Mateus 26

Basef Buꞌwafi Godi (AOJ) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Jisas nawalipasa basef ifimba laufi ma hiꞌalef, ama nogota atamba anen naꞌipa alipumi ananimi naꞌi,
1 — ausente —
2 “Ipaꞌ pegawa, nimaguf bif dowaf ataꞌ fapoma nemaf afamba ma sogaꞌ gwaꞌaisi luꞌwasi saꞌi Pasova afegataga. Atiasi nemaf afamba anona aman nowalapa aeꞌ ataga epen egefaꞌ alop epesi ma anom amam boumi mogandele lawag usiꞌigai tiꞌwanaegai mohe egagaꞌ.”
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Nemaf afamba amom pris dembami maloma agufumi esis Judai munduwaꞌanima mape ipat Kaiafasi, anen pris dembinai nape nagaliꞌma pris hiamii.
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 Eaꞌ maꞌi basef mandameꞌmaefa mondaꞌ uhuf mefeꞌma mombaloꞌ Jisas mohana nogagaꞌ.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Owaꞌ amom mandaiwaꞌma mogombaloꞌana nemaf afamba sandaꞌ gwaꞌaisi isimba luꞌwasiafi. Naꞌamba epes hiasi ukup awep eaꞌ sohafel sondaꞌ wandaf.
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Nemaf afamba Jisas nafeꞌ Betani nape ipat anona aman Saimoni, fowaꞌ aowas aunai nandaꞌ alop ananipi pagambuꞌwi, apaꞌ deiꞌ amboꞌona.
6 — ausente —
7 Eaꞌ anoꞌw nemataꞌw kwafiꞌmai anen kwahapila anol botol sandaꞌal siꞌi otami, embel sanda alogw fasigwi gwagaꞌani sagatalin otamba luꞌumbai nala botol alamba. Eaꞌ kwakoloꞌw sanda inimba newala balaga Jisasi ma tebol anen nagatomama.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Amom alipumi ananimi mati naꞌamba, ukup amamipi awep aꞌowaꞌ. Eaꞌ maꞌi, “Deiꞌ maina akoꞌw kwagahambombaga sanda inimba nagafeꞌ dowaf?
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 Iꞌi afaꞌ ofaꞌana anis epes sotalin moni hiani ma afaꞌ ofaꞌan ogasoꞌ epes isimba kwahusa gwaꞌaisi mainai, daoꞌ andeandeꞌ. Apaꞌ owaꞌ, owaꞌatin.”
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Eaꞌ Jisas nogawa ukup amamipi, naꞌipam naꞌi, “Deiꞌ maina ipaꞌ ukup awasip pagapoma nemataꞌw akwamba? Owaꞌi. Akoꞌw kwandaꞌ waf afamba fasifima aeꞌ.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Isimba kwahusa gwaꞌaisi maini sape salomepa nimaguf hiafi. Apaꞌ aeꞌ ina ataꞌ elomepa egape nimaguf hiafi, owaꞌatin.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Nemataꞌw akwamba kwakoloꞌwa sanda inimba ma alop aeꞌapi, kwandaꞌ isimba kwindilaꞌwaifa felefeleꞌma esis sogawe matmat.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 Endilisi aeꞌ aꞌipipa, ganimba itap walemb hiagoma anaf sigaꞌipasa basef buꞌwafi aeꞌafi, siꞌipasa basef akoꞌufi wapani ma ukup pegapoma waf buꞌwafi akoꞌw kwandaꞌmeafi.”
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Nogota atamba anona amom alipumi Jisasi 12-pelaim, aman anamba Judas Keriotinai aꞌ nafeꞌma amom pris hiami dembami.
14 — ausente —
15 Eaꞌ nahaliꞌam naꞌi, “Ipaꞌ paꞌi peseꞌe main petalowe ma igihimbaꞌmepana?”
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 Aꞌi owaꞌ nogota atamba atota nandaꞌas atapina nalaꞌ nolaoma anoꞌw ufiaꞌwa nigihimbaꞌmama Jisas amoma mogombaloꞌana.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Nemaf afamba saliꞌ sagaꞌ anis gwaꞌaisi sagaꞌi Pasovai esis saꞌ bret atamba owaꞌ togatef luꞌutaia eaꞌ amom alipumi ananimi mafiꞌmai anen mahaliꞌana maꞌi, “Inaꞌ naꞌi afaꞌ ofeꞌ ondondomba ipat anima ma inaꞌ negaꞌ gwaꞌaisi isimba?”
