Gálatas 4
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Röhu ave uhu jöhuꞌo uëꞌiëꞌe. Harihoho biseꞌeje röhu ijonö vavu hesi sionoho baeꞌiëꞌëro ëhuꞌëro ë vavuehu muebeꞌamaje inömoho hesi harihu hesi ihoro jioꞌame. Ëhi jie röhu a biseꞌego mu vaemu vaejarue ahuni aehu ëꞌaruëhi harihu hesi örire ëhi ëꞌarueje.
1 Tur tabo anao maiye kwana’itin, orot emomorob nati tot buyoy tutufin etei i natun kek nowan, baise nati kek i akir mowan na’atube boro hinao’waiwin, ana bowabow hinabowawain, anayabin i kek sosof.
2 Aëro hu jögoroho bojamibe hesi maho sisëho muebejahobe vaꞌarueje hujeji hesi vavuehu uvade majaho rueröhego.
2 Kek sosof ana veya na orot namamatar ana founamaim, orot gagamih afa nati kek boro hinakaif, naatu ana sawar tutufin etei auman boro hinakaif nanan tamah ana kwamur ya’iyai na’atube nab, imaibo ana sawar tutufin etei boro hinaya’abun umanamaim nayen.
3 No ëhi javuadeje. Urimoho no asisöꞌo vaꞌëne javuadeje. Noro uvareje: Aruꞌahe gö mue gö masijoho höromo ëma imo ëhemu uehorovoromo muoho vaejëhemu vaejëhonövareje.
3 Ef i nati ta’imon it isat na’atube matar, it kek na’atube tai’akir iti tafaram hai afiy kakafih hibonawiyit, tanot boro imaim hitiyawasit.
4 Ëhiꞌobe rovaroho röhu majae eni jiamu gagorovo God-ro hesi Harihoho nugöꞌöjamu saꞌare rovadeje. Rovamu ma-magonahëro hu rahadeje. Rahamu hu Jew rajo nosi jögoru aharire jiobe rovadeje
4 Baise veya anababatun na titit ana maramaim, God taiyuwin Natun iyafar na tafaram babin natun na’atube taub yai, Jew sabuw hai ofafar babanamaim ma.
5 ëhuro Jew rajo jögoru aharire sisëꞌi raromaroho ajamuego no mae javuoromo God-are aboji harihuꞌe javuoꞌiröhego.
5 Sabuw iyab ofafar babanamaim hima’am tobon botaitih, saise it mi’itube tatan God natunatun tatamatar.
6 Jemë hesi aboji harihuꞌe jëvëꞌego God-ro hesi Harihu hesi Aruꞌahoho nugöꞌöjamu nosi dë vövöbajoꞌere abo hijëꞌëro uvajeje: Apajo.
6 Natunatun baiturobe isan, God Natun Anun Kakafiyin iyafar it dogorot wanawanan rerey eo, “Abba, Tamaiya!”
7 Ëhuꞌëro jiëꞌëro jemë ae gemu gemu bogo ma-mu vaemu vaejaruje aribövioho jëvoꞌi aꞌi God-are aboji harihuꞌe jëve. Hesi aboji harihuꞌëro jëvëꞌëro God-ro hesi darugoho bövioho biseꞌoho jemë iꞌimëmiꞌiramu ujuohoꞌaruje.
7 Imih kwa i men akir sabuw, baise God natunatun, naatu kwa i kwana natunatun kwamatar, imih toto buyoy tutufin etei God nowan boro natunatun nitih.
8 Röhu urimoho God-are jöho bogo henövarijeje. God-are jö bogo hejarijevare evare ëma sarerivoromo uvonövarijeje: Aruꞌahoho bövioho biseꞌoho masije höromo ëhemu uehorovoromo sisëꞌi raromonövarijeje.
8 Marasika kwa God men kwaso’ob imih tafaram hai afiy isah kwai’akir, nati i men God hai babatun.
9 O jaruvoho jemë iae God birohëꞌe jëve ë hesi bëhoho God-ro jemë birohëvëꞌëro. Röhu jemë mamiꞌe asisöꞌo majëhijanovarue jögorohemu ejëhoromo aruꞌahe gö gö masije hö uehorovarijëhi ëhi asisöꞌo majëhijanovarue jögoru göho ejëharujeje. Asisöꞌo majëhijanovarue jögoroho ejëhoromo sarerivoromo uvarujeje: No Jew rajo mu vaeröhe jögoru ejëhëꞌoho ëhuro God-are nunire mae riravoꞌejarëjo. Röhu ejëhëꞌoho bogo ëhuro maho riravoꞌaruje ë jöho bogo eni jiëꞌëro.
