Romanos 3
Ayao amisy urairi wanyin (YVANT) vs AAI
1 Maisyare omaisy, vatano Yahudi inta umamaundive rai, wo ratantona ware, “Weti wambe Yahudive ama ngkove inta no rai rako? Muno wama sunat omamo ama ngkove noare rui?”
1 Jew orot inamamatar boro Ufun Sabuw inanatabirih? Naatu a’ar kanabin hina’a’afuw ana gewasin i boro men tomar inab?
2 Umba sya ayao syo rasakinave no taiso: Tugae rave, reambe Yahudive ama ngkove manakoe rave muno nde anakotare rai tenambe. Manasyimbeamo vatano Yahudi reamirati Amisye panave reansai indamu Po apa ayao raugaje reansai.
2 Ef tata’ane etei i gewasih, wantoro’ot God ana tur i Jew sabuw hitutumih hitih.
3 Vatano Yahudi reamo urairije raokokaisyo Amisye ai to reamare reambeta Apa ayaowe rai tutir. Weramu Yahudi inta nawamo una tawan no awa urairije umaso rai jewen. Indako Amisye pamo no tawan no Apa urairi rai jewen tavon dako?
3 Baise sabuw afa men hibitumitum isan, kwanotanot God ana omatanen isan boro men nabosunusunub?
4 Jewen bayave! Amisye pamo no tawan no Apa urairije rai tutir. Vatan tenambe wayarurijabe, weramu Amisye pamo payarurijabe ramu muno Apa ayao mamo no rai tugae kobe. Mamaisyo Ayao Amisye mo ratoe so rai:
4 En anababatun! God ana tur i mar etei turobe, baise sabuw i baifuwenayah. Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum,
5 Wakoe! Vatano wantatukambe ware Amisye po ayao mamaisye rapatimu jewen, wo ratantona ware, “Wama ayao kakai mamo ama kove inta no rai. Weye ranivara wamo ayao kakai rave, weamo vatane wo Amisye apa mamaisye raen kakavimbe. Weti ranivara wama ayao kakai mo Amisye anuga mamaisye raroron, weamo veanimaibe parijo reansai? Apa mangke po raugaje reansai mamo mamaisye ramu!”
5 Baise it ata sinaf kakafihimaim God ana sinaf gewasin bebeyan natit sabuw hina’i’itin ana veya, it boro mi’itube tanao? God baifuwenamaim yan so’ar baimakiy ebitit? it i anababatun taikoko’aw tao kwanekwan.
6 Abo! Ranivara Amisye pamo po ayao mamaisye rapatimu jewen datire, indati Po mangke rapatimugo vatano mine so mansai kakai. Weramu Amisye apa ayao po rapatimu mamo mamaisy!
6 Nati tur i men turobe tao’omih, anayabin sinaf nati na’atube nama’am, God boro mi’itube tafaram ana sabuw nibatiyih?
7 Muno vatano wantatukambe wo raura tavonare so: “Wama ayao aarurijate ama kove inta no rai. Weye arono wamayarurijabe, vatane wo Amisye ararimbe ware opamo payarurijabe jewen. Weti vatane wo Amisye ararimbe tai maisy, weamo vemo Amisye parijo wama ayao kakai rai nora!”
7 Orot babin ta boro nagam nao, “Ayu i men bosunusunubayan, baise au bowabowamaim turobe God nowan tit irerereb sabuw hi’itin God hifai tebobora’ara’ah, aisim God ayu kakafu rouw eo ekukusairu?”
8 Ayao mamaisye jewene namije mamaisyo ayao omane so rai mare, “Wade ramu wamo ayao ngkakai raijaro wansai indamu Amisye apa kove ntipu!” Ee! Ayao umaso ngkove ramu, weramu vatan inta wo inaura tantunawi ware risyi syo ravov. Kove mamo Amisye po mangke raugaje vatano nanawije mai!
8 Naatu iban boro kwanao maiye, kakafin tanasinaf, saise sinaf gewasin boro ine natit. Sabuw afa ayu iti na’atube o hirouw higam tiu’uwu, God nati sabuw boro baimakiy nitih.
9 Weti sya ayao idaura maisyare so: vatano Yahudi wo vatano Yahudi jewene makivane ramu. Weye ayao kakai ama vambunine mbe akarive irati vatano Yahudi mai muno vatano Yahudi jewene mai kava, maisyare syo raura umawe rai.
9 Iti sawar ana an i abisa? It Jew ata gewasin i ra’at Eteni Sabuw tanatabirih? En anababatun! Jew sabuw naatu Eteni Sabuw etei i bowabow kakafin ana fair babanamaim tama’am.
10 Maisyare Ayao Amisye mo ratoe somaisy mare:
10 Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum,
11 Vatan inta po ana ngkove raene jewen,
11 Men yait ta ana not rerekabin,
12 Vatan tenambe makirive Amisye ai,
12 Etei hitatabir kouh God hitin,
13 Awa ayao muje manuga rai mamo ngkakai,
13 Sikah dub i tahahab sabuw tetotonan,
14 Anaamatane kapainyo mansai ntairi mawa rai.
14 “Awah i orarafen awan karatan naatu tenakuyakuy.”
15 Wavave wo vatane maotar wo maubaisy.
15 “Iti sabuw umah i rara awan karatan.
16 Uta no rui rui vayave wo siurije muno ana nsosobe raugavere.
16 Menamaim tenan ma kakaf naatu gurugurusen mar etei imaim emamatar,
17 Weramu wo ayao saumane rarijate jewen weye wantatukambe rai.
17 Naatu tufuwamaim ma ana ef i men hiso’ob.
18 Muno wo Amisye asyaniv omamo meweno mai.”
18 Naatu God matanamaim men kafa’imo tibibiruw.”
19 Ananyao Musa mamo raugaje irati vatano Yahudi mansai, weti wandaen ama anakotar tenambe mo ratoe rai mbe akarive Yahudi mai indamu ubeta rai. Weti vemo vatan inta po raura pare, “Risyamo ayao kakai meweno rinai,” weinya! Weye vatan tenambe no mine so wo ayao kakai rave, weti indati Amisye po mangke rapatimugo mai.
