Mateus 25

Ayao amisy urairi wanyin (YVANT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Umba Yesus po raura pare, “Masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so omamo raurata irati ananeneae so rai: Namane inta wanya mansae mano abusyin wo yawainye raugav wuruta wo anya bauname anyuto dei.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Wanya radanija makarikuga mbar, yara wanya radanija makarikuga mbare ramu.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Wanya makarikuga mbare ramu wo awa yawainye raugav, weramu awa manine meweno mai.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Yara wanya makarikuga mbare wo awa yawainye raugav muno wo manine rauga tavon ti mamaisy.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Anya bauname umawe de avave jewen ti wo anyuta marudi, weti mamije maomon ti unaki.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Namane yasyin umba udani vatane inta gwain pare, ‘Anya bauname de to! Ti wade indamu wapo aovambe!’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Wanya abusyin umaso unakija usea, wo awa yawainye raindi tetebe.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Wanya makarikuga mbare jewene wo raura nanto wanya makarikuga mbare mansai ware, ‘Reama yawainye mpamo ti wapo manine inta raunande reansai.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Weramu wanya makarikuga mbare umaso wo raura akananto mai ware, ‘Mamaisye ramu, weye manine manakoe ra mo wansamai tenambe ramu. Weti wata no vatano po manine ramavumbe ratuije nui. Umba wapo inta ramavuno arijat.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Umbawe wanya awa manine mewene umaso wuruta wo manine ramavun. Arono wuruta, anya bauname umawe de kobe, umba wanya awa manine mamai to umaso utavondijo ai usisa ono vauname rai kobe, umba wo unsanda rauguji.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Umba wanya makarikuga mbare jewene umawe ude ugwain ware, ‘Injae, Injae, unsanda rausiso reansai!’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Weramu po raura uje mai pare, ‘Syantukambe wasai!’ ”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Umba Yesus po ananeneae umaso ama ine raura kakavimbe pare, “Maisyare omai ti, syare wasyisyaube muno wapanatatayaube! Weye syakare ama masyote muno ama uma amije mamo wapantukambe rai.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “Arono Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so omamo raurata ananeneae so rai: Akarije inta pare pusyo ti to no munijo maran, weti po apa vatano wanapatambe aije mawainde, umba po apa ananuge raunanto mai indamu wo raeranande.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Po doije ratodijo mai tetebe, mamaisyo awa vambunine rarijati. Weti apa vatano panapatambe inta pamo po doije vasye ribuge radani raunanto ai inda po raeranande. Muno inta pamo po doije vasye ribuge rurum raunanto ai, muno inta pa ribuge intabo ai.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Umba akarije umaso puje kobe. Vatano po doije vasye ribuge radani raijare umawe pavave poroto po apa doije umawe rasariraeya miridije nseo no ribuge abusyin.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Maisyare omai tavon, vatano po doije vasye ribuge rurum raijare umawe po apa doije umawe rasariraeya miridije nseo no ribuge mambisy.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Yara vatano po doije vasye ribuge intabo raijare umawe poroto po ateme rawae po doije umawe rangkokaibe rai.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Nugoenta rave umba awa akarije umawe pakare. Po apa vatano wanapatambe aije manunugambe akato, pare, ‘Unumeso syare wapo sya doije ranunugambe akare inda syo rator akato.’
