje.
9 Imaibo eo, “Ayu iti God, abisa kunotanot na’atube anasinaf.” Imih God sibor atamanin ya’asair naatu sibor boubun bai na efanin yai.
10 God-ro ëhi jiëꞌe muoho bamamu ëhuni Iesu Kerisoro God-are jöho ejahoromo hesi sino hahoꞌoho ioroꞌiore gemu suvuore bojamirovoromo guomorovadeje. ËGod-hu nimade muoho vaejëꞌëro ëhuꞌëro nosi sisëho uꞌovahuëꞌeje.
10 Naatu God ana kokomaim Jesu Keriso na it etei ata kakafin isan mar maumurih na’in efanin mar ta’imon maiyow, i taiyuwin biyan siboromih yai, ata kakafinane kusouwit tana biyat kakafiyin matar.
11 Ëhi jie röhu Jew rajo priest-oho ahoꞌo jaburo majae ëhi riravoromo God-are muoho vaejarueje. Mioho bijuëmoromo ëhi jiëꞌe suvuore gemuoho God-are örire iꞌimamibe vaꞌarueje. Ëhi ëꞌarueje röhu ëhi ëꞌi arijaruoho ëhuro mu sisë uꞌoꞌiröhoho bogo mae bogo eni jëve.
11 Firis veya matan hiyi hibat kwafiren ana ef eo na’atube bowabow kakafin notawiyen isan sibor yumatan ta’imon hiya’iyai. Baise men kafa’imo nati siboromaim bowabow kakafih kusouwimih.
12 Aꞌi Kerisoro vae gemu God-are örire suvuore bojamirovoromo guomorovadeje mu sisëho ioroꞌiore gemu uꞌovahuoröhëro. Ëhiꞌonugoromo ajiomoromo God-are övo manö hijadeje.
12 Baise Keriso na sibor mar ta’imon maiyow yai, bowabow kakafih etei bosairen, naatu yen God uman asukwafune mare ema’am.
13 Hijëꞌëro avevejöꞌoho hiromo muebeje huꞌo muorovarue aribövioho God-ro hesi höru uhunö bahijego vijuvo taemoꞌamoꞌiröhëro.
13 Yen mamare ana veya’amaim na iti boun titit, i ma ekakaif God ana kamabiy sabuw nabow anamaim naya isan.
14 Ëhesi bëhoho huro vae gemu God-are örire suvuore bojamirovoromo guomorovëꞌëro ëhuꞌëro sisë uꞌovahuëꞌe aribövioho no ioroꞌiore gemu ma-maemu raromemu raromoꞌejo.
14 Anayabin Keriso na taiyuwin biyan mar ta’imon sisibor ana veya it iyabowat bowabow kakafinamaim tama’am wanatowan ana kouksouwen itit, naatu kubaituturit tana God ana sabuw tamatar.
15 Noehu mae raromemu raromoꞌiröhe jöho God-are Aruꞌahohuꞌo ëhi gemuoho majahuiromo God-are surire uvëꞌeje:
15 Anun Kakafiyin wantoro’ot it isat kukurereb ana tur i iti,
16 Röhu Badaro uvajëjo: Ëmajaho barëꞌiramu aviëhi jiëꞌe jögoroho Israel aribövioho mëmiꞌejöjo.
16 Regah eo, “Mar boro enan obaibasit sabuw isah boro iti na’atube ana sinaf, au ofafar etei boro dogorohimaim anayai naatu hai notamaim ana kirum saise hinanot hini’ufunun.”
17 Röhu ë jö hesi vituoho God-are Aruꞌahohuro ëhi uvëꞌeje: Jabuhu nasi jö ahoromo mu sisë vaejaruoho na ma-ioroꞌioremu uehorovoromo vuonugëhoꞌejöjo.
17 Naatu iban eo maiye, “Hai bowabow kakafih naatu hai sinaf kakafih boro men ana notamih.”
18 Ëhi majahuiromo mu sisëho uehorovoromo vuonugëꞌego ëhuꞌego ijonöho no suvuoroho God-are öriroho bogo bojamiꞌejo huro mu sisëho uꞌovahuoröhego.
18 Imih ata bowabow kakafih naatu ata sinaf kakafih etei bosairen naatu sibor ya bowabow kakafin notawiyen auman i sawar.
19 Aganomë Iesuare köho rovëꞌego no bogo juhuonivoꞌi biririvoromo God-hu jiajire vaꞌarueje.
19 Isan imih taitu, Jesu morob ana rara rara’iy ana maramaim it Sis Kakafiyin Kakafiyin anababatun run isan ana obaibasit i tabai, imih tana’abar totofar tanan tanarun.
20 Ëhesi bëhoho Iesuro noni öri iꞌoho iogorahuëꞌeje huro bogo guomoꞌi hiromo ë söjavuo vaꞌego noro God-hu jiajire vaꞌiröhego. Urimëꞌioho God-hu jiaje osare rumo vaꞌarue ojoho niögëro urahonövareje. Jaruvoho Iesuare sinoho ijumahamu guomamu niögu vaꞌëne urahade ojoho dadovoromo jiovahuëꞌëro noro God-hu jiajire ë vaꞌarueje.
