Atos 15
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Paulꞌo Barnabasꞌo Antioch amore arijamu iae ae göëro Judea saꞌare jiëꞌëro rueromo Keriso-are aribövioho majëhiromo uënövareje: God-arire mae vaꞌi nëgëꞌiroho Moses-hu Jew rajo nosi jögoru jajivadëhi saꞌa ioroꞌioro rajoho jemëꞌo sinoho ëhi tarivëhego God-are aribövie jëvoꞌirajo. Sino bogo tarivëhëꞌoho bogo maroho vaꞌaꞌarujëjo.
1 Orot afa Judea’ane hire hina Antioch hitit baitumatumayah nati’imaim hima’am hi’obaibiyih hio, “Kwa i Moses ana ofafar eo na’atube a’ar mo’oh hina’afuw kwa boro yawas kwanab.”
2 Bogo maroho vaꞌaꞌarujëjamu hegorovo Paulꞌo Barnabasꞌo jaburo riꞌöromo irovoromo darugoꞌo jö ahoꞌahëmiromo iꞌe rovare aribövioho uëvareje: Saꞌa ioroꞌioro rajoho nadi ëhi jiëꞌe jöho majëhirëjo. Majëhirëjamu Antioch ekaresiaho jaburo Paul Barnabas Antioch amore ekaresia a ioroꞌioroho ëhi baejëvareje jaburo Jerusalem amore vaꞌoromo apostle ömoꞌömohuꞌo Jerusalem ekaresia a duvaho ioroꞌiorohuꞌo sino tarivoꞌiröhe jöho mevoꞌiröhego.
2 Paul, Barnabas hairi iti bai’obaiyen isan nati orot bairi higam tur manin maiyow hio, basit Paul Barnabas hairi naatu Antioch orot afa na Jerusalem tur abarayah naatu regaregah ai’in bairi iti tur yamutufurin isan hirubinih.
3 Baejëvoromo rëmöꞌöjamu Paulꞌo Barnabasꞌo jaburo a ioroꞌiorohuꞌo gemu mae ae jöe majëhibe Phoenicia saꞌare Samaria saꞌare vaꞌareje. Majëhiromo uënövareje: Saꞌa ioroꞌioro rajoho iae aevoromo God mae uehorovoruomohijajo. Ëhi uëꞌego Christian aganoho ahoꞌobëhe ë jöho heromo börömo bëhe nimorohonövareje.
3 Ekaleisia ana kou’ay wanawananamaim iti sabuw hiyafarih hin. Naatu hiremor hina Fonisia naatu Samaria’amaim hi’afuwabon hirabon. Ufun Sabuw mi’itube God hibai hibitumatum isan hai tur hi’owen, naatu baitumatumayah nati’imaim hima’am iti tur hinowar yasisir dogoroh awan karatan.
4 Amo ëhi jiëꞌe jöho majëhibe rueromo Jerusalem suorovareje. Suorovamu gëgorovo apostle ariböviohuro ekaresia a duvaho ömoꞌömohuro ekaresia a ioroꞌiorohuro ëho jaburo jejëmiruomadeje. Jejëmijamu rueho jaburo jöho majëhiromo uëvareje: God-ro ëhi ajamuamu muoho vaeromo rovare höjo.
4 Hina Jerusalem hititit ana veya’amaim, God ana ekaleisia, Tur Abarayah, naatu regaregah ai’in etei nati’imaim hima’am hai merar hiyi. Naatu Paul Barnabas hairi hibinanawan ana veya God isah mi’itube sisinaf hai tur hio’owen.
5 Ëhi majëhijamu Pharisee aribövie Iesu mae uehorovarue a ioroꞌiorohuro riꞌöromo uëvareje: Iae ëhi höjo röhu saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi sinoho tarivëhoromo jöe majëhiromo uëꞌejarëjo: Moses-hu bojamuade jögoroho ejahonövorëjo. Ëhuremu mae höjo.
5 Baise baitumatumayah afa Pharisee hai kou’ayane himisir hio, “Nati sabuw i boro hai ar kanabih hina’afuw naatu tana’uwih Moses ana ofafar hini’ufunun.”
6 Ëhi uëvamu hegoro apostle ariböviohuꞌo Jerusalem ekaresia a duvaho ioroꞌiorohuꞌo ë jöho mevoꞌi gagovareje.