17 — ausente —
18 Eaꞌ naꞌi, “Ipaꞌ pefeꞌ taun, pefeꞌma anona aman piꞌipana piꞌi, ‘Dembinai Tisa naꞌi, “Nemaf dondoꞌafi God nandandepamiefi eaꞌ felefeleꞌ. Aeꞌ aꞌi eaꞌ Pasova inimba eloma alipumi aeꞌami ope ipat ineꞌitai.’”
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 Eaꞌ amom alipumi ananimi mandaꞌas naꞌamba atin siꞌi anen nagaꞌipam eaꞌ mandaꞌ gwaꞌaisi Pasovai dumbili dombol.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Aꞌi owaꞌ owamb anen nape naꞌ gwaꞌaisi tebol naloma alipumi ananimi 12-pelaim.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 Eaꞌ amom mape maꞌ gwaꞌaisi atin owaꞌ, Jisas naꞌipam naꞌi, “Aeꞌ aꞌipipa endilisi, anona afaꞌinai atiasi aꞌ nefeꞌ nihimbaꞌma amom boumi ma aeꞌ egapoma.”
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Eaꞌ ukup amamipi nimanip aꞌowaꞌ, mosafel mahaliꞌana atona atin maꞌi, “Dembinai, aeꞌ aꞌa ami?”
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Owaꞌ anen nagwamama basef naꞌi, “Aman anamba deiꞌaol nalome wahapila bret wagalata disi, anen eaꞌ maꞌuna, anamba atiasi nogawalapa aeꞌi.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Ahoꞌ, aeꞌ ataga epen egefaꞌ alop epesi, atiasi anis epes sehe egagaꞌ siꞌi Buk Baibel nagaꞌiasa aeꞌ. Apaꞌ aman anamba nogawalapa aeꞌ ma boumii, anen uwahipina endilisi. Atiasi hiahaom awami endilisi aꞌ motagamana. Fowaꞌ maꞌmana owaꞌ ataꞌ kolanai, daoꞌ aꞌ andeandeꞌ. Ama anen ina aꞌ notagama hiahaom akafimi amamba awami. Owaꞌ, aꞌ owaꞌatin.”
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Eaꞌ aman anamba Judas nogawalapa Jisasa bousii anen anagwa basefa Jisas naꞌi, “Dembinai Tisa, aeꞌ aꞌias aꞌa owaꞌatin?”
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Jisas nalomam ataꞌ mape maꞌ gwaꞌaisi atin, ama main, nasaꞌma anota bret, nandabeten nanifela God, nawalota nasoꞌam naꞌipam naꞌi, “Ipaꞌ saꞌmata peaꞌata. Bret atamba alop aeꞌapi.”
26 — ausente —
27 Eaꞌ nasaꞌmai anop kap embel wain bagalapi nanifela God, nasoꞌam naꞌipam naꞌi, “Ipaꞌ hipai gwaꞌembel atin.
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 Embel ambalemba esimbel aeꞌambeli bewaꞌ banaga basef ifimba God nagalaꞌ lapafi dambaifi. Esimbel ambalemba aeꞌ ekoloꞌwambela God nokwahomasa waf awafi epes hiasii okom mogasoꞌanaf.
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 Aeꞌ aꞌipipa, ina ataꞌ itanima iaꞌ wainimbel wapani, owaꞌ. Aeꞌ efeꞌ etaga anamba ahame nagalaꞌambemagoma, daoꞌ aꞌ iaꞌ anin wain dambaini elomepa anamba.
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Amom mandaꞌ anof awaf eaꞌ, mawisi aꞌ mafeꞌ mondowasaꞌ halafuta Oliv.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Jisas naꞌipam naꞌi, “Atiasi owamb ambaꞌe pindaiwaꞌma pagahapifi a pekwahowe. Deiꞌ main, fowaꞌ gani Baibel nagaꞌi naꞌamba naꞌi, God naꞌi,
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 “Apaꞌ owaꞌ owaꞌatin, atiasi aeꞌ itanima asafel wapani aꞌ iliꞌipa efeꞌ itap luꞌupa Galili.”
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Eaꞌ Pita nagwa basef naꞌamba naꞌi, “Iꞌi anom owaꞌ mohapifina banagema ma miꞌi mokwahena, hapaimi, ihapifina banagewe ina atiasi ikwahina, owaꞌatin.”
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Eaꞌ Jisas nagwamana basef naꞌi, “Aeꞌ aꞌipina endilisi, atiasi owamb ambaꞌe awata ataꞌ owaꞌ totaea, inaꞌ aꞌ nendehaliꞌmi niꞌias wanif niꞌi, ‘Aeꞌ owaꞌ egawa Jisasa.’”
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Eaꞌ Pita naꞌipana naꞌi, “Owaꞌatin. Esis soha afaꞌ biafa ogaꞌ atin. Aeꞌ ina aꞌ indahaliꞌmina, owaꞌatin endilisi.”
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Jisas naoꞌwa alipumi ananimi mafeꞌ atin anagon Getsemani lawah oliv hogotawama. Eaꞌ naꞌipam naꞌi, “Ipaꞌ pepe naꞌa, aeꞌ efeꞌ gani waꞌol endabeten.”
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 Eaꞌ anen naoꞌwa Pita naloma Sebedi nogaopana Jemsi Jon aꞌ mafeꞌ. Eaꞌ nameꞌ opaf ananifi aꞌ nimanif kwapeteꞌ endilisi.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Eaꞌ naꞌipam naꞌi, “Nembel aeꞌambili nimanimbil aꞌowaꞌ, ma aeꞌ egagaꞌ. Ipaꞌ pepe naꞌa silisilawi pepe pesase ma igitanimai.”
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 Eaꞌ anen nandambema nafeꞌ kwasakwasala, aꞌ nowa nambeꞌ opaf notawa nandabeten naꞌi, “O ahame aeꞌinai, iꞌi inaꞌ nigaꞌi awima, daoꞌ nekwahome kap apamba. Apaꞌ owaꞌ, inaꞌ nindaila okom ineꞌimi atom, aeꞌ owaꞌ.”
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Nahaliꞌana eaꞌ, nosafel notanima nafeꞌma alipumi ananimi magapoma, owaꞌ nati amom aꞌ maꞌoh magaꞌ mafeꞌ. Eaꞌ nofala Pita naꞌi, “Ipaꞌ banagepa pepe pesasa aeꞌ aꞌa owaꞌ? Nogota aꞌipipa aꞌi pepe pegasasa aeꞌ ina laota, owaꞌ. Nogota bandata siꞌi aua atitin.
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Ipaꞌ solawaipa pepe pendabeten. Naꞌamba hiahaom mogogwambipai aꞌ motagama ipaꞌ. Endilisi ambagof ipeꞌigufi faꞌi awima pendabeten, apaꞌ alop owaꞌ banagepa, alaꞌuta tahepa.”
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 Eaꞌ anen notanima nafeꞌma bif nandabeten naꞌi, “Ahame aeꞌinai, iꞌi kap apamba owaꞌ anoꞌw ufiaꞌwa aeꞌ indihiꞌamapa, eaꞌ hapaimi, aeꞌ eaꞌ endefaꞌap. Ina nindaila okom ineꞌimi atom.”
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Anen nahaliꞌana eaꞌ nandambemef notanima nafiꞌi bif magapoma nati amom ataꞌ maꞌoh atin, naep amamipi nimanip.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 Eaꞌ nakwahom notanima nafeꞌ nandabeten wapanima aꞌ wanif. Beten inimba atin dokoꞌ naliꞌ nandaꞌani, atin notanima nandaꞌan wapani.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Ama main, notanima nafiꞌmai amom magapoma naꞌipam naꞌi, “Ipaꞌ ataꞌ papoma nomaꞌw paꞌoh atin aꞌa? Pemeꞌ! Nogota aeꞌatai atataga. Deiꞌ nemaf afaꞌe anona aman aunai aꞌ nifiꞌi nulumai anom amam awami mufiꞌi mowa aeꞌ, ataga epen egefaꞌ alop epesi.
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 Safel! Aꞌ ofeꞌ uti aman anamba nigihimbaꞌmama aeꞌi deiꞌ aꞌ nafiꞌi.”
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Jisas ataꞌ nalutu naꞌipam atin, owaꞌ anona aman nafiꞌi. Aman anamba Judas, anona amom 12-pelaim Jisasi. Anen nafiꞌi nalomai amam hiami mahapila bainagwi belep. Amom pris dembami malumai amom agufumi dembami esis Judai masapaꞌam mafiꞌi.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Eaꞌ aman anamba nogawalapa Jisasi, aꞌ naliꞌ naꞌipam nandaꞌ ametal nihimbaꞌmaman naꞌi, “Atiasi ipaꞌ piti aeꞌ igasisiꞌa dalogwanai, aman anamba eaꞌ maꞌuna Jisas. Ipaꞌ pihapilana pembaloꞌana tatalaꞌina.”
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Eaꞌ anen nafeꞌma Jisas kwafalis naꞌi, “Owamb buꞌwambi, Dembinai.”
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Eaꞌ Jisas naꞌipana naꞌi, “O alipunai, hiahawes inaꞌ nafiꞌi ma naꞌi nendaꞌasi, awi inaꞌ daꞌas kwafalis.”
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 Eaꞌ anona aman nape nagaloma Jisasi, nala lagol nagiai bainat ananitai naha anona aman nandaꞌmana maola pris dembinai nape nagaliꞌma pris hiamii, eaꞌ natopaꞌ aliga ananigai peleꞌataga gowa.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Owaꞌ Jisas naꞌipana naꞌi, “Sapaꞌ bainat tofeꞌ tope tagapoma. Amom hiami mogapaꞌ bainagwi, atiasi bainagw goham mogaꞌ.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 Inaꞌ negawa banagami Ahamai aꞌa owaꞌ? Iꞌi aeꞌ ihaliꞌana ai, anen nasoꞌai ensel ananimi hiami aꞌowaꞌ kwafalis atis, mikilaꞌ misiꞌah ahamba soldia 12-pelaih. Apaꞌ owaꞌ, owaꞌatin.
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Aeꞌ iꞌi endaꞌ waf afamba ai, atiasi basef ifimba fowaꞌ God naꞌif fagape buk Baibeli ina atiasi fetaga alihif dondoꞌma esis sifiꞌi sogombaleꞌe, owaꞌatin.”
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Eaꞌ Jisas naꞌipa esis amam nematawa hiasi naꞌi, “Ipaꞌ pefaꞌi bainagwi belep pafiꞌi siꞌi pafiꞌi paꞌi pegewaꞌ anona aman aunai napaꞌ nagaloma gavmani aꞌa? Nimaguf hiafi aeꞌ ape alomepa ipat luꞌunai Godi awalapa basef buꞌwafi esis amam nematawa hiasi, apaꞌ ipaꞌ owaꞌ pembaleꞌea.
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Apaꞌ deiꞌ hiahaom amamba ipaꞌ pandaꞌami mataga dondoꞌma basef ifimba fowaꞌ God naꞌipa amom profet mandaꞌef fagail buki aꞌ fataga endilisi.”
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Amom amamba mogombaloꞌ Jisasi mofaꞌana mafeꞌ ipat anona pris dembinai nape nagaliꞌma pris hiamii Kaiafas. Eaꞌ amom dembami magawalipasa muꞌuli Godi maloma agufumi esis Judai mundowaꞌanima mape.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Apaꞌ Pita ina nalomam nafeꞌ atef owaꞌ. Anen nagigiꞌmam nafeꞌ nataga indalelemb nawis ipat dembinai prisi nafeꞌ nape naloma amom polisman mapoma nif. Anen naꞌi nope niti atiasi main netaga.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Eaꞌ amom pris dembami maloma amom dembami Juda mugumafi koti, amom hiami maꞌi molaoma anis epesa sombasoꞌma Jisas sosapagana ma anif basefa mohana nogagaꞌ.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Eaꞌ epes hiasi sataga saꞌi basef basoꞌafi fafeꞌma anen. Apaꞌ esis ina satagama anif basef endilisifi kofagefa ma mohana nogagaꞌ, owaꞌ. Aꞌi owaꞌ main, anom amam biam mataga
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 maꞌi, “Aman anamba naꞌi anif basef naꞌi, ‘Aeꞌ laꞌifiwai ma igugulata ipat luꞌunai Godi ma itanima egalaꞌana wapani nimaguf wanif dowaf.’”
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Eaꞌ pris anamba dembinai nalutu nahaliꞌ Jisas naꞌamba naꞌi, “Inaꞌ negwa basef ifimba aꞌa owaꞌ? Deiꞌ maina amom magaꞌipina basef naꞌamba?”
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Owaꞌ Jisas ina naꞌi anif basef, owaꞌatin.
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 Eaꞌ Jisas naꞌi, “Ipaꞌ paꞌias eaꞌ maꞌwis. Apaꞌ aeꞌ aꞌipipa, anaf owagama ipaꞌ piti aeꞌ ataga epen egefaꞌ alop epesi, epe lagol kwahisigili Godi banagewe. Epe otaga ilif itanima ifiꞌi petolowe.”
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Jisas naꞌias naꞌamba owaꞌ pris anamba aꞌ okom wandafuna eaꞌ nahapeꞌ klos amamba anen nagalami naꞌias naꞌi, “Anen aꞌ nandaꞌ dembinai God findiwana ma basef awafi! Apaꞌ ina ataꞌ mofalai anis wapani sifiꞌi siꞌi anif basefa anen, owaꞌatin. Anen naꞌipana basef awafi God, eaꞌ ifimba deiꞌ pameꞌanamef eaꞌ.
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 Ipaꞌ ukup pape paꞌimama?”
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Eaꞌ amom misiꞌwafa amaga Jisasi mahana. Anom mopagamana aomb masopamana naep ananipi maꞌi, “Inaꞌ Krais God nasapaꞌena nagafiꞌii,
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 inaꞌ aꞌ niꞌi basef siꞌi anona profet nagaꞌiefi newalapa ami nagahinai.”
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Pita tol nape indalelemb nomon nape ipat andeꞌetama. Eaꞌ anoꞌw nemataꞌw kwandaꞌ maoli kwafiꞌi felefeleꞌ ma anen eaꞌ kwaꞌipana kwaꞌi, “Inaꞌ wapani nape nagaloma Jisas ganimba itap luꞌupa Galilii.”
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Owaꞌ Pita nandahaliꞌ naꞌi owaꞌ ma naep isimba hiasii naꞌi, “Aeꞌ ina egawa basef ifimba inaꞌ nagaꞌiefi, owaꞌatin.”
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Eaꞌ nafeꞌ nalutu indalelemb nomon felefeleꞌma uta, anoꞌw nemataꞌw kwatolona wapani kwaꞌipa esis amam nematawa sagape felefeleꞌi kwaꞌi, “Aman anamba anen nape nagaloma Jisas Nasaretinaii.”
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Owaꞌ Pita nandahaliꞌma basef wapani eaꞌ naꞌi, “Endilisi ilif, aeꞌ ina egawa aman anamba.”
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Aꞌi owaꞌ main, owaꞌ anom amam malutu mafiꞌi maꞌipa Pita maꞌi, “Endilisi atis, inaꞌ aman miniꞌap amamipi. Diga ineꞌigai gawalapena alihina.”
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 “Eaꞌ deiꞌ Pita nosafel naꞌi basef nagaꞌif banagafi naꞌi “Endilisi gani ilif, aeꞌ ina egawa aman anamba ipaꞌ deiꞌ pagaꞌinai, owaꞌ atin endilisi.”
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 Eaꞌ Pita aꞌ okom mandandaꞌ ma basef nambatiꞌ Jisas naꞌipanaef, nagaꞌi, “Awata owaꞌ ataꞌ totaea, inaꞌ atiasi inaꞌ aꞌ nembasoꞌmas niꞌias wanif niꞌi, ‘Inaꞌ owaꞌ negawea.’”
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.