Romanos 11

GODINU IRAU WAKE (ABY) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nanu we nauke ereka wake nauawe, Godima i Isaraera orou medirieba me? Yewa orou, i ari eno me! Nae moi Isaraera mike Eibaramu danu sisia mike nae Bedimaninu sisia mi.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 — ausente —
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 — ausente —
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Dawa Godinu bukaro Godibairo i Isaraera oroubake eno wayai wei, Babae Godi, emuae Anu we bou urie orou ma feariekake Anu ofereni odeka dubo ma biruke siakaroma nono na mane ibaadama A koko ake mero emuama na ma feafokone weaisaya eno wei. Dawama eno weide, Godinu moko wake imukaisaba me? Dawa eno weiro Godima ma owerike eno wei, Nae eme mane keuwere seweni dausini (7000) mune imusu odiniaya wei. I emema i ba me godi Beirabairo ifoma kodudu yanakeroma guriguri uke dakeibaisaya wei.
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Awoenae i ari Godima moi oroubake emua irauaiaiya imukada mune imusu odakune.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Godi Danu arara daiwere ukaada ibake eno uke emua mune imusu odakune. Iyanu ukekae irauaiaibake eno uke dakaku. Danu ararae iya ibake unu ko’i. Iyanu ukekabake wefike eno ufironae Danu unu korekae ba unu kore da ufine.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Enobake i Isaraera orou emua aneme ukeibaisa? I Isaraera orou emenu ararae Godinu irauaiai daaba fou ufisane ukaada eme moi keuwere emua fou ure dauisaro Godinu u we murie orou emua mane fou ukaro nono moibai emenu imuka ma ara uiba ibake Godinu daaba fou ure dauisa.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Godinu bukaroma eno weaku, Godima emenu imuka ma ara urieba ibake emenu naisama Danu irauaiai ukekabai ere dakeibisake Danu wake emenu omema nauke dakeibisa. I ukeibisabai enaenarie i Isaraera orouma awoena eno ukaisaya weaku.
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Deiwidima Godinu bukaro nono eno weaku,
9 Naatu David eo na’atube,
10 Godima emenu naisa ma dadau ufiaro da efisane ibake weakune. Emenu merama ukekae inimu eraerabusa ari ufiro waureifisake afoafo umane eneiareifisane ibake weakunea,
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Emua eno ukeibisabaibake Godima emua medirieba me? I ari eno me. Emuama Godi medeibisabaibake Godima Danu ma wirokekae i imusu oroubairo marie. Godi Danu arara eno ufiro i Isaraera orouma ibai efisake madudu ukaada wirokeka mufisane ibake i imusu orou ma wirokeibirie.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 I Isaraera orou emua meramawere ukeibisa ibake Godima Danu irau makeka i imusu orofa akaka oroubairo marie. I Isaraera orou emua arara me Godinu wirokeka ibake Godima Danu wirokeka i imusu oroubairo mariero me irauaiai ibeibisa. Nono dubuenaro i Isaraera orou yaisina owefeisake Godibairo fafeisaie i orofa akaka oroue me irauaiai ibeifeisa.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 — ausente —
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 — ausente —
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Imuke eawe! Godima i Isaraera orou medirieke Danu ma wirokeka i imusu orofa akaka oroubairo marie. Enoba i Du orou emenu dubuenaro Godibairo owere fareka ie aneme ari? Godima emua dubuenaro ma wirofiakuie feareroma uyare me ibeka ari eno sifeisa.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Foruma i Isaraera orou imukada ibake yewa owaowa wake eno yanake odi, I ofereni ode sibore sianeka orouma buredi baruna ena ma birabira yaraada Godibairo ofereni odeibaisa. I ofereni odeka buredini i ma biraisa iuwa buredini emua iifaba ibake i yaisina Godinu. Enaenari i ana iinie iifaba ibake i ana roroini i iwarabai yaisinae iifawere, Foruma eno owaowa uke odi.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 — ausente —
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 — ausente —
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Iyae i ba iwaranu bioro ma dabame yoya uke odifine ibake i ba iwara umane kasine siania eno weaisa.