6 Tur Abarayah regaregah bairi hina hiku’ay iti baibat nutitiyin isan
7 Jöho mevojuvo Peter-ro riꞌöromo uëvadeje: Aganomë jemëꞌo gavarujëjo urimëꞌi God-ro na jemesi ririre baejevade höjo naro hesi jö maho majëhijego saꞌa ioroꞌioro rajoho jaburo heromo Iesu mae uehorovoröhego.
7 Manin maiyow hibas inan ufunamaim Peter misir eo, “Taitu baitumatumayah kwa kwaso’ob marasika God ayu kwa wanawanamaim rubinu iti Tur Gewasin Ufun Sabuw isah binan isan, saise i auman iti tur hitanowar naatu hititumatum.”
8 Jaburo mae uehorovamu God-hu hesi Aruꞌaho Jew rajo Keriso-are aribövi mamuadëhi saꞌa ioroꞌioro rajoho jabuꞌo ëhi mëmade höjo ëhuro noro garomo uvoröhego: God ae ahoꞌo nosi dë vövöbajoꞌo gövuajohuro hesi Aruꞌahoho saꞌa ioroꞌioro rajoho mëmijëꞌëro ëhuni huro jabuꞌo mae uehorovëvajëjo.
8 God orot etei dogoroh i so’ob, imih Anun Kakafiyin it bitit na’atube Ufun Sabuw auman itih, nati’imaim ebi’obaiyit God nati sabuw auman ibasit ebowabow.
9 God-ro Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo bogo gö gö uehorovavuoꞌi ma-gemu uehorovavuade höjo. Ëhesi bëhoho saꞌa ioroꞌioro rajohuro Keriso mae uehorovamu God-ro jabesi sisëho uꞌovëho barëjade höjo.
9 God it isat esisinaf na’atube i auman isah ef ta’imon esisinaf, anayabin i hai baitumatumamaim dogoroh eyayafur.
10 Moses-hu bojamuade jögoroho iꞌu maꞌëro jiëꞌëro noꞌo nosi hijo mionoꞌohuꞌo vaeromo mare vaꞌiröhoho bogo eni javuade höjo. Ëhi jiëꞌoho jemë rabëni nëgajëjo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo ëhi jiëꞌe iꞌuꞌe muoho bojëmiꞌiro. Jemë rabëni God-are dëho bijioho gaꞌi nëgajëjo.
10 Naatu boun aisim bit gagamin it uwatanah naatu it men karam tata’abar i kwabai bai’ufununayah tuwabuh kwayara’ah God routobon kwabitin.
11 Bogajo. No mae uehorovoromo uvarue höjo: Bogo noehu mu vaejaruohuro aꞌi hesi Bada Iesuhu huë baeromo ajamuijajohuro iae ëhuro Jew rajoho no maro raromoꞌejarëjo. Saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi öri jiajëhi noehu maro raromoꞌiröhe öroho gemuoho höjo.
11 En! Baise, manaw kabeber ata Regah Jesu’umaim nan it ta’ita’imon taitumatum tabai biyawasit na’atube ibo hitumatum hibai yawas itih.”
12 Peter-ro ëhi majëhijamu Barnabasꞌo Paulꞌo riꞌöromo uëvareje: God-ro ajamuamu noro darugoꞌe mu gö gö ëhi ëhi vaeromo saꞌa ioroꞌioro rajoho ajëmibe jirehare höjo. Ëjöho heꞌiro ae ahoꞌobëhe jörumoraejareje.
12 Kou’ay nati etei awah fot hima Paul Barnabas hairi God ina’inan fokarih naatu baifofofor mi’itube i wanawanahimaim Ufun Sabuw isah sisinaf i hai tur hiowen hima hinowar.
13 Jörumoraejamu Barnabasꞌo Paulꞌo jöho majëhi barëjamu hegorovo James-ro riꞌöromo uëvadeje: Aganomë nasi jöhuꞌo hehëjo.
13 Hio in sasawar ufunamaim, James misir eo, “Taitu naatu tuwai’inah anao kwananowar!
14 God-hu saꞌa ioroꞌioro rajo aevoromo uehorovëvoromo a ioroꞌioro hesi baejëvade jöho Simon-ro ë jöho majahuijamu no hejare höjo.
14 Simon iti boun mi’itube God ana naniyan wantoro’ot Ufun Sabuw wanawanahimaim bow i ana sabuw nowan himatar kakaifih isan iti kubuna tanowar.
15 Ëjöho iae mae höjo. Ëhesi bëhoho God-hu saꞌa ioroꞌioro rajo baejëvoröhe jöho urimëꞌi jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviohuro jajivare höjo. Jabesi ae gemuëro David-are ujo gagovëvoröhe jöho uhuꞌe huotovoromo jajivoromo uvëꞌe höjo:
15 Dinab oro’orot hai tur etei iti tur isan i tibasit. Bukamaim iti na’atube eo.
16 Badaro uvavohijajo: Ëhesi ijonö naro vuonoröꞌö rueromo David-are javu dadorovadoho evare avoho vaeꞌejöjo.
16 ‘Iti ufunamaim ayu boro ana matabir, Regah eo,
17 Namiꞌiramu saꞌa göëro göëro Bada na birohevoꞌi nahevoꞌaruëjo.
17 Saise sabuw afa boro ayu hinanuwuhu hinan,
18 Mami göꞌe huro ë jöho aevoromo majëhadoho hebe rovëꞌe javuajëjo.
18 Imih Regah eo, iti i marasika eo hinowaraka.’
19 Ëhuni na ëhi uehorovajëjo. Saꞌa ioroꞌioro rajehu huotorovoromo God mae uehorovëꞌoho no nosi iꞌuꞌe muoho jabesi öriroho bogo bojëmiꞌi
19 “Iti i ayu au not,” James ikofan eo maiye, “Ufun Sabuw God isan temamatabir men tana’otanih.
20 aꞌi ma-suriro jöho nugöꞌöromo uëꞌejarëjo: Aehu sareriꞌe god göëni göëni bahijëꞌe mioho uvorëjo: Sisë höromo nadi ueꞌahorëjo. Nadi önöꞌoho jijihorëjo. Mi hesi köho nadi ueꞌahorëjo. Huë ahahëꞌe mioho köꞌe jiaje nadi ueꞌahorëjo. Ëjöhemu jajivoꞌejarëjo.
20 Baise nati efanin fef tanakirum hai tur tana’owen, bay sibor hiya’ay biyah eregubagub auman men hinaa, men hina’in tabitabir hiniwa’an kwanekwan, masanuw sikah birabir naatu wanawanah rara auman men hinaa.
21 Ëhi jiëꞌe jögoru jajivoꞌiröhe ë hesi bëhoho Moses-hu ëhi jiëꞌe jö bamadoho mamiꞌe ame ahoꞌobëhe majëhibe rovëꞌe höjo. O hesi jöho Jew rajo nosi nuho majaho rovego noehu God rajahijarue osare osare Moses-are jöho adahego jaburo hejarue höjo. Ëhuni ëhi jiëꞌe mu gororovoꞌiröhe jöho saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi örire nugöꞌöꞌejarëjo.
21 Anayabin Moses ana ofafar i kwamur moumurin maiyow Kou’ay Baremaim Baiyarir Ana Veya mar etei hibiyab hibinan hinonowar.”
22 James-ro ëhi uëvamu hegoro apostle-ho jabuꞌo ekaresia a duvaho ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo jöe mevoromo uvareje: Ëꞌego no nosi a ioroꞌioroho baejëvego jaburo Paulꞌo Barnabasꞌo gemu mae Antioch amore vaꞌirarëjo. Ëhi majëhijamu ekaresiae ae ahoꞌobëhe uvareje: Ëhi jiëꞌoho iae mae höjo. Ëhi uvoruomoromo Judas hesi iho göho Barsabbasꞌo Silasꞌo jabumë niöꞌi baejëvareje ekaresiaho jaburo ë ae niöꞌi jabesi örire mae uehorovaruëro jiëꞌëro.
22 Imaibo tur abarayah, Regaregah ai’in naatu kirisiyan sabuw bairi hita’imon hai not hibogaigiwas orot afa kou’ayomaim roubinih Paul Barnabas bairi au Antioch baiyafarih isan hio. Basit Judas wabin ta Barsabas, Silas hairi hirubinih, iti orot rou’ab i baitumatumayah hai bonawiyenayah orot gagamih.
23 Baejëvoromo suroho jajivoromo bavaꞌojöro bojëmijareje. Surire jajivare jöho ëhi uvëꞌe jiadeje: O asëꞌe Jew rajoho bogo aꞌi saꞌa ioroꞌioro rajoho Antioch amore Syria saꞌa ioroꞌiore Cilicia saꞌare raromaruje ariböviohumë apostle ariböviohuꞌo Jerusalem ekaresia a duvaho ömoꞌömohuꞌo jemesi ö muenoꞌëro javuëꞌëro noro jemesi örire jejëmaruëjo.
23 Naatu fef i iti na’atube hikirum hitih hibai hin.
24 Röhu no hejare höjo uvavamu: A ioroꞌiorohuro nosirire jioromo öꞌare höjo. Öꞌoromo jöe gö majëhiromo jemesi simanoho sisëvojëhamu uehore gö gö baejarije höjo. Röhu ëho bogo noehu uëvamu ëꞌare höjo.
24 “Aki tur anowar orot afa aki ai kou’ayane hitit hina hai turamaim abisa hio i kwa anot hikwaris. Naatu nati orot i men kafai aki biyai’ine fair aitih nati tur hibai hinamih.
25 Ëhuni no ae ahoꞌobëhe gemuoro gagovoromo jöe mevoromo uehore gemuoho baeromo uvare höjo: Noro ae gö baejëvoꞌejarëjo jemesi örire rëmöꞌöjëvego jaburo nosi aemoꞌaeme Barnabasꞌo Paulꞌo gemu mae öꞌiröhego.
25 Isan imih aki aru’ay ao aibasit tur abarayah afa arubinih kwa isa abiyafarih. Iti orot i boro ata ofonah Barnabas Paul bairi hinan.
26 Barnabasꞌo Paulꞌo vuovëvoröhe jöho bogo uehorovëꞌe ma-biririvoromo nosi Bada Iesu Keriso-are muohuremu uehorovëꞌe arijare höjo.
26 Iti orot rou’ab ata Regah Jesu Keriso wabin isan hai yawas etei hikwahir tebowabow.
27 Röhu Judasꞌo Silasꞌo jabuꞌo gemu mae rëmöꞌöjëvaruëjo jaburo öꞌoromo noehu jajivarue jöe gemuoho majëhijego heꞌirarijego.
27 Imih Judas Silas hairi kwa isa abiyafarih, i boro hinao kwanowar sawar ta’imon iti fefemaim akikirum na’atube.
28 God-are Aruꞌahohuꞌo noꞌo jöe gemuoho uehorovoromo uvaruëjo: Jew rajo nosi iꞌuꞌe mue gö gö bogo bojëmiꞌi ave jögorohuremu bojëmiꞌejarëjo.
28 Aki Anun Kakafiyin bairi aibasit men bit gagamin atit kwatab, ofafar iti bai’ufnunin isan aibasit abit sisibinamaim.
29 Aehu sareriꞌe god göëni göëni bahijëꞌe mioho nadi ueꞌahorëjo. Mi hesi köho nadi ueꞌahorëjo. Huë ahahëꞌe mioho köꞌe jiaje nadi ueꞌahorëjo. Nadi önöꞌoho jijihorëjo. Ëhi jiëꞌe mu gororovëꞌoho ëhuro mae jëvoꞌajëjo. Ahia minoꞌëjo. Surire jöho ëhi jajivoromo bojëmijareje bavaꞌoröhego.
29 Bay wagaburisah hisisibor men kwanaa, for rara auman men kwanaaf for sikah hibir himomorob men kwanaa, naatu in baisesebar kwanekwan i kwanahaiw. Sawar iti ao na’atube kwanasisinaf kwa a ef etei boro namutufor. Gewasinamaim aotuturi, kwanama.”
30 Bojëmiromo rëmöꞌöjamu Paul Barnabas Judas Silas ëho jaburo vaꞌaroho vaꞌo Antioch amore suorovareje. Suorovonugoromo Christian aribövioho ahoꞌobëhe gagovëvoromo suroho bojëmijareje.
30 Orot hiyafarih tur hibai hin Antioch hitit, nati’imaim ekaleisia tutufin etei hi’af ayuwih rou’ay gagamin hibai naatu fef hitih.
31 Suroho bojëmamu ekaresiae ae ahoꞌobëhe hejare adahoromo uvavamu: Jew rajo nosi iꞌuꞌe muoho saꞌa ioroꞌioro rajoho bogo bojëmiꞌejarëjamu hegorovo uvareje: Sasohëꞌe mu maho rovëꞌe höromo nimorohoruomadeje.
31 Fef hibai hibiyab ana maramaim dogor wanawanan yasisir awan karatan koufair tur hinonowar isan.
32 Ëhiꞌamu Judasꞌo Silasꞌo jö God-aro baeromo majëhijarue aëro jëvëꞌëro majae ëgobövie jöe majëhiromo Christian agano jabesi dë vövöbajoꞌoho biririvëhareje.
32 Judas Silas hairi i God ana dinab oro’orot, imih i tur manih maiyow hima hidudur, baitumatumayah koufair hitih naatu tafah fair hiyai.
33 Ëhiꞌoromo majae ëgoꞌo Antioch arijamu evare ë Christian aganohuro rëmöꞌöjëvoromo uëvareje: Huë mae baeromo vaꞌorëjamu jaburo Jerusalem jioromo rëmöꞌöjëvamu rovare ë aribövi jabesirire sionëro vaꞌareje.
33 Fur bai’ab na’atube hima’am ufunamaim himisir taih tuwah tufuwamaim hio tuturih naatu sabuw iyab hibiyafarih isah himatabir maiye hin.
34 [Aꞌi Silas-ro ëhi hiꞌi uvadeje.]
34 Baise Silas nati’imaim ana not bogaigiwas iban ma maiye.
35 Iae Paulꞌo Barnabasꞌo jaburo Antioch majae ëgoꞌo arijareje. Ariromo jabu niöꞌi o a ioroꞌioroho ahoꞌobëhe ëho jaburo Badare jöho ekaresiae majëhiromo bëhoho röjëhinövareje.
35 Naatu Paul Barnabas hairi Antioch imaim mar kafai hima, naatu baitumatumayah afa nati’imaim bairi sabuw afa hi’obaibiyih naatu Regah ana tur gewasin hibinan hiremor.
36 Ëhiꞌojuvo iae Paul-ro Barnabas uavadeje: No urimo Badare jöho majëhibe amo göre göre dinöꞌe dinöꞌe jireharire ëꞌego no ë vuonoröꞌö vaꞌoromo gëvarëjo Christian aganoho diehi diehi muoho vaeruomego.
36 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Paul ana not bogaigiwas Barnabas isan eo, “It boro tanamatabir maiye bar merar etei taituwat tema’ama’amaim tanarun tanatit taninanawanih, Regah ana tur nati’imaim tabibinan tana’itin sabuw basit tema’am.
37 Ëhi uavamu hegoro Barnabas-ro uavadeje: Iae mae höjo röhu na negajëjo John Mark-ro noꞌo öꞌojöro.
37 Nati ana veya Barnabas i kok John Mark tab bairi hitan.
38 Ëhi uavamu Paul-ro uavadeje: Bogajo. John Mark-hu noꞌo öꞌëꞌoho bogo maehu höjo. Ëhesi bëhoho urimëꞌi mue ajamuibe juvoromo Pamphylia saꞌare ramuöꞌöꞌi sionëro rovade höjo. Ëhi jiëꞌe a bavaꞌëꞌoho na bijönegajëjo.
38 Baise Paul i men kok boro John Mark hitab bairi hitan, anayabin i men bairi hima hai bowabow hibow in yomanin hisawarimih, baise i Pamfilia imaim ihamiyih matabir maiye.
39 Bijönegajë uaromo Paulꞌo Barnabasꞌo irorovoromo göëro öre gö vaꞌi göëro öre gö vaꞌadeje. Vaꞌiro Barnabas-ro Mark huꞌirae baeromo boat-re ajiomoromo Cyprus saꞌare vaꞌadeje.
39 Nati’imaim Barnabas Paul hairi higam tur fokarih hio, naatu hairi hikusib Barnabas Mark bai hairi wa hibai au Cyprus hin.
40 Cyprus vaꞌirögoro Paul-ro Silas uavadeje: Rovego jaꞌo naꞌo muoho vaebe jirehoꞌirarëjo. Jirehoꞌirarëjamu Silas-ro uavadeje: Iae ëhiꞌoꞌejarëjamu Christian agano ömoꞌömohuro Paulꞌo Silasꞌo Badare övo döre rëmareje huro ajëmego mu mae vaebe jirehoröhego. Rëmamu Paul-ro Silas huꞌiraeromo vaꞌadeje.
40 Paul Silas rubin bai naatu tafaram bihamiy ana veya, baitumatumayah orot rou’ab hibuwih higegewasinih Regah ana manaw ana kabeber wanawanan hiyari’iyih takaifih isan.
41 Huꞌiraeromo vaꞌadoho vaꞌo Syria saꞌare Cilicia saꞌare ekaresia aribövioho jöe majëhiromo ëhuro jabesi dë vövöbajoꞌoho biririvëhobe vaꞌadeje.
41 Basit Paul misir Syria naatu Silisia wanawanahimaim run remor ekaleisia koufair itih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.