Atos 4
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 — ausente —
1 Firis afa naatu Tafaror Bar gagamin kaifenayah hai ukwarih, Sadducee bairi hiyen hina Peter, John hairi hibat sabuw hai tur hi’owen biyah hitit.
2 — ausente —
2 Ya so’ar yen bufutih, anayabin Peter John hairi sabuw hi’obaiyih hio, “Sabuw karam boro morobone hinamisir maiye, Jesu morobone mimisir maiye na’atube.”
3 Rueromo Peterꞌo Johnꞌo guduamo ömëvo vaꞌoromo majae barëjamu gagorovo savoji gagore baꞌamëvareje hujeji nërö rueromo jabesi nunire rirarovoröhego.
3 Peter, John hairi hibuwih hifatumih hin dibur bar hiyariyih imaim hi’in, anayabin veya re mar fo.
4 Amo ae ahoꞌobëhe Peterꞌo Johnꞌo majëhijare jöho heromo Iesu mae uehorovoruomadeje. Mae uehorovëꞌëro ëhuꞌëro Iesu mae uehorovarue aribövioho ahoꞌobëhe 5,000 rabuꞌe jiadeje.
4 Baise sabuw iyab nati rou’ay gagamin wanawanan hima binan hinonowar, hitumatum naatu orot nati kou’ay wanawanan hibiyab yena 5,000 bai.
5 Peterꞌo Johnꞌo savoji gagore baꞌamëvamu momoröꞌöjëꞌëro sisonuvamu gagorovo council a masijohuro a duvaho ömoꞌömohuro jögoru öri röjëhijarue ariböviohuro ëho jaburo Jerusalem rueromo gemuore gagovoruomadeje.
5 Marto marauman sabuw hai bonawiyenayah, ai’in naatu Ofafar bai’obaiyenayah etei Jerusalemamaim kou’ay hibai.
6 Gagovoruomamu priest böröme Annas-ro Caiaphas-ro John-ro Alexander-ro priest börömo hesi agano ioroꞌiorohuro ëho jaburo a masijo ioroꞌiorohuꞌo gemuoro gagovareje.
6 Annas Firis Gagamin na nati’imaim, Kaiafas hairi, John, Alexander naatu orot afa iyab Firis Gagamin ana nibur wanawananamaim hima’am auman hina.
7 Gagovoromo Peterꞌo Johnꞌo huꞌiraejëvo ruejöro jöe nugöꞌöjamu rueromo jabesi nunire ë rirarovareje. Rirarovamu gëgorovo uëvareje: Jemë diehiꞌoromo höru sisëꞌe aho ajamijamu marëjade höjo. Diehi jiëꞌe vöröho baeromo rahuare ihoro uvoromo ëꞌarije höjo.
7 Peter John hairi hibuwih hina nahimaim hibat naatu hibusuruf hibabatiyih hio, “Kwa mi’itube kwasinaf orot igewasin? Naatu fair menane kwabai iti kwasinaf? O yait wabinamaim kwasinaf?”
8 Ëhi uëvamu God-are Aruꞌahohuro Peter-are dë vövöbajoꞌoho rarovamu riꞌöromo uëvadeje: Jew rajo a masijohuꞌo a duvahohuꞌo nasi jöe hehëjo.
8 Imaibo Peter Anun Kakafiyin iwanasum batabat iyafutih eo, “Sabuw bonawiyenayah naatu regaregah ai’in.
9 Noehu höru sisëꞌe a ajamamu marëjade jöho evaho nani jemë heꞌi nëgamu ëhuni noro jemesi nunire rirarovojöro atëꞌëro uö gövuarujëjo.
9 Aki kwa’afi orot an kafikafirin biyanamaim sawar gewasin iti matar kwa’i’itin isan naatu mi’itube bigewasin isan kwabibatiyi,
10 Ëhi jiëꞌoho na negajëjo jemëꞌo Israel a ioroꞌiorohuꞌo ae ahoꞌobëhe jemëro ave jöho heꞌirarijego. Ave aho jemesi nunire marëjëꞌe namijaje hesi bëhoho Nazareth raje Iesu Keriso hesi darugohuro ëhuro ajamamu marëjëꞌe höjo. Ëaho Iesu jemë korosire anamu guomamu God-ro iꞌovamu riꞌöjade höjo.