9 Baise boun i kwa God kwasu’ub naatu God kwa su’ubi, naatu mi’itube iban maiye kwakokok kwanamatabir wagabur ririmih naatu murubih kwani’uf nunihimih. Aisim kwakokok iban hai akir kwanamatar maiye.
10 Ëjögoroho ejëhoromo gavarujoho majaro huraro manaeroro vaduniro rovego gagorovo uvarujeje: Ëmajaho maja masijo rueꞌamaje majaho höjo. Ëmajaho avoꞌavoho uehorovëꞌoho God-ro göromo rajahuiꞌajëjo. Röhu ëhi jiëꞌoho sisëꞌi uehorovarujeje.
10 Kwa i tafaror hai veya gagamih, sumar yomanih hai hiyuw, mour hai veya gagamih naatu kwamur yomanih veya gagamih imaim a not gagamin kwabitin, kwanotanot boro imaim yawas kwanab.
11 Na jemesi jöëni juhuoninegavave naehu jemëni vaebe rovode muoho sisërëjöëni.
11 Bowabow nati na’atube kwasisinaf i ayu abirubir, nati ana itinin kwa baibaisi isan asisinaf i yabin en?
12 O asëꞌe nasi ö muenoꞌe na jemesi jöëni vavaenegoꞌego uëve. Naehu majëhiꞌiëꞌaje jöho nadi bijönimore. Jemë bogo Jew rajoho jëvëꞌëro Jew rajo mu vaeröhe jögoroho bogo uehorovonövarijeje. Na Jew raje jeve röhu Jew rajo mu vaeröhe jögorohemu uehorovodoho vuonugëꞌëro jemë vaꞌëne jeve. Ëhuni naehu God-are nunire mae namiꞌirodëro Jew rajo jögoru bogo uehorovoꞌi Keriso gemu mae uehorovajëhi jemëꞌo ëhi ëꞌore. Urimoho jemë na bogo sisëꞌioho vaejevonövarijeje.
12 Ayu ana kwabe amatar bairi tama’am ana veya, ayu isou men kafai kakafin ta kwasinaf. Imih taitu ao’ototofari ayu’ube kwanamatar.
13 Jemëꞌo uehorovore. Naehu jemëꞌo aevoꞌi hiromo Keriso-are jö ma majëhijode hesi bëhoho na guomo guome baegoro jemëꞌo aevoꞌi hiromo jöho majëhijodeje.
13 Kwaso’ob ayu boubuntoro’ot Tur Gewasin kwa isa abai anan ana veya i sawow auman baise a binan kwanowar.
14 Nasi guomo guomohuro jemë esiꞌesiëmanovodeje. Röhu jemë na bogo bijönegoromo nuni juhuoninioho baejarijeje. Aꞌi ma-mabëhe rajehijarijeje. God-are aneraëro o Iesu Kerisoro jemesi örire öꞌego mabëhe rajahiꞌibejarijëhi ëhi gemuoho jemëro na rajehijarijeje.
14 Basit, ayu biyou sawowomaim iwa’an kwa rurutubuni na’atube, kwa men kafai ayu kwanuw furuwu o kwahaiwu, baise au merar kwayi kwabuwu God ana tounamatar ta na’atube, naatu Keriso Jesu ana merar kwatay kwatabaib na’atube ayu kwabuwu.
15 Rajehiromo evare majare nasi jöëni nimoroho avoharijeje. O jaruvoho bogo ëhioho nimoroharujeje. Ëhesi bëhoho rabënivo bogo nasi jöënioho nimoroharujeje. O urimoho jemë eni jëvoꞌibejo riꞌöromo jemesi nuni baje jahoromo bojemiꞌibejarije o bövie biseꞌe bojemiꞌibejarije. Ajemiromo ëhiꞌoꞌibejarije. Iae na mae uëve.
15 Kwa ayasisir i ra’at, baise boun abistan matar? Ayu boro iti na’atube kwa isa atao, “Matah hitabobotaitenamih tim mata kwatabotaiten, ayu kwatitu.”
