Atos 27
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Ëhiꞌamu a böröme Festus-ro uvadeje ë majare noro boat-re ajiomoromo Italy saꞌare vaꞌoröhego. Ëuvade majaho rovamu aëro Paulꞌo savojiꞌe a ioroꞌiorohuꞌo ujuohoromo ae gemu hesi örire bojamareje huro jabumë avoho muebejëvego boat-ohuro aegoromo vaꞌoröhego. Ëmuebeꞌamoröhe a hesi ihoho Julius jiadeje. Hu Rome raje muorovo a ioroꞌioro ma-gemuore buꞌöromo muebejëvobe juvaje ae jiadeje. Gemuore buꞌöjare muorovo aribövi jabesi ihoho Rome A Börömo Hesi Muorovo Aribövioho jiadeje. Julius-ro ë aribövioho muebejëvonövadeje.
1 Aki au Italy na’at na isan hinot hiyayabuna ufunamaim Paul naatu dibur sabuw afa bairi hibuwih Rome baiyowayah hai orot ukwarin babanamaim wabin Julius umanamaim hiya’i. Caesar baiyowayah orot hai kou’ay wabin Aiwob ana Baiyowayah. |alt="map" src="Paulrome.tif" size="col" ref="Acts 27.1"
2 Julius-are örire Paulꞌo savojiꞌe aribövi ioroꞌiorohuꞌo bojamamu Julius Paul na a ioroꞌioroho no ae ahoꞌobëhe boat-re iojiomareje. Ëboat-oho Adramyttium amore jioromo rovëꞌëro röhu vuonoröꞌöromo Asia saꞌare jioꞌamaje amore amore höröbe vaꞌirögoro ëꞌadeje. Vaꞌiaꞌamu noro ë boat-re iojiomareje. Ajio raromamu evare boat-oho riꞌöromo vaꞌadeje. Röhu ae gö hesi ihe Aristarchus-ro noꞌo öꞌadeje. Aristarchus hesi saꞌa ihoho Macedonia jioꞌi amo ihoho Thessalonica jiadeje.
2 Aki wa tafaram Adaramitiamane na batabat abai, iti wa i Asia wanawanan awar etei run titamih nununuw abai. Masedonia orot wabin Aristakus ana tafaram Thessalonica i auman is ra’at bairi an.
3 Boat-ëro aegavuoromo vaꞌaroho nërö Sidon amore suorovareje. Suorovoromo Julius-ro Paul huë baeromo uavadeje: Ja nagëꞌoho vaꞌoromo jasi aganoho gëvego rabe rabe bogo eni javajoho iꞌimamego ujuohoromo vuonoröꞌö ruenëjo.
3 Anan marto Sidon arun, Julius, Paul isan i igewasin, baibasit itin ana ofonah bainanawanihimih itih ana kokok abisa baibaisin isan iu.
4 Ëhiꞌamu boat-ohuro aegavuoromo Sidon amore jioromo vaꞌareje. Vaꞌihö gavare bure boat nuninö rovamu gagorovo Cyprus saꞌaho viëhi nugoꞌi ruëhi vaꞌareje saꞌahuro buroho urahego mae vaꞌoröhëro.
4 Nati’imaim atit maiye ana, baise yabat kufuti, imih aki wa abai ai kewakew Cyprus nuw sisibinamaim isinfafari anunuw an.
5 Sö jovo döre vaꞌaroho Cilicia saꞌaho iosiramiromo vaꞌaroho Pamphylia saꞌaho iosiramiromo vaꞌaroho vaꞌo Lycia saꞌare Myra amore ro suorovareje.
5 Anunuw anan i atit are Silisia naatu Pamfilia hai riy yan foun autubun arabon ana Maira arun Laisia wanawanan.
6 Suorovoromo ravoꞌamoromo Julius-ro gavade boat gö Alexandria amore jioromo rovëꞌëro Italy saꞌare vaꞌi namijamu gagorovo söjavuoromo ë boat-re ajiomadeje.