10 i boro iti na’atube atao, kwa naatu sabuw tutufin etei Israel wanawanan kwama’am kwataso’ob, orot boun iti namaim biyan tutufin etei igewasin ebatabat, i Jesu Keriso Nazareth mowan kwabai onaf afe’en kwa’asabun naatu morobone God bora’ah maiye mimisir i wabinamaim iti orot yawas.
11 Ëaho Iesuare jöho God-are surire uhunöꞌe jajivoromo uövuëꞌe höjo:
11 Iti orot isan Bukamaim hikirum hio,
12 Iesuro huro gemuëro ajamuijego iꞌuoho bogo baeꞌi marëjavuaje höjo. Ëhesi bëhoho God-ro Iesuare ihe gemu saꞌae dinöꞌe dinöꞌe bojamuijëꞌe höjo aho bogo sisëroho vaꞌi mae javuoröhego. Iho göho bogohöjo.
12 Yawas boro men yait ta biyanamaim tanatita’ur, anayabin tafaram tutufin wanawanan men yait ta wabin nati na’atube ema’ama boro imaim niyawasitamih.”
13 Ëhi uëvamu hegorovo rue Jew rajo a masijoho jaburo gavare Peterꞌo Johnꞌo bogo nuni ajiꞌe aho jëvoꞌi ëma unoꞌe ae jëvëꞌe bogo juhuonivoꞌi biririvoromo jöho majëhijamu gagorovo tiöruomadeje. Tiöromo evare garomo uvareje: Ëaho jaburo niöꞌiro Iesuꞌo gemu mae jirehonövëꞌëro ëhuꞌëro ëꞌaruëjo.
13 Naatu Peter John hairi hibitafofor hi’itin ana veya hi’inanih iti orot i kirumatih, orot maiyow bar ma’anih, naatu hifofofor men kafaita, imaibo hi’inanih hiso’ob iti orot i Jesu bairi hima hireremor.
14 Ëhi uvoromo gavare höru sisëꞌe aho mamiꞌe marëjëꞌëro Peterꞌo Johnꞌo jabesi gemuore namijamu gagorovo jabesi jö ahoꞌiröhoho bogo eni jioruomadeje.
14 Naatu iban maiye orot hibiyawas i bairi hibatabat hi’i’itin hai tur etei sawar.
15 Bogo eni jioruomamu aëro Peterꞌo Johnꞌo huꞌiraejëvoromo gagovarue osaho vuonugoꞌi roriꞌo vaꞌojöro uënugoromo jabesi sivue jöho mevoromo uarovareje:
15 Imih hi’uwih Kaniser hai efan hihamiy ufun hitit naatu i taiyuwih hibabatiyih ef hinuwet hio.
16 Noro ave ae niöꞌioho diehiꞌëvoꞌejarëjo. Ëhesi bëhoho Jerusalem raromarue ae ahoꞌobëhe hejare uvamu: Ëae niöꞌiohuro bogo gavarue mue gö vaejëꞌe hö uvamu hejëꞌëro ëhuꞌëro subivoꞌiröhoho bogo eni javuajëjo.
16 “Abisa boro tanasinaf iti orot isah? Sabuw etei Jerusalem wanawananamaim tama’am hiso’ob iti sawar gagamin ta hisinaf, naatu it boro men karam tanibun wa’irimih.
17 Röhu ae göëro göëro hebe vaꞌojöëni ëꞌego no jögore bojëmiromo uëꞌirarëjo: Bogave ijoho Iesuare ihoroho jöho majëhiꞌirarijëjo.
17 Baise iti sawar tasasar tit sabuw wanawanah run isan, it boro tana’otanih naatu tanimatnuwih iti orot wabinamaim men sabuw hini’obaiyihimih.”
18 Ëhi uarovoromo ae uëvamu Peterꞌo Johnꞌo osaëro huꞌiraejëvo rovareje. Huꞌiraejëvo rovamu uëvareje: Bogave gemu Iesuare ihoroho jöho majëhiromo röjëhiꞌirarijëjo.
18 Imaibo hi’af maiye hirun naatu hiofafarih Jesu wabinamaim men hinabinan naatu men yait ta hini’obaiy maiye’emih.
19 Ëhi uëvamu hegorovo rue ae niöꞌiohuro uëvareje: Jemëhu uövuarujoho nadi Iesuare ihoroho jöho majëhirë uövuarujoho iae no hejaruëjo. Röhu na no jemesi jöho ejëhoꞌejarëjo o God-are jöho ejahoꞌejarëjo. Jemesi garëjo God di muoho nimego.