16 Jemë ëhi rajehijarijeje. O jaruvo naehu jemë God-are jö maemu majëhijodoho na jemë ëhuni uvö: Nöröro nue huodaguoromo ëꞌajëjo.
16 Ana itinin i ayu ana kwa arakit amatar, anayabin ayu tur anababatun ao kwanowar imih i?
17 O Jew raje sareri jö röjëhijarue aribövioho ëho jaburo jemë sanuëmiromo rajëhijarueje jemëro jabesi ijore ijore jijihoꞌirarijego. Röhu sisëꞌi uehorovoromo ëma döëremu ëꞌarueje. Ëhesi bëhoho jaburo nimö jemëro Paul na uehorovevarujoho vuonugoꞌi jabumë gemu rajëhiꞌirarijego.
17 Nati sabuw baifuwenayah hai kok gagamin i kwa hinabuwi isah kwanarabon ayu kwanihamiyu, baise men kwa a gewasin isan tisisinaf. Nati hai not i kwa hinabuwi i hai gewasin isan.
18 Röhu jemëro mu maemu uehorovoꞌirarijego aehu jemë rajëhijëꞌoho ëho bogo sisëhuje. Naehu jemëꞌo hiromo jemë rajëhijëꞌoho o na jemëꞌoho bogojevamu ae göehu jemë rajëhijëꞌoho iae maeje.
18 Sabuw hai kok gagamin kwa buwi rabon kou’ay ta’amaim i gewasin naatu anayabin gewasinamaim i basit, baise men ayu nati’imaim ana ma’ama hinasinafumih.
19 O asëꞌe nasi aboji harihuꞌohumë vaevëꞌe jëve. Magonahehu rahoꞌi haraꞌuoromo huë vavaene börömo baeromo harihu baegoro evare huë ma baejaruëhi naꞌo ëhi jeve. Naꞌo jemesi jöëni huë vavaene bogo biseꞌoho baeje hujeji Kerisohu uehorovajëhi jemëꞌo ëhi uehorovoꞌirarijego.
19 Are natunatu, babin taubumih biyababan ebaib na’atube, ayu biyababan ta’imon kwa isa abai anan kwa a’itinin Keriso’obe kwanamatar imaibo nuhunafot.
20 O asëꞌe avevejöꞌoho naro jemëꞌo hiꞌibejo na dë mae jevoꞌibejo. Jemëꞌo hiromo naehu uruꞌö jö jajivajoho vuonugoꞌi jöho ma-uꞌemu majëhiꞌibejo. Röhu na jemesi jöëni uehorovajoho bogo eni jevoromo ëhuro nurunuruege.
20 Au notamaim anotanot boun mi’itube biyamaim atatit saise kwa isa abisa anotanot atao kwatanowar, boun men aso’ob abisa boro ayu kwa isa anao.
21 Jemë ae göëro sarerivoromo uvarujeje: Jew rajo mu vaeröhe jögoru noehu biririvoromo ejahëꞌoho ëhuro God-are nunire mae riravoꞌejarëromo ë jögorohemu uehorovarujeje. Jemë ë jögoroho iae uehorovarujeje röhu hesi jöho bogo avoho hejarujeje.
21 Kwa iyab ofafar babanamaim kwama’am akokok anibatiy, kwa ofafar eo’oban naniyan kwabaib?
22 Ëjemëhu bogo avoho hejaruje jöho naro majëhiꞌiëꞌe. Urimoho Abraham harihe niöꞌi jëvade höjo. Harihu göho hesi muemu vaejahaje magonaho ihe Hagar-ro rahade höjo. Harihu göho hesi ihoho Isaac hesi ma-hiromo baruohuꞌo juvaje magonahohuro rahade höjo.
22 Iti na’atube hikirum ema’am, Abraham natunatun i rou’ab. Natun ta i akir babin biyanane, natun ta i aawan anababatun biyanane.
23 Röhu harihu göho muemu vaejahaje magonahohuro nosi magonahehu ëꞌaruëhi ëhiꞌoromo dëꞌiraeromo hesi harihoho rahade höjo. Aꞌi harihu göho Isaac God-ro Abraham ajamiꞌi uavadohuro ëhuro vaboro mae dë tiojëꞌohuro rahade höjo. Ëhiꞌare höjo.