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Umba vatano po doije vasye ribuge radani raijare umawe de, po doije vasye ribuge abusyin raunande apa akarije ai. Umba po raura pare, ‘Injae, doije vasye ribuge radanijo nyo raunande rinaije omamo syo rasarirae akatoa ribuge radani tavon ti ama manuije mi ribuge abusyin.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Umba akarije umawe po raura nanto ai pare, ‘Ko dave! Winyamo sya vatano nyanapatambe rinai ngko dave. Winyi no tawan no nya anakere rai mavabe. Ana mamaun inta syo raunande nai nyo raeranande kobe, weti soamo syo ana manakoe inta raunande nai indamu nyo raeranande tavon. Winde, syare wintavondijo sya one rai indamu wansanayanambe tenambe!’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Umba vatano po doije vasye ribuge ruruma raijare umawe de po raura nanto akarije umawe ai pare, ‘Injae, doije vasye ribuge rurumo nyo raunande rinaije ma syo rasarirae akatoa ribuge rurum ti ama manuije ribuge mambisy.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Umba akarije umawe po raura nanto ai pare, ‘Ko dave! Winyamo sya vatano nyanapatambe rinai ngko dave. Winyi no tawan no nya anakere rai mavabe. Ana mamaun inta syo raunande nai nyo raeranande kobe, weti soamo syo ana manakoe inta raunande nai indamu nyo raeranande tavon. Winde, syare wintavondijo sya one rai indamu wansanayanambe tenambe!’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Umba vatano po doije vasye ribuge intabo raijare umawe de po raura nanto akarije umawe ai pare, ‘Injae, syo naen winyamo naemeno vatane maije jewen. Vatano kaijinta wo anakere raijar, weramu winyamo nyo awa doije raija tenambe.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Weti ijaniv, ti syoroto syo doije vasye ribuge intabo nyo raunande umawe rangkokaibe no kopa ate. Ti Injae, nya doije mi so.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Umba akarije umawe po raura nanto ai pare, ‘Winyamo vatano mamun muno nyononae ntapekan! Nyanapatambe rinai kobe jewen! Nyo inatantona nyare vatano kaijinta wo anakere raijar, weramu risyamo syo awa doije raija tenambe.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Maisyare omai ti, arono syo doije raunande nai, weamo syare nyo raugato ntami no yavaro doije ntuna raije rai, wirati indamu ama manuije miridije nseo. Inda arono syakare, syo doije umaso raugav muno ama seano miridije nseo ratavon.’
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Weti akarije umawe po raura apa naite mai pare, ‘Wapo doije umawe raugavo vatane wato aora, yara wapo raunanto vatano apa doije vasye ribuge abusyine umawe amarom tavon.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Weye are pirati po sya ananuge raeranande kobe, opamo syo kove raunande ai ti manui. Yara are pirati po sya ananuge raeranande kobe jewen, opamo syo apa ananuge raugavo aora.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Muno syare vatano panapatambe kobe jewen wato pamo wapo amaugusyo kaumuro marane rai. No ratuije poyov tawan muno siuri tutir.’ ”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Arono Risy, Arikainyo Vatan, syakare no mine vone so, weamo ride Sya kovo ntiti rautan, muno naito Amisye utavondi Rinai tenambe. Arono naije rituna no Sya kursijo titi rai indamu ibe akarive.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Umba Syo vatano mine tename so manugan bintabo no Rinamun. Umba Syo maosor maisyare vatane inta po domba nawe kambine nawe maosore wemaisy.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Syo domba mansaveto no inanem ngkov, yara Syo kambine maveto no inanem ngkakai. Domba maurata irati vatano utavondi Injayo Amisye apa bekere rai, yara kambine maurata irati vatano wonayo Ai.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Umba Risy, Akarijo Titi, syo raura nanto vatano una no inanem ngkove mai syare, ‘Wade, weapirati Sya Injaya po kove raugaje wasai. Wade wasisa irati Sya munijo ibe akarive raije rai, wemirati Syo ratayao ntuna mo wasanyut no arono mine so ama manasyin.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Weye arono rimaror, wapo anaisye raunande Syo raisy. Arono inawa ngkangkamandi, wapo mana raunande Syo ramanam. Arono ino no maran ti ide, wapo inaugave siso no wapa yavar.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Arono Sya ansune meweno Rinai, wapo ansune inta raunande Syo rave. Arono rigwanen, wade wapo inaeranande. Arono rimakova no tanoano makova ama uga rai, wade wapo inapan.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Umba vatano utavondi Amisye apa bekere raije umawe wo raura nande Rinai ware, ‘Amisyo winy, nanduija pi wimaror ti reamo anaisye raunande Nyo raisy muno nawa ngkangkamandi ti reamo mana raunande Nyo ramanