Atos 21
Kije Manido Odikido8in: Ocki Mazinaigan (ALQALGNT) vs NVT
1 Nigi pojoka8ananag, midac ka iji madjaiag. K8aiak nigi inacimin Kos (Cos) minitig. 8iabag dac nigi oditananan Rod (Rhodes) minitig. Iima dac e odji madjaiag, nigi inacimin pinici Patara odena.
1 Depois de nos despedirmos, navegamos em direção à ilha de Cós. No dia seguinte, chegamos a Rodes e, então, a Pátara.
2 Iima dac nigi mikananan kitci tciman e ijamagag Pinicia (Phénicie) aki. Nigi pozimin, midac ka iji madjiaciag.
2 Ali, embarcamos num navio que partia para a Fenícia.
3 Pecodj Sipinos (Chypre) minitigokag nigi inacimin, pinici kidji tebinag8ag tcimanikag. Ca8anog dac minitigokag inekena nigi pimi inacimin, ka8in dac nidodji kabasimin. Nigi ani inacimin pinici Siria (Syrie) akikag acitc nigi kabamin Tir (Tyr) odenag. Iima ki kabadonani8an.
3 Avistamos a ilha de Chipre, passamos por ela à nossa esquerda e aportamos em Tiro, na Síria, onde o navio deixaria sua carga.
4 Nigi nagicka8ananag nandam ka teb8etamo8adj iima, acitc nigi 8idji tajikemananag pejigota8ate. Ka teb8etamo8adj ogi ina8an Ponan ega kidji ijandjin Jerusalemikag, mi mega Mino Manidon kagi igo8agobanen kidji ikido8adj.
4 No desembarque, encontramos os discípulos que ali viviam e ficamos com eles por uma semana. Pelo Espírito, eles advertiam Paulo de que não fosse a Jerusalém.
5 Panima nigi koki pozimin kidji gi pabamadiziag kiabadj. Kakina ka teb8etamo8adj, 8a8adj ik8e8ag acitc abinodjijag, nigi pi 8idjiogonanag e nazibiag. Tcigagam nigi nibak8imin e aiamieiag.
5 Ao fim de nosso tempo ali, voltamos ao navio, e toda a congregação, incluindo mulheres e crianças, saiu da cidade e nos acompanhou até a praia. Ali nos ajoelhamos, oramos
6 Nigi anamikodadimin, midac ka iji poziag kitci tcimanikag. Ka teb8etamo8adj dac ki koki ki8e8ag.
6 e nos despedimos. Então subimos a bordo, e eles voltaram para casa.
7 Tir (Tyr) odenakag e odji madjaiag, nigi inacimin pinici Tolemes (Ptolémaïs) odenag. Nigi nagicka8ananag iima ka teb8etamo8adj. Pejigogon dac nigi 8idji tajikemananag.
7 Depois que partimos de Tiro, chegamos a Ptolemaida, onde saudamos os irmãos e passamos um dia.
8 8iabag dac nigi madjamin, nigi inacimin dac Sesani (Césarée) kitci odenakag. Iima dac Pilip (Philippe) omigi8amikag nigi ijamin, 8in ka kagik8e8inni8idj, nigi 8idji tajikemanan dac. Nij8atcin taci8agoban nabeg, Jerusalemikag kagi onabamagani8i8apan kidji 8idjia8adjin Anodaganan, Pilip dac 8aa pejig.
8 No dia seguinte, prosseguimos para Cesareia e nos hospedamos na casa de Filipe, o evangelista, um dos sete que tinham servido na igreja em Jerusalém.
9 Ni8inigoban dac odanisan ega e niba8indjin, okackitona8agoban dac kidji niganadjimo8adj.
9 Ele tinha quatro filhas solteiras que profetizavam.
10 Maneogon aja iima nitajikenanagoban, apitc ka odji tag8icig pejig niganadjimo8inni Agabos ka ijinikazogobanen, Coda (Judée) akikag e pi odosegobanen.
10 Muitos dias depois, chegou da Judeia um profeta chamado Ágabo.
11 Nigi pi nda 8abamigonan dac. Ponan dac okitcipizoni ogi odapinan, acitc ogi mag8apidonan 8inigotc onidjin acitc ozidan. Ki ikido dac: “Mino Manido ikido oo8e: Coda8innig ka tajike8adj Jerusalem odenakag, mi iidi ke inapina8adjin ini naben ke pisika8andjin ono kitcipizonan. Kada iji8inagani8i dac, ega ka Coda8inni8i8adj kidji tibakona8adjin,” ki ikido.