6 Nati’imaim Julius orot ukwarin Alexandria hai wa ta au Italy nununuw tita’ur, basit aki imaim yara’ahi.
7 Boat-re iojiomoromo vaꞌamu burëro taemoromo unovamu ma-uꞌemu vaꞌojuvo majae gemu niöꞌi rabuꞌe ëhi barëjamu evare Cnidus amo bëhire boat-oho ro namijadeje. Namijamu gavare burëro darugoꞌo nuninö ro taemoꞌego bogo vaꞌo hesi javuamu huotorovoromo ruëhi diröꞌo gönö vaꞌareje. Vaꞌaroho Crete saꞌa vitu jovore baꞌamade saꞌa vösö hesi ihe Salmone iosiramiromo vaꞌaroho Crete saꞌaho viëhi nugoꞌi ruëhi saꞌa bëhire vaꞌareje saꞌahuro buroho urahego mae vaꞌiröhëro.
7 Veya moumurih maiyow efamaim aremor, yabat rabi auman awani ayey ana bar merar Sinidus anatabir. Baise yabat i ra’at men karam boro mutufor atanunuw, imih aki Kurit nuw isinfafari anunuw Samone sisibin rounane.
8 Ioni bëhi mare vaꞌadoho unamuibe vaꞌojuvo Lasea amo bëhire jiaje osore ro namijadeje. Oso hesi ihoho Boat Mae Riravaje Osoho jie.
8 Kufuti auman awani tor rewarewan anunuw ana efan wabin Umabibin imaim atit, bar merar Lasea sisibinamaim Umabibin imaim arun.
9 Boat Mae Riravaje Osore namiromo majae ëgobövie ë raromareje. Raromojuvo buru majae boat bogo jijiharue majaho dunovadeje Jew rajehu i bogo ijarue maja börömoho mamiꞌe barëjëꞌëro. Buru majaho dunovamu Paul-ro riꞌöromo boat-re raromarue aribövioho jöe majëhiromo uëvadeje:
9 Nati’imaim veya manin maiyow ama naatu busurufin maiye na isan yabat i ra’at re sakirafut. Anayabin gagar ana veya i mar etei notawiyen ana hiyuw ufunamaim ebubusuruf. Imih Paul imatnuwih eo,
10 Aribövi jöe hehëjo. No boat-re röhu maho aevoromo vaꞌëꞌoho na gavajoho sisërëjavuo hesi höjo. Inömohuꞌo boat-ohuꞌo ijumoꞌamoꞌajëjo. Röhu bogo ëhemuoho ijumoꞌi no ae gö vuovavuo hesi höjo.
10 “Oro’orot ayu ai’itin it tanatit tananan i boro kakafin wan tanamara’at, wa boro nataseb, sawar etei boro tanisaroun naatu it auman boro tanamorob.”
11 Vuovavuo hesi höjamu hegorovo Julius-ro Paul-are jöho bogo ejahoꞌi boat baeromo juvaje ahuꞌo boat arijoꞌohuꞌo jabesi jöho ejëhoromo uvadeje: Ëꞌego no ma-vaꞌarëjo.
11 Baise baiyowayan hai orot gagamih Julius, Paul ana tur men nowar, baise wa ana kaifenayan, naatu wa matuwan abisa hio hai tur i’ufunun.
12 Röhu göho buru maja rovëꞌiroho boat ë diröꞌore namiromo gurihiꞌiröhoho ë osoho bogo eni jio hesi jiamu gagorovo ae ahoꞌobëhe uvareje: Ëꞌego no ma-sivoho gabe vaꞌoromo mae javuëꞌoho Phoenix osore suorovoromo buru maja jiëꞌoho ë gurihi raromobe vaꞌirarëjo. Ëhi uvareje. Röhu Phoenix ëho Crete saꞌare osohoje. Maja bevaꞌajire röhu viënöho ruënöho bogo tugohëꞌe ma-vaꞌorahoreje. Ëdiröꞌore vaꞌi nimoruomadeje.
12 Naatu nati awar wa rouwin rarab siba’u imaim ma isan men igewasin, imih orot etei hai kok i boro wa hitimtawiy takakaram na’at atarabon Phoenix imaim rarab siba’u atama. Phoenix awar i tafaram Kurit wanawanan naatu nati awar i gewasin anayabin umabibin oyaw na’atune veya ere’er boro ina’itin nare.