20 Naatu run isan Jesu etawan boubun botawiy, yawas ana ef anababatun, naatu faifuw hitaiy re efan kakafiyin anababatun hir inu’in i Jesu biyan it isat momorob ana maramaim ef botawiy.
21 Röhu göho nosi örire priest böröme jie. Huro God-are aganoho no muebejavuajeje.
21 Naatu boun it ata firis gagamin God Ana Bar wanawanan sabuw tutufin etei ekakaif.
22 Ëhuni ëꞌego no God-are bëhire vaꞌoromo nosi jöho majahiꞌiro. Nosi dë vövöbajoꞌoho sisërëjavuoromo iꞌuhaguamu Keriso-are köhuro uꞌovahuoꞌi nosi sino hahoꞌoho ajivo barëjëꞌe jovohuro uꞌovahuëꞌe jiaje ëhuni ëꞌego no biririvoromo nosi dë vövöbajoꞌo uhohuꞌo mae uehorovoromo God-are bëhire vaꞌoromo jöho majahiꞌiro.
22 Isan imih dogorot tutufin etei ere baitumatum auman tanan taniyubin Tamat God sisibinamaim tanabat. Anayabin ata not kakafih ana biya’ohowane etei kusouw, naatu biyat auman harew matan koumedarinamaim ikifuw.
23 O no ae huruoho majëhiromo uvarueje: Majae ijonö God-ro ajamuiꞌajëjo. Ëꞌego no biririvoromo ë jöhuremu mae uehorovobe vaꞌiro rabëni hesi bëhoho hu ajamuiꞌi uövuadëhi iae hu ëhi ëꞌiëꞌe jiaje.
23 Baitumatum iti tabai nuhit fot tama isan ta’orereb i tanabukikin tanama, anayabin God ana omatanen etei isah i ebobosunusunub.
24 O ëꞌego noro göëro göhuni uehorovoromo dë iahorovoromo ëhuro ae huë baejëvoromo mu mae vaenövoꞌiro.
24 Imih taiyuwit wanawanatamaim taituwat bairi taninuwatet tanibaibaisbonen, naatu yabow itinin auman tanasinaf bowabow gewasin tanabow.
25 O ae göehu göehu God rajahiꞌi gemuore gagovoromo vuonugaruëhioho ëꞌego no bogo ëhioho ëꞌi aꞌi no ajamirovoromo jögore mamirovoꞌiro ëhuro biririvoꞌiröhe. Ëhesi bëhoho jemëꞌo gavarujeje Badare majaho rue hesi jiego gavarujohuni ëhuni ë muoho avoho uehorovoꞌejo.
25 Men sabuw afa baita’ay hikwahir bar tema’am na’atube tanasinaf ata kou’ay tanihamiyimih, baise taiyuwit koufair tanitit aumetawat tanabow, anayabin Regah na isan ana veya i na ekakabom.
26 Noehu ëhi ajamirovoꞌiröhe hesi bëhoho noehu Keriso-are jö ma baeromo röhu ijonö nosi nimoromo biririꞌövoromo mu sisëmu vaejëꞌiroho nosi sisë uꞌovahuoꞌiröhe suvuore gö bogojioꞌi
26 Baise it turobe ana so’ob i hini’obaiyit tanasoso’ob ufunamaim bowabow kakafih sinaf isan tanayakitifuw tanama tanasisinaf na’at, a tur ao’owen bowabow kakafin ana sibor men ta ema’am.
27 ma-iꞌu sisëhemu muebeꞌiröhohoje. God-ro a sisëho mevëvoꞌiramu huꞌo muorovarue aribövioho vëni vöröro ravëvoꞌëꞌe.
27 Baise nati efanin it boro birumaim tanama baibatiyen ana veya tanakaif, naatu ana’ar fofor wairaf auman tanakaif, nati wairaf i sabuw iyab God isan tibikamabiy boro na’arahih!
28 Urimoho Moses-hu bojëmade jögoroho ae rahu ahoromo musisinöꞌe buꞌöjamu ae niöꞌiehu o ae niöꞌi gemuehu ë a hesi sisë garomo huruoho majëhijëꞌoho hesi öriroho bogo vavaenimëꞌe ma-anonövareje.
28 Nati ana veya’amaim sabuw iyab Moses ana ofafar hi’a’astu’ub orot rou’ab o tounu hi’itih hina baibatiyenayan orot matah hikukurereb mutufor himomorob baiwan babanih en.
29 Moses-are jögoroho ahoromo ëhi jiëꞌe iꞌuoho baenövareje. Ëhuni ae rahu God-are Harihu sivëꞌoho ë iaho diehi jioꞌëꞌe. O Harihu hesi köhuro ëhuro God-are jögoru iꞌoho marëjadeje. Ëhuro ë ia hesi sisë uꞌovahadoho röhu huhu huotorovoromo uvëꞌoho: Ëköho bëhi rumoꞌe hö uvëꞌoho ë iaho hu diehi jioꞌëꞌe. O God-are Aruꞌahehu huë baejavuaje hesi örire sisë vaejëꞌoho ë iaho diehi jioꞌëꞌe. Moses-are jögoru ahare ariböviehu iꞌu börömo baeruomadoho ëho ma-jianovoꞌi aꞌi ëhi jiëꞌe aho iꞌuoho bogo biseꞌo vaduꞌoho baeꞌëꞌe. Ëhi jiëꞌoho iae maeje.
29 Kwanotanot orot yait God Natun nab urar nararauwariy ana baimakiy boro kikimin nab? Naatu obaibasit ana rara’amaim i ana kakafin kukusouw nab ni’ib anayabin en nao, naatu Anun Kakafiyin manaw kabeberayan nigigim isan tur kakafih nao. Kwanotanot nati orot ana baimakiy boro kikimin nab?
30 Ave jöho God-are surire jajivoromo uvëꞌeje: Iꞌu bojëmiꞌirodoho ëho nasi mue höjo. Naro iꞌue mana bojëmiꞌejöjo. Ëjö jövade aho iae no gavö. O ave jöho jajivoromo uvëꞌeje: Badaro hesi aribövioho gëromo mevëvoꞌajëjo.
30 Anayabin it etei tur iti na’atube eo i taso’ob, “Ayu boro sa anabow naatu aniwayow,” naatu eo maiye, “Regah boro ana sabuw nibatiyih.”
31 Iae God darugoꞌe aëro jiëꞌëro huhu iꞌu bojamuamu baejëꞌoho ë muoho juhuoni maꞌeje.
31 God wanatowan ma’ama’anin na’of nabuwi uman wanawanan inarur boro kakafin kakafin anababatun inab.
32 Röhu urimore majare jemëhu diehi ëꞌarijoho uehorovore. Keriso-are ajehu jemë aevoromo ajivëvadevare evare jemë huë vavaene böröme baeromo sivohojuvo biririvarijeje.
32 Kwananot boubuntoro’ot God ana marakaw kwabaib ana veya’amaim, biyababan moumurih na’in kwabai, baise a baitumatum kwabukikin kwabat.
33 Majae göro jemë Keriso nimëꞌëro aëro a nuniro jö sisë buꞌöꞌego henövarijeje. Mu sisë vaejëvoꞌego ganövarijeje. Majae göro Christian a ioroꞌiorohuro ëhi jiëꞌe huë vavaenoho baeꞌego garomo jemëro jabuꞌo havoromo rabe rabe ajëminövarijeje.
33 Veya afa sabuw etei matahimaim tur kakafih hi’uwi naatu hirukoukuwi biyababan hit, afa turanah tur kakafin hi’uwih biyababan hibaib wanawanah kwarun bairi hai biyababan kwabai.
34 Christian ariböviehu savoji gagore raromarue jabesi örire huë vavaene baenövarijeje. O aehu jemesi mae sisë vajiohehu ujuohëho vaꞌaroho jemë nimorohëꞌi uvonövarijeje: Ëho iae mae höjo. Nosi inömo maho öꞌidöre höjo ma-ioroꞌioremu baeꞌiröhoho. Ëvajiohehu baejare inömoho iosiramiromo börömo mae höjo.
34 Sabuw afa dibur hima’am hai biyababan bairi kwafaram kaununub kwaitih, sabuw afa hiyayakiyi yasisiramaim kwaihamiyih hiyakiyi. Anayabin kwa kwaso’ob sawar gewasin naatu wanatowan sawar boro uf hinan.
35 Ëhuni Iesuare jö biririvoromo mae uehorovarujoho nadi vuonugore. Biririvëꞌohuro ëhuro manaho ma-mabëhe baeꞌaꞌaruje.
35 Isan imih a baitumatum men naririm, baise kaufair kwanab kwanabat kwanan yomaninamaim boro a baiyan kwanab.
36 Jemëro uꞌurume vaenövore ëhuro God-hu nimaje muoho vaeromo huhu bojëmiꞌi uëvade suvuoroho baeꞌirarije.
36 Yate nanub kwanitafofor kwanatit God abisa ekokok kwanasinaf, abisa eo’omatani boro nit.
37 Iae God-are surire jöho jajivoromo uvëꞌeje:
37 Anayabin,
38 Röhu God nasi aribövi mahuro na mae uehorovevoromo ëhuro biririvoromo raromoruomoꞌajëjo.
38 Baise au orot menatan ana ef mutufurin boro baitumatumamaim nama, naatu au’uf nabatabat na’at ayu boro men aniyasisir.”
39 Röhu nomë bogo juhuonivoromo Keriso-are mu vuonugoꞌi sisëre vaꞌarue ariböviehu javuoꞌi aꞌi no God mae uehorovoromo maro vaꞌarue aribövie javue.
39 Baise it men sabuw iyab au’uf hibat gurugurusen hibaib na’atube’emih, it i baitumatumayah boro yawas tanab.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.