23 Natun iti akir babin biyanane i tufuw maiyow tufuw, baise natun ta i aawan anababatun biyanane tutufuw i God ana omatanenamaim tufuw.
24 — ausente —
24 Iti sawar tana’i’itin gewas i oroubon na’atube. Baibin rou’ab hairi hai itinin i obaibasit rou’ab. Obaibasit wantoro’ot i oyaw Sinai isan, naatu nati’imaim iyab hitutufuw i akir na’atube hitufuw. Nati i Hagar natunatun.
25 — ausente —
25 Naatu oyaw Sinai i Arabia wanawananamaim ebatabat, imih nati i Hagar ana itinin, naatu boun ana veya Hagar ana itinin i nati Jerusalem bar meraramaim ta’i’itin, anayabin i natunatun bairi i akir sabuw.
26 Aꞌi Jerusalem amo göho bogo saꞌaroho jioꞌi öꞌidöre jiaje amore jioruomaje ariböviohuro uvarueje: Bogo nosi biriroho baeromo God-are nuniroho maho riravoꞌi aꞌi Kerisoro ajamuego God-are nuniroho maho riravarue hö uvoromo bogo muoho sivohoromo sisëꞌioho raromoꞌi mae raromarueje. Röhu ë amo hesi ado sirinoꞌoho Keriso-are aribövie no javue.
26 Baise mar ana Jerusalem i roufamen, naatu nati babin i it hinat.
27 Ëhesi jöho God-are surire uhuꞌe uvëꞌeje:
27 Bukamaim hikikirum eo na’atube, “Babin o yait a’ar, aur kek en, iniyasisir, inakawasa, fana aumetawat na’in iniwow, anayabin o kek hai tufuw ana biyababan men itatam. Baise babin yait taubu’e, a’arin ma’am ana kek boro moumurih na’in hinatufuw, naatu babin aawan auman boro nanatabir.”
28 Nasi ö muenoꞌe God-hu Abraham ajamiꞌiröhe jö bojamijadohuro ëhuro hesi vaboro mahuro Isaac rahadeje. God-hu ajamiꞌiröhe jö Abraham bojamijadohuro ëhuro Isaac baejadëhi ëhi God-hu no ajamuiꞌiröhëro Abraham mae uavadohuro ëhuro jemë God-are aboji harihuꞌe jëve.
28 Imih taitu, kwa i God ana omatanen natunatun Isaac eo’omatan na’atube.
29 Röhu göho saꞌare magonahehu ëꞌaruëhi ëhiꞌoromo hesi ma-rahade harihohuro riꞌöromo God-are Aruꞌahehu vëmu ajamamu rahade harihe Isaac huë vavaene bojaminövade höjo. Jaruvoho iae ëhi gemuohoje. Saꞌare ma-raromarue ëhi jiëꞌe ariböviohuro riꞌöromo God-are Aruꞌahehu ajamuijego iꞌovoromo raromarue aribövioho huë vavaene bojamuiruomajeje.
29 Nati ana veya’amaim kek tufuw maiyow tutufuw misir kek Anun Kakafiyin
30 Röhu huë vavaeni bojamuijarue aribövi jabesi jöho God-are surire ëhi uvëꞌeje: Muemu vaejaje magonaho hesi harihohuro mae hijaje magonaho hesi harihohuꞌo gemuoroho bogo namiromo vavu jasi sionoho baeromo bövioho biseꞌoho baeꞌaꞌajëjo. Ëhuni muemu vaejahaje vëmohuꞌo harihohuꞌo babuꞌöjëvego roriꞌo vaꞌirarëjo.
30 Baise bukamaim mi’itube eo? “Akir babin natun hairi kwanunih titit, anayabin akir babin natun boro men karam roufamen babin natun tamah ana toto ana buyoy turin nabaimih.”
31 Nasi ö muenoꞌe Keriso-are aribövioho no bogo avare muemu vaeromo sisëꞌi hijade magonaho hesi aboji harihuꞌehu javuanovoꞌi aꞌi vaboro maehu Abrahamꞌo mae hiromo juvaje magonaho hesi aboji harihuꞌo vaꞌëne javuanove.
31 Isan imih taitu, it i men akir babin natunatunamih, baise roufamen babin natunatun.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.