13 Phoenix vaꞌi nimoromo gavare buru burue aruëhi rovamu gagoro boat muebejarue ariböviohuro uvareje: Phoenix vaꞌëꞌoho iae no mae vaꞌejarëromo boat iꞌuhoromo namijöro be baꞌamarue inömoho barojo dönö bamoromo evare vaꞌareje. Vaꞌoromo Crete saꞌa bëhi mare vaꞌareje.
13 Waruw kikimin gurufune tarsisin, orot hinotanot abisa hio i mamatar, imih aumor hitain hiyen naatu rarar hibora’aten Kurit dones sisibin akutitiy.
14 Ma-bisemu vaꞌanovamu gavëꞌi evare buru börömoho Crete saꞌanö jioromo rovadeje. Ëburu hesi ihoho uvarueje: Maja Rojomajinö Röhu Bisemu Aruëhi Rovaje Buroho höjo.
14 Baise men yok yabat gagamin wabin wowog oyawane babin re.
15 Ëburohuro rueromo boat simanonö darugoꞌo anamu gagorovo buru rovajinö vaꞌiröhoho bogo eni javuamu gagoro sivoho garomo vuonugoꞌi huotorovoromo burëro diröꞌo göre bavaꞌamu ëma vaꞌareje.
15 Wa rab, aki bai kewakew run maiye isan abiwa’an men karam basit yabat wan amara’at atit are.
16 Vaꞌaroho vaꞌo saꞌa biseꞌo hesi ihoho Cauda ruëhi nugoꞌi viëhi vaꞌihö gavare ë saꞌahuro buroho urahëꞌëro ma-bisemu uꞌuhamu gagorovo noro sivohojuvo nosi boat biseꞌo ruho bavaꞌaruoho maꞌeno titimareje.
16 Baise anunuw ana nuw kikimin wabin Kauda guruf na’atune bat aki sisibin umabibin isinfafari, naatu hifafair wa kikimin uranane atain yen,
17 Maꞌeno titimoromo boat muebejarue ariböviohuro ë boat biseꞌoho io barojomoromo börömo hesi döre avoho bamareje. Bamonugoromo biririꞌe öꞌoho ujuohoromo boat börömoho avoho tövo rovaꞌo rojomareje bibivego jovoho bogo dadovoröhego. Avoho tövo rovaꞌo rojomoromo uvareje: Boat baejavuoromo öri ëgoböviro Libya saꞌa bëhire vaꞌiramu saꞌa hurihuriro iorovoromo diruvavuoꞌajëromo juhuonivoromo burehu namijaje niögoho muotohoromo baruvebiromo bamamu burohuro boat-ohuꞌo baejavuoromo ëma vaꞌadeje.
17 murab hibow hikiktatan gaigiwas, wa afe’en baginayah yabat buwih run Libia dones yen yara’ahih hirouw hibir, basit rar hitaiyen hire wa bat earuw.
18 Ëma vaꞌoromo gavare buru böröme ma-darugo maꞌo rovadoho bogo barëjamu gagorovo boat iꞌuhoromo diruvoꞌajëromo boat-ehu ujuoho vaꞌaje inömoho nërö aevoromo ujuohoromo jovore ruruhöꞌöjareje.
18 Yabat i wan fus kubar rouw in marto, naatu wa afe’en sabuw sawar hibow hisrouruwen riy yan hire.
19 Ruruhöꞌöjëꞌëro nërö boat mu vaejarue hesi inömoho ëhuꞌo jabesi övëro ujuohoromo jovore ruruhöꞌöjareje.
19 Naatu veya baitaunin i wa ana sawar afa: rar, murab, koutataren, naatu boy i hibow taiyan hitaiyen hire.
20 Ruruhöꞌöromo vaꞌaroho no majae bogo gavëꞌe jije bogo gavëꞌe ëhuro öroho dadivavuoromo ëma vaꞌaroho buru börömo bëhe ruemu ruejuvo majae ahoꞌobëhe barëjamu gagorovo uehorovoromo uvareje: Bogo iꞌovoꞌi vuovavuo hesi höjo.
20 Tafaram etei gugum aki sumar, daman men a’itah veya manin maiyow yabat kutuw rouw inan aki etei akasiy yawas isan anotanot ai not etei sawar.
21 Vuovavuo hesi höjamu boat muebejarue aribövioho ioho bogo ueꞌahëꞌe ma-muemu vaejuvo majae ëgobövie barëjamu gëgorovo Paul-ro riꞌöromo uëvadeje: Ariböviajo. Mamiꞌe nasi jöho ejehoꞌi Crete saꞌaho bogo nugo rueꞌibejarijëjo bövioho biseꞌoho bogo ëhioho sisërëjahuoꞌibejajo.
21 Orot nati wa afe’en veya bai’ab ama yabat rarabi bay men yait ta eaan, Paul misir nah yan foun bat eo, “Oro’orot kwa gewasin ayu fanau kwatanowar Kurit tatama’am iti sawar boro men hita’af naatu boro men ta yababan tab.
22 Iae ëhi höjo röhu naro uëvajëjo: Biririvohëjo. Jemë ae gemu vaduꞌoho bogo guomëvoꞌajëjo. Boat-ohemu dadorovoꞌi jemë mae raromoꞌarujëjo.
22 Baise boun i kwa abifefeyani koufair kwanab, anayabin kwa orot etei boro men ta inamorobomih. Wa akisinamo boro natafofor na’unun.
23 Naehu ëhi uëvaje hesi bëhoho God-are aëro jevëꞌëro naro hu rajahijaje höjo. Ëa hesi anerahuro jaruvo vahiꞌe ro nasi bëhire namiromo
23 Fai gugumin God ayu aru, naatu God ayu akwakwafir i ana tounamatar iyafar ayu sisibu’umaim bat,
24 uevade höjo: Paul nadi juhuonivëjo. Ëhesi bëhoho jasi muëro jiëꞌëro ja vaꞌoromo Rome a börömo hesi nunire namiꞌaꞌanuëjo. Ëhuni bogo öriroho guomoꞌaꞌanuëjo. Röhu ave jöhuꞌo hejëjo. God-ro jasi örire huë baejavëꞌëro ëhi ajamiꞌajëjo. Huro jasi jöëni uehorovoromo jaꞌo boat-re jijiharue aribövioho ahoꞌobëhe ajëmiꞌiramu bogo vuovëvoꞌajëjo.
24 naatu iuwu, ‘Paul men inabir, o i boro Caesar nanamaim ubar hibit hinibabatiyi. God i ana kabeberamaim sabuw iti bairi wa afe’en kwanan hai yawas etei o umamaim ya, imih boro men yait ta namorob.’
25 Ëhi jiëꞌe jö maho anerahuro uevëꞌe jiaje ëhuni jemëro biririvohëjo. Ëhesi bëhoho naro God mae uehorovoromo uvajëjo: Aneraehu uevadëhi iae ëhi mae javuoꞌajëjo.
25 Imih oro’orot koufair kwanab! Anayabin ayu God abitumitum abisa eo anonowar na’atube boro nasinaf.
26 No mae javuoꞌi röhu burëro boat-oho baeromo vaꞌiramu saꞌa motumoture iorovoꞌajëjo.
26 Baise it i boro narabit tanan nuw ta ana donesamaim boro nayara’ahit.”
27 Paul-ro ëhi majëhijamu majae ahoꞌo 13 barëꞌi vahie 14 vahiromadeje. Vahie 14 vahiromamu Mediterranean sö jovore ëma vaꞌareje. Vaꞌaroho vahi ririꞌe jiamu gagorovo boat muebejarue ariböviohuro uvareje: Nani no saꞌa bëhiro rovaruëjo.
27 Yabat rabi Mediterenean tor yan areremor fur rou’ab sawar veya 14 baib ana veya nati ana gugumin imaim wa afe’en baginayah naniyah hibaib aki i ana tafaram abiyubin.
28 Saꞌa bëhiro rovaruëromo jovo vahuoho diehi jiego gaꞌirögoro vahuvo garomo gavareje jovo hesi ëgoho 40 metre ëminoꞌe jiamu. Vahuvo ganugoromo roriꞌo vaꞌoromo röhu maho vahuvo garomo gavareje jovo hesi ëgoho 30 metre jiamu.
28 Basit murab hibai aumor hi’utan hitaiy re taiy hifufufum ana fofonin i 40 metres naatu hima kafai naatu hifufun maiye hi’tin i 30 metres.