11 Ele veio ao nosso encontro, tomou o cinto de Paulo e com ele amarrou os próprios pés e as mãos. Em seguida, disse: “O Espírito Santo declara: ‘Assim o dono deste cinto será amarrado pelos judeus, em Jerusalém, e entregue aos gentios’”.
12 Apitc ka nodamag ii, nina8it acitc kakina a8iagog iima ka odji8adj, nigi pagosenimanan Pon ega kidji ijadj Jerusalemikag.
12 Ao ouvir isso, nós e os irmãos dali suplicamos a Paulo que não fosse a Jerusalém.
13 8in dac ki ikido: “8egonen 8edji ma8imijieg? 8egonen 8edji kackendamiijieg? Manodj nidinendan kicpin ke mag8apinigo8anen 8edi Jerusalemikag, kek8an kicpin odji nibo8ag Jesos ka Tibendjigedj o8izon odji,” ki ikido.
13 Ele, porém, disse: “Por que todo esse choro? Assim vocês me partem o coração! Estou pronto não apenas para ser preso em Jerusalém, mas para morrer pelo Senhor Jesus”.
14 Ka8in nigi kackimasi8anan ega kidji ijadj Jerusalemikag. Nigi poni kagikimanan dac, e ikido8ag: “Nidaiamiemin kidji iji8ebag ka iji nda8endag ka Tibendjigedj.”
14 Quando ficou evidente que não conseguiríamos fazê-lo mudar de ideia, desistimos e dissemos: “Que seja feita a vontade do Senhor”.
15 Ick8a dac ii, nigi niza8imin kidji madjiadiziag, midac Jerusalemikag nigi ijamin.
15 Depois disso, arrumamos nossas coisas e partimos para Jerusalém.
16 Nandam ka teb8etamo8adj Sesani odenag ka odji8adj nigi 8idjiogonanag. Apitc ka tag8iciniag 8edi Jerusalemikag, nigi iji8inigonanag pejig nabe omigi8amikag, kidji gi 8idji tajikemagidj. Sipinos (Chypre) odjigoban aa nabe, Neson (Mnason) ijinikazoban, aja 8eckadj ki odji madji teb8etamogoban.
16 Alguns discípulos de Cesareia nos acompanharam e nos levaram à casa de Mnasom, nascido em Chipre e um dos primeiros discípulos.
17 Apitc ka oditamag Jerusalem, ki kitci min8endamog ka teb8etamo8adj apitc 8iabamigo8ag.
17 Quando chegamos a Jerusalém, os irmãos nos deram calorosas boas-vindas.
18 8iabanig, Pon nigi 8idjiogonan kidji nda 8abamagidj Jak (Jacques). Kakina ka niganizi8adj iima ka iji teb8etamindjin ke8ina8a tebanig.
18 No dia seguinte, Paulo foi conosco a um encontro com Tiago, e todos os presbíteros da igreja de Jerusalém estavam presentes.
19 Pon ogi anamika8an acitc kitci 8e8enda ogi tatibadjimota8an adi Kije Manidon ka toda8andjin ega ka Coda8inni8indjin, omikimo8in e abadjitondjin.
19 Depois que Paulo os cumprimentou, relatou em detalhes o que Deus havia realizado entre os gentios por meio de seu ministério.
20 Ka ick8a ndota8a8adjin, ogi icpenima8an Kije Manidon. Midac ka iji ina8adjin Ponan: “Nidjiki8enan! Ki8abamag adi epitci kitci mane8adj Coda8innig egi ani teb8etamo8adj. Okitci apitendana8an Moisan odinakonige8ini.
20 Quando ouviram isso, louvaram a Deus e disseram: “Você sabe, irmão, quantos milhares de judeus também creram, e todos eles seguem à risca a lei de Moisés.
21 Ikidonani8an egi kikinoama8ad8a igi8e Coda8innig, ega ka Coda8inni8indjin odakinikag ka tajike8adj, kidji 8ebinamo8adjin Moisan odinakonige8ini. Ikidonani8an acitc egi inad8a ega kidji pak8ej8a8adjin odabinodjijimi8an acitc ega kidji nosoneamo8adjin Coda8innin odijitcige8ini8an.
21 Mas eles foram informados de que você ensina todos os judeus que vivem entre os gentios a abandonarem a lei de Moisés. Ouviram que você os instrui a não circuncidarem os filhos nem seguirem os costumes judaicos.
22 Adi dac ke todjigadeg? Ketcinadj kada nodage8ag egi tag8icinian.
22 Que faremos? Certamente eles saberão que você chegou.
23 Midac oo8e ke todamaban. Ni8in ooma nabeg odaiamie8ini8akag ogi ina8an Kije Manidon kegoni kidji pagidinamo8adj.
23 “Queremos que você faça o seguinte. Temos aqui quatro homens que cumpriram um voto.