19 Imih it ata so’obamaim ofafar hikikirum i sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am isah, saise awah etei nabofafaren, naatu tafaram wanawanan sabuw etei nabow nan God ana baibatiyenamaim hinatit.
20 Ananyao Musa mo vatane mauga ti umamai no Amisye amune raije ramu, weye vatan inta po rarijat tenambe jewen bayave. Yara Ananyao Musa raugaje indamu mo wansanyao ti wamo wama ayao kakai raen kakavimbe.
20 Isan imih God boro men sabuw ofafar tebobosiyasiyar imaim hai ef mutufurin narouw nabowamih, ofafar i orot babin ana bowabow kakafin botait ebirerereb.
21 — ausente —
21 Baise boun God sabuw yamutufurih isan ana ef i boubun botawiy. Moses naatu dinab oro’orot nati isan i ofafaramaim hio’orereb tanowar, men ofafar tanabi’ufununimaim nabuwitamih.
22 — ausente —
22 It yamutufuren boubun Godane enan i sabuw iyab Jesu Keriso tibitumitum imaim enan, naatu God matanamaim it etei ata’itinin i men tata’amih.
23 Weye vatan tenambe wo ayao kakai raijaro mansai, weti ugwaravainy irati Amisye ai muno Apa kovo ntiti rai.
23 Anayabin sabuw etei bowabow kakafin hisinaf naatu God ana gewasin bain isan umah kabom.
24 Amisye apa kove maweso vatane mai indamu Po maveti umamai no Amune rai. Po maveti umamaisy weye Yesus Kristus po mapaya ayao kakaije rai to.
24 Baise manaw kabeber God ana siwar na’atube Jesu Keriso wanawananamaim na it ata kakafihine tubunit botaitit tatit.
25 Amisye po Kristus atutir de kakai indamu Po vatane awa ayao kakaije ama mangke ranawan, Apa mavu nsororop indamu Po awa ayao kakai rapaya mai arono wanave Ai, wirati Po maugav wakare Amisye ai. Maisyare wemaisy, wandaen Amisye pamo mamaisy muno Po ayao mamaisye obo rapatimu. Weye arono wusyinoe vatane wo ayao kakai rave, weamo Amisye pavave po mangke raugaje mai jewen, yara atawandi mai.
25 Bowabow kakafin notawiyen isan God Keriso biyan siboromih yai, ana rara suwa re saise baitumatumamaim tanan biyan tanatit. Sawar iti na’atube sinaf saise bebeyan ti’obaiyit i ana ef i mutufurin. Anayabin I ana yatenub kakafiyin imaim bowabow kakafih marasika tasisinaf isubun rabon.
26 Weramu Amisye animari ayao kakai umaso raije jewen, yara Po ama mangke raugaje ntuna Kristus ai indamu Po ranawan vatane mansamarom no inyo kapite rai. Weti naisoamo wandaen Amisye pamo mamaisy weye Po mangke rapatimuga mamai dave, muno Po raura pare vatano wanave Yesus aije umamai no Amune rai.
26 Naatu iti boun it ata veya’amaim i turobe ebi’obaiyit i ana ef mutufurin. Imih i karam sabuw iyab Jesu tibitumitum boro nafufunih gewas nayamutufurih.
27 Maisyare omai ti, vemo wansararin nora muno wansanuga manakoeyo Ananyao Musa rai nora! Weye wambeta ama ananyaowe rai omi mbewar wamamai no Amisye amune raije jewen. Yara wama anave Yesus Kristus aije mbewaramo wamamai no Amisye amune rai.
27 Isan imih it boro abisa isan tanaora’ara’at? Ofafar tabobosiyasiyar isan tarara’at? En anababatun! Baise baitumatum isan i tarara’at.
28 Maisyare omai ti, wamo raen: Vatane apa anave obo mi mbewar ti mamai no Amisye amune rai, yara po Ananyao Musa rarijat weamo mamaisye ramu.
28 Anayabin sabuw iyab tibitumatum i hai ef mutufurin rouw ebowabow men ofafaramih.
29 Indako Amisye pamo vatano Yahudi obo awaura Ai rako? Muno Opamo muinyo Yahudi obo mansai rako? Jewena! Yara Amisye muinyo vatano susye kaijo mine so mai tenambe muno Opamo awa Amisye pije tavon.
29 Imih kwanotanot God i Jew sabuw akisih hai God? Ai kwanotanot Ufun Sabuw auman hai God? Baise anao kwananowar, iti God i Ufun Sabuw auman hai God.
30 Weye Amisye pamo intabo. Wepirati po vatano Yahudi maveti umamai no Amune rai arono wanave Kristus ai, muno Wepirati po vatano susyo kaijinta maveti umamai tavon arono wanave.
30 Kwanaso’ob God i ta’imon men rou’ab, imih sabuw iyab hai ar kanabih hi’afuw o men hi’afuw etei i baitumatum ta’imonamaim hiyawas.
31 Weti wama anave omi mbewar wamamaisy, yara Ananyao Musa ma jewen. Weramu vemo wamo ananyao umaso ramauta nora! Yara arono wamanave, naije umba wamo ananyao ama kove raen kakavimbe ti wambeta rai.
31 Kwanotanot iti baitumatumamaim aki ofafar abobosa’ir? En anababatun, aki i ofafar aiwa’an tit ana efan bai ebirerereb.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.