29 30 metre jiamu gagorovo uvareje: Nosi boat-oho vaꞌo munë masijoro vaꞌo titimoꞌajëromo juhuonivareje. Juhuonivoromo boat iꞌuhoromo namijöro be ioꞌamarue inömoho 4 ëhi boat dejonö jovore be ioꞌamoromo vahie ëgobövie jiamu uvareje: Ma-burëro sisonuvego no öri ariꞌe gavarëjo.
29 Naatu hai bir i ra’at yabin yabat boro wa nab anan ar afe’en nayara’ah, imih aumor etei kwafe’en wa uranane hitaiyen hire naatu mar saise to isan hima hiyoyoban.
30 Ëhiꞌojuvo boat muebejarue ariböviohuro boat biseꞌore huruomo vaꞌi nimoromo sareramuiromo uövuareje: Boat börömoho avoho namijöro iꞌuꞌe inömoho boat nuninö be ioꞌamoꞌi ëhuni boat biseꞌoho baꞌobueromo jovo döre baꞌamaruëjo ë raromoromo muoho vaeꞌiro. Ëhuni ëꞌaruëromo boat biseꞌoho babaꞌamareje.
30 Imaibo wa afe’en bowayah wa baihamiyin bihiramih hima hiyakitifuw. Naatu wa kafai hirufam harew yan hitaiy re, hitifuwen wa nanane aumor baitaiyin hitarouw hitanan i aunah hitanamih.
31 Babaꞌamëꞌëro ë abueromo huruomo vaꞌiaꞌamu gëgorovo Paul-ro muorovo a börömoho Juliusꞌo hesi muorovo ariböviohuꞌo uëvadeje: Nume boat muebejarue aribövioho ave boat börömore bogo raromoꞌi huruomo vaꞌëꞌoho saꞌare vaꞌirarijoho bogo eni jëvoꞌajëjo. Vuovëvoꞌajëjo.
31 Baise Paul baiyowayah hai orot ukwarin bobonawiyih naatu baiyowayah iuwih eo, “Iti wa afe’en bowayah wa afe’en men hinama’am na’at, kwa etei i men karam boro yawas kwanab.”
32 Ëhi majëhijamu hegorovo muorovo ariböviohuro boat muebejarue ariböviehu huruomoꞌiröhe öroho tugohoꞌi boat biseꞌo tövare öꞌoho tariöꞌöjamu boat biseꞌohuro a rumoꞌe ma-gagëremu vaꞌadeje.
32 Basit baiyowayah kaiy hibow wa kafai ana murab hi’afuw naatu hitumar e’aruw in.
33 Ma-gagëremu vaꞌamu sisonuvoꞌiaꞌamu gagorovo Paul-ro ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Ie ihëjo. Jemë nurunuruëgamu ioho bogo ijëꞌe ma-dë gagëremu raromo jijiharijoho majae ahoꞌo 14 barëjëꞌe jëvajëjo.
33 Mar sibisib auman, Paul orot etei iuwih eo, “Kwa i bay kwanaa, anayabin bay en kwama’am boun fur rou’ab sawar naatu ya wanawanan i men abisa ta ema’am.
34 Ëhuni uëvajëjo: Ie ihëjo ëhuro jemesi dajoho bogo ma-ruhorovoꞌi biririvoꞌirarije höjo. Ëhesi bëhoho jovoho raboho bogo anëgoꞌi jemesi sino hahoꞌoho ahoꞌo ma-mae jëvoꞌajëjo.
34 Imih abifefeyani bay kwanaa fair kwanab, arib boro men ta nata’uy nare nakasiyomih.”
35 Ëhi uënugoromo ie baeromo ae ahoꞌobëhe jabesi nunire God-are örire mae uaromo ioho atoromo ijadeje.
35 Paul iti eo ufunamaim rafiy bai orot etei nahimaim God ana merar yi, imasib naatu busuruf eaan.
36 Ijamu gagorovo ae ahoꞌobëhe biririvoromo jabuꞌo ie ueꞌahareje.
36 Etei hi’itin koufair hibai naatu etei’imak bay afa hibow yah hirutan.
37 Röhu no ae ahoꞌobëhe 276 ëminoꞌe boat-re raromareje.
37 Naatu aki nati wa afe’en anan nai etei i 276.
38 Ae ahoꞌobëhe ie ueꞌahoromo daꞌuëgamu hegorovo wheat irunoꞌoho suevoromo jovore ruruhöꞌöjamu boat-oho sasohoromo ma-döro hetebe vaꞌadeje.