24 Madji8ijik igi nabeg, acitc kekin todan ka todamo8adj ako ijitcige8ini Coda8innig kidji gi paiekideeiendagozi8adj. Kijikadamaok kakina kegoni ke inagidag8anig, midac kidji gi packoctig8anejama8adj. Todan oo, kakina dac a8iagog oga kikendana8a ega e teb8emaganig adi e iji mikomigo8an. Tiegodj oga 8abadana8a e nosoneamanin Mois odinakonige8inan kipimadizi8inikag.
24 Vá com eles ao templo e participe da cerimônia de purificação. Pague as despesas para realizarem o ritual de raspar a cabeça. Então todos saberão que os rumores são falsos e que você mesmo cumpre as leis judaicas.
25 Aja nigi ojibiama8ananag ega ka Coda8inni8i8adj ka teb8etamo8adj. Ikidomagan dac ii ojibiigan: ‘Ka8in midjikegon midjim kagi pagidinigetama8agani8i8adj manidokanag. Ka8in minik8ekegon misk8i. Ka8in am8akegonig a8esizag kagi kibisk8enagani8i8adj. Ka8in madji aido8in pamendakegon,’ mi ka ojibiigadeg,” ki ikido8ag.
25 “Quanto aos convertidos gentios, devem fazer aquilo que pedimos por carta: abster-se de comer alimentos oferecidos a ídolos, de consumir o sangue ou a carne de animais estrangulados e de praticar a imoralidade sexual”.
26 Pon dac ogi madji8inan ini ni8in naben. 8iabanig, ogi 8idji8an, ma8asag e todamo8adj adi e inakonigemaganig kidji ani paiekideeiendagozi8adj. Mina8adj ki pidige Coda8inni kitci aiamiemigi8amikag, kidji tibadjimodj apitc ke ick8asenig ii ka taji ijitcige8adj. Apitc maia odjitcisenig, mi ii apitc panima kegi pagidinigenani8anig kakina igi pepejig nabeg odji.
26 No dia seguinte, Paulo se purificou junto com aqueles homens e entrou no templo. Declarou quando terminariam os dias da purificação e quando seria oferecido o sacrifício em favor deles.
27 Aja dac kegat nij8asokajik odjitciseniban, ii apitc ke ick8asenig ka taji ijitcige8agobanen, midac nandam Coda8innig Eja (Asie) akig ka odji8adj ka odji 8abama8adjin Ponan pidigamig kitci aiamiemigi8amikag. Ogi nanada nickia8an kakina a8iagon, midac ogi na8adina8an Ponan.
27 Estando os sete dias quase no fim, alguns judeus da província da Ásia viram Paulo no templo e incitaram a multidão contra ele. Agarraram-no,
28 Ki pabibagi8ag dac: “Kakina kina8a e tacieg Israel a8iagog, 8idjiicinam! Mi 8aa nabe ka paba kikinoamagedj ega kidji apitenimagani8indjin Coda8innin, acitc ega kidji apitendjigadenigin Mois odinakonige8inan kek8an oo8e kitci aiamiemigi8amini. Aja acitc ogi pidigean a8iagon ega e Coda8inni8indjin ooma kitci aiamiemigi8amikag. Aja dac o8initon oo8e kitcit8a aiamiemigi8amini!”
28 gritando: “Homens de Israel, ajudem-nos! Este é o homem que fala contra nosso povo em toda parte e ensina todos a desobedecerem às leis judaicas. Fala contra o templo e até profana este santo lugar, trazendo gentios para dentro dele”.
29 Ki ikido8ag ii osa mega ogi 8abama8an Topimosan (Trophime) e paba 8idji8andjin Ponan Jerusalemikag. Epes (Ephèse) odenag odosenigoban acitc ka8in Coda8inni8isinigoban. Pon ogi pidigean kitci aiamiemigi8amig, ki inendamo8agoban.
29 Antes tinham visto Paulo na cidade com Trófimo, um gentio de Éfeso, e concluíram que Paulo o havia levado para dentro do templo.
30 Meg8adj ii e iji8ebag, mizi8e odenag ki nodagani8an acitc kakina a8iagog ki kitci nickadizi8ag. Ki kitci ipaidinani8an kitci aiamiemigi8amikag. Ogi na8adjibina8an Ponan acitc ogi sagidji8ina8an kitci aiamiemigi8amikag. Teci8ag ki kibaigade8an ick8ademan.