19 Baise Peter, John hairi hi’awar foten hio, “Kwa taiyuw kwafufun kwa’itin, God nanamaim kwa fana anabaib i gewasin o God fanan anabaib i gewasin?
20 Iesuhu ëꞌamu noehu garomo hejare jöho diehiꞌoromo vuonugojörajo.
20 Aki taiyuwi abistan a’itin naatu anonowar iti tur boro men anihamiy.”
21 Ëhi uëvamu rue Jew rajo a masijohuro Peterꞌo Johnꞌo iꞌu bojëmiꞌibejaroho röhu uvareje: Höru sisëꞌe aho marëjamu gavëꞌëro ae ahoꞌobëhe God rajahiruomajëromo iꞌu bojëmiꞌiröhe öroho bogo birohogoro vuonugoꞌi jöe göꞌo darugo maꞌe majëhiromo jiovo rëmöꞌöjëvamu vaꞌareje.
21 Obiruwen tur afa hio ufunamaim hibotaitih hin, baikwatutunen ana ef men ta ma’am boro hititih, anayabin sabuw etei’imak abisa mamatar isan God hibobora’ara’ah.
22 Amo ae ahoꞌo God rajahijare hesi bëhoho ë höru sisëꞌe aehu hijade hesi vadunoho ahoꞌo 40 ëminoꞌe iosiramiromo ruëhi jiëꞌëro bogo marë hesi jiadoho röhu Peterꞌo Johnꞌo Iesuare daruge baeromo ajamamu marëjadeje.
22 Naatu orot nati yayawas ana kwamur i 40 tafanamaim.
23 Iae jiovo rëmöꞌöjëvamu vaꞌoromo Peterꞌo Johnꞌo ma-burëro vuonoröꞌö vaꞌoromo jabesi aribövioho uëvareje: Jew rajo priest masijohuꞌo a duvahohuꞌo jaburo no uövuare höjo: Iesuare ihoroho nadi ijoho jöho majëhirëjo.
23 Hibobotaitih ufunamaim Peter, John hairi hin hai sabuw biyah firis ukwarih naatu regaregah ai’in mi’itube hi’u’uwih etei hai tur hi’owen.
24 Ëhi uëvamu hegorovo rue Iesuare ae ahoꞌobëhe jaburo uehore gemu baeromo God uaruomadeje: O asëꞌe nosi A Börömoho öꞌidöe saꞌae jove bövie biseꞌe jero bamavuane höjo.
24 Iti hinonowar etei’imak auta’imon yoyobanamaim fanah hibora’ah God isan hio, “Regah fair matuwanin, mar, tafaram naatu riy baimatarenayan, naatu wanawanahimaim sawar etei auman ana baimatarenayan.
25 Urimëꞌi jero ave jöho bojamamu jasi Aruꞌahohuro jasi mu vaejaje ae David nosi hije David-are simanore bojamamu huro jajivade höjo. Jajivoromo uövuëꞌe höjo:
25 Anun kakafiyinamaim a’akir orot, aki uwai David awanamaim eore eo,
26 Saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromarue a masijohuro muorovoꞌi avohorovare höjo.
26 Tafaram ana aiwob baiyow isan teyayabuna,
27 David-hu ë jö jajivadëhi ëhi ave amore iae gagovoruomade höjo Iesuꞌo muorovoꞌirovo. A masije niöꞌi Herodꞌo Pontius Pilateꞌo ëho jaburo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo Israel rajohuꞌo gemuoro gagovare höjo Iesuꞌo muorovoꞌirovo. Iesu jasi muohuremu vaejaje aho höjo. Jero hu uavane höjo huro böröme namiromo ajamuiꞌiröhego. Ëahuꞌo muorovoꞌi gagovoruomade höjo.
27 Turobe Herod, Pontius Pilate hairi Ufun Sabuw naatu Israel sabuw bairi iti bar merar gagaminamaim hibobaita’ay o a Roubininenayan orot wabin Jesu, o a’akir wairafin kakafiyin isan hiyakitifuw.
28 Ëmuoho vaeꞌi gagovare höjo. Röhu urimëꞌi ëhi jiëꞌe muoho jioröhego God jero darugoꞌëro javëꞌëro jasi nimoromo ëhi bamane höjo.