38 Orot etei bay hi’aa yah biw ufunamaim, wheat nati wa afe’en hi’iuin hibow harew yan hitaiyen hire wa kerer.
39 Hetebe vaꞌojuvo sisonuvamu boat muebejarue ariböviohuro saꞌaho garomo uvareje: No ari rahu rovare höjo. Ari rahu rovare höꞌi uherihoromo gavareje osore nieꞌuahe jiamu gagorovo uvareje: No eni javuëꞌoho boat-oho baeromo ë nieꞌuahore vaꞌejarëjo.
39 Mar totoririb ana veya wa afe’en baginayah dones men hi’inan, baise umabibin ana dones hi’itin naatu wa hibai hisinaftobon nati dones yen baitet ra’ahin isan hinunuw.
40 Ëhi uvonugoromo boat iꞌuhoromo namijöro be ioꞌamare inömo ë hesi öꞌoho tarivamu iꞌu inömohuꞌo öꞌohuꞌo jovore rireromo vaꞌamu boat-oho sasohadeje. Sasohamu boat hunuovarue ijo be nugare öꞌoho jiovo nugareje ëhuro ijo damuoho maꞌenoromo hunuovobe vaꞌoröhëro. Jiovo nugoromo burehu ro namiromo boat bavaꞌaje niögoho boat simanonörire ijo namore baꞌojiomoromo be nugareje ëhuro boat-oho nuninö darugoꞌo vaꞌoröhego. Boat-oho ëhi avohonugoromo eni jiamu gagorovo nieꞌuahore vaꞌi vaꞌareje.
40 Wa ana aumor hi’afuw tai yan hi’in naatu gunig ana murab au ta’imon hirufam, imaibo rar hibora’ah wa bai aki au dones anunuw arun.
41 Vaꞌihöromo boat-oho nieꞌu hurihuriꞌere iorovadeje. Iorovamu boat simanonöho nieꞌure diruvëꞌëro unovamu daꞌirinöho jovo vöröhuro ano dadovoꞌamadeje.
41 Baise wa nunuw rur yabat rab mamay yan yen naatu yara’ah nanane re tatab bai’etaw isan men karam, naatu uranane yabat rab tagurugurus.
42 Dadovoꞌamamu gagorovo muorovo aribövioho jaburo jöe mevoromo uarovareje: Ëꞌego no savojiꞌe aribövioho muoꞌamarëjo. Sövöe muoromo vaꞌoruomoꞌajëjo.
42 Baiyowayah dibur etei rouw morob isan hiyakitifuw, men hikok boro hitataiy dones hitayen hitabihir.
43 Ëhi uarovamu jabesi börömohuro Paul bogo guomoꞌi ma-mae hijöro nimoromo ahëvadeje. Ahëvoromo no uövuadeje: Ae rahu sövöꞌe jëvëꞌoho urimo jovohuro revoromo sövöe muoromo vaꞌo ravojiomorëjo.
43 Baise baiyowayah hai orot gagamin i Paul tiyawas imih baiyowayah abisa hinot hio i eotanih, naatu iuwih eo, “O yait itaiy isoso’ob wan kukununuw kure kutaiy kwen dones kuyen.
44 A ioroꞌioroho jemëro ijo haꞌose o boat dadorovade ijo vitu vituoho ujuohoromo jovo döro vaꞌoromo vaꞌo ionoro ravojiomorëjo. Ëhi uövuadeje. Ëhi uöromo no ae ahoꞌobëhe ëhiꞌoromo vaꞌo ari mare ravojiomo barëjareje.
44 Naatu afa i boro uf hinare wa rab tatagurugurus rebarebah afe’eh hinayen hinataiy hinarun.” Aki iti na’atube asinaf etei yawasi ataiy an dones yan ayen men yait ta morob. Wa tafofor hire au dones tetataiy|alt="shipwrecked people making for shore" src="cn02045B.tif" size="col" loc="Act 27.44" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.44"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.