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Ie babake ba weaisa. Enoroma i Du oroue emua arara me emenu imuka yaisina Godibairo odeka ibake Godima emua umane kasine siani. Sianiro nono yae yanu imuka yaisina Godibairo odaisaba ibake yae irauaiai ibinisa. Ibake fukeru da uaweke Godibake iifa ukaada me irauaiai ibiawe.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 I Isaraera oroue i ba iwara ariro emuama ibaada Godi imuke dakeibisaro Godima emua umane kasine siani. I ari yama ibaada Godi da imufoisaie Godima yaini enaenari umane kasine siafiaku.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Enoya Godinu imukari ukekaini Danu dino ukekaini ibai yaisina imukenewaa uawe. Godima i meramawere ukeibisa oroubake dino uke yarie. Nono yae Dawa imukeibisa oroubake irauaiai unu korakunea ibai imuawe. Yae Godinu imukari ukeka imufoisake yanu ukeka sineka yaisina imuke medifoisaie me irau ibifoisa. Nono me ie Godima ya umane kasine siafiaku.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Nono i Isaraera orouma i Godi imuke dakeka daaba medifeisake nono owefeisake i Godi imukeka daabaro anifeisaie Godima emua nono mune demuiro ma uraa uke odifiaku. Godi Dawae Danu buna daiwereba ibake eno ufeku.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Yae adinaro i firi faraku oriwa weaisa ana ari eno sine ibeibisaba ibake Godima ya umane kasine murieke i ba oriwa weaisa ana iwararo ma dabame yoya uke odirie. Ie i warakaisa eraerabusanu ukeka mero ie Godinu imukeka ibake eno ui. Godima eno ukeibie Dawa i ba oriwa weaisa ana iwara mufekuke nono i ba iwararo ma dabame yoya uke odenewaa ufiaku.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 — ausente —
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 — ausente —
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Godima eno wei, i orounu meramawere ukeka mune siamauie Nanu we bou ue wake idua me sifeku weia,
27 “Naatu
28 I Isaraera orou emua arara me Yesu Kerisonu irau wake naukeka. Ibake emuae Godini wasai ukeibisaba ibake Godima ya imusu oroubake imukakune. Nono Godima i Isaraera orou emua adinaro we mune odirie. Enoba Dawae emenu sisia sirorari oroubake imukenewaa ukeibirieba ibake i Isaraera orou yaisinabake imukari ukeibakune.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Godima Danu imukeka ure owere ma owere uke dakaku. Ibake anemerabu makakuneie Dawa nono da mareke mufiaku. Enaenarie Dawa Danu we mune odirie orou da medifiaku.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Adinaroe ya imusu orouma Godibake nauke medaada koroko ukeibisa. Eno ukeibisaro nono awoenae i Isaraera orouma Godibake nauke medaada koroko ukaisaba yae Godi fou uraisaro Godima yabake imukari ukakune.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Ie iduaroma nono emuae Godibairo awoena nauke medaisa. Nauke medaisaro nono Godi Danu ararae ya orouma Godinu imukari ukeka munaisa i ari eno i Isaraera orouma Godinu imukari ukeka nono mufeisa.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Ibake Godima i Du orouini imusu orouini emua yaisina Godinu wake nauke meisaro ibake Godima eme yaisina ma omeara urie Danu ubiye Dawama emua yaisinabake imukari ukaada unu korakunebai ma iwoka ufiane ibake eno urie.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Godi Danu eraerabusa keuwereke Danu imukekae bunawereke nono Danu iwokae daiwere. Enoba moi mima Danu imukaku ubi we ma boroo da yafeku. Dawa aneme ukakuie eme emua iwoka me.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Godinu bukaroma ibaibake eno weaku,
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Ainama Godibairo anemerabu maiba Godima danu moko ma owere mafeku?
35 O yait God a sawar itin,
36 Godima i erawa naukawa eraerabusa yaisina ubu uiba ibake Dawama i eraerabusa yaisina yawokakunero ibinisa. Ibake i eraerabusa yaisinae Danu. Enoba iyama Danu ibi me ibene ibene we ma daiwere ukeifeisi. Ie idua.
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.