28 Iti sabuw i marasika o a kok abisa mataramih a fairamaim iyayakitifuw i nonowatin hisinaf emamatar.
29 Bada röhu jaruvoho ë ariböviehu uövuaroho Iesuare jö majëhijëꞌoho iꞌue baeꞌaꞌarujë uövuare jöho jero ëho heromo uehorovoromo no jasi mu vaejarue aho ajamuinego bogo juhuonivoꞌi biririvoromo jasi jöho ma-samaꞌe majëhinövoꞌirarëjo.
29 Naatu boun Regah, aki teo’obiruwi kunowar, aki o a’akir wairafi kwibaisi fair kwiti, saise ana batkikin a tur anabinan.
30 Jasi muemu vaejaje ae Iesuare jöëni riꞌöromo guomo guomoꞌe aribövioho ajëmiromo darugoꞌe mue gö gö vaejego aëro garomo jöho mae uehorovoꞌirarëjo. Ahia minoꞌëjo.
30 Uma kuru’atayan o a’akir kakafiyin Jesu wabinamaim yawas kwiyafar etit naatu ina’inanen fokarih, baifofofor, kusinaf.”
31 God-are örire ëhi atamu gagorovo jabuhu raromaruoho hijiohijiovamu God-are Aruꞌaho hesi darugohuro ae ahoꞌobëhe jabesi dë vövöbajoꞌoho rarovamu bogo juhuonivoꞌi biririvoromo God-are jöho atobe vaꞌareje.
31 Yoyoban hibisawar ufunamaim, efan nati hima’ama’amaim busuruf ibiguw, naatu Anun Kakafiyin iwanih hitafofor hitit hibusuruf God ana tur hibinan.
32 Ëhiꞌamu iae Iesu uehorovarue aribövioho ahoꞌobëhe uehore gemu dë vövöbajoꞌe gemu baeromo bogo uvonövareje: Nasi höromo sivu sivue bahiꞌi aꞌi uvonövareje: Ae ahoꞌobëhe nosi höromo ma-gemuoro bahinövareje.
32 Baitumatumayah hai not naatu dogoroh etei na ta’imon matar. Men yait ta ana sawar akisin nowan rouwamih, baise hai sawar etei hifafarambonen.
33 Apostle ömoꞌömohuro darugo maꞌo ae majëhiromo uënövareje: Bada Iesu guomoromo riꞌöjëꞌëro hijamu nosi nunëro gavëꞌe javuajëjo. Ëhiꞌoꞌego God-are huë mahuro ë aribövioho ahoꞌo ruahöꞌöjëvonövadeje.
33 Tur Abarayah fair gagamin maiyow iwanih hibat Regah Jesu ana misir maiye hiorerereb, naatu manaw kabeber Godane gagamin maiyow tafahimaim isuwai ra’iy.
34 Ruahöꞌöjëvoꞌego Iesuare aribövioho ahoꞌobëhe i runoꞌe bövie biseꞌe eni jëvonövadeje. Ëhesi bëhoho ae rahu saꞌae o javue ma-jioꞌamëꞌoho imoꞌamoromo monioho ujuohoromo rueromo
34 Naatu nati kou’ay wanawananamaim men yait ta sawar isan biyababanamih, anayabin sabuw iyab isah me hima’am naatu bar hima’am i hiyateten hitobon kabay hibow hina,
35 apostle jabesi övore bahinövareje. Bahiꞌego apostle-ho jaburo ganövare Iesuare ae gö gö rabe bogojiamu gavëꞌoho suvuorëminövareje.
35 tur abarayah nahimaim hiyaraiyen naatu i hibow sabuw hai yababan ana fofoninamaim hifafaramih.
36 Suvuorëmijamu iae ae gemu hesi ihoho Joseph-ro mue gemuoho vaejadeje. Joseph-are iho göho apostle ömoꞌömohuro Barnabas jumuvareje. Barnabas huotovëꞌe hesi bëhoho biriri bojëmaje ahoje. Hesi agano ihoho Levi raje jiadeje. Cyprus saꞌare jioromo rovadeje.
36 Iti na’atube mamatar ana veya baitumatumayan orot ta wabin Joseph Levite ana bowabow orot ta, Cyprus imaim tufuw, naatu tur abarayah wabin ta Barnabas hiwab (anayabin Koufair Ana Orot).
37 Rovëꞌëro hiromo saꞌae gö imoromo monioho barueromo apostle jabesi övore bojëmadeje ae suvuorëmiröhego.
37 Ana me ya’atait hitubun naatu kabay bai na tur abarayah itih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.