30 Toda a cidade se agitou com essas acusações, e houve grande tumulto. A multidão agarrou Paulo e o arrastou para fora do templo, e imediatamente foram fechadas as portas.
31 Meg8adj e nanada nisa8apanin Ponan, a8iag ogi pi tibadjimota8an ka niganizindjin cimaganican Rom ka odjindjin, e kitci nickadizinani8anig Jerusalemikag.
31 Quando procuravam matar Paulo, chegou ao comandante do regimento romano a notícia de que toda a Jerusalém estava em rebuliço.
32 Teci8ag ogi madjinan nandam cimaganican acitc nandam cimaganici ogiman. Ki ipaidi8ag dac ka iji kitci manenani8anig. Apitc a8iagog ka 8abama8adjin ini8e cimaganican acitc ka niganizindjin cimaganican, ogi poni papakite8a8an Ponan.
32 No mesmo instante, ele chamou seus soldados e oficiais e correu para o meio da multidão. Quando viram o comandante e os soldados se aproximarem, pararam de espancar Paulo.
33 Ka niganizidj cimaganic ogi nda 8abaman Ponan, midac ka iji takonadjin. Ki anoki nijin pi8abiko sagapizoneabini kidji abadanigin e mag8apinagani8indjin, midac ka iji k8ag8ed8edj a8eneni8an ini acitc adi ka inakamigizindjin.
33 Então o comandante o prendeu e mandou que o amarrassem com duas correntes. Em seguida, perguntou à multidão quem era ele e o que havia feito.
34 Pepakan a8iagog iji pabibagibanig, nandam pejig kegoni e ikido8adj, nandam kodag kegoni. Osa mega e kitci pabibaginani8anig, mi 8edji ega ki nisidotag adi maia eji8ebanig aa ka niganizidj cimaganic. Ogi inan dac ocimaganiciman kidji iji8inandjin Ponan ka iji 8akaak8aigadenig.
34 Uns gritavam uma coisa, outros gritavam outra. Não conseguindo descobrir a verdade no meio de todo o tumulto, ordenou que Paulo fosse levado à fortaleza.
35 Apitc 8editamo8adj ka odji ik8ada8ani8anig 8akaak8aiganikag, panima cimaganicag ogi pimi8ina8an Ponan. A8iagog mega okitci 8i k8ag8e nisa8abanin.
35 Quando Paulo chegou às escadas, o povo se tornou tão violento que os soldados tiveram de levantá-lo nos ombros para protegê-lo.
36 Kakina a8iagog onosone8a8abanin e kitci pabibagi8adj: “Nicik! Nicik!” e ikido8apan.
36 E a multidão foi atrás, gritando: “Matem-no! Matem-no!”.
37 Maia sa apitc cimaganicag opidige8ina8abanin Ponan 8akaak8aiganikag, Pon ogi k8ag8edjiman ka niganizindjin cimaganican: “Kipagidinijinan na kegon kidji ikido8an?”
37 Quando Paulo estava para ser levado à fortaleza, disse ao comandante: “Posso ter uma palavra com o senhor?”. Surpreso, o comandante perguntou: “Você fala grego?
38 Kodag a8iag kidineniminaban! Kana kin 8aa Idjip (Égypte) aki ka odjidj, ka8in apitci 8eckadj kagi migockadjiadjin a8iagon, e kadjinija8adjin kidji migadindjin, acitc ni8in kitci midasomidana (4000) nici8e8innin kagi iji8inadjin pig8adakamig?” ogi inan.
38 Não é você o egípcio que liderou uma rebelião algum tempo atrás e levou consigo ao deserto quatro mil assassinos?”.
39 Pon dac ki ikido: “Ka8in! Nin Nicoda8inni8inan, Tasis (Tarse) odenag nidodji, Silisia (Cilicie) akikag. Mi iima odena ka kitci apitendag8ag eji tibendagozian. Pagidinicin kidji aiamiag8a a8iagog.”
39 “Não”, respondeu Paulo. “Sou judeu e cidadão de Tarso, cidade importante da Cilícia. Por favor, permita-me falar a esta gente.”
40 Ka niganizidj cimaganic ogi pagidinan kidji anim8endjin, midac Pon ki taji naniba8i ka odji ik8ada8ejimonig. Ki icpinikeni kidji ega kidondjin a8iagon. Apitc ega e kidonani8anig, Pon ogi aiamian, Coda8inni odijigij8e8in e ijigij8edj.
40 O comandante concordou, de modo que Paulo ficou em pé na escadaria e fez sinal para o povo se calar. Logo, um silêncio profundo envolveu a multidão, e ele lhes falou em aramaico, o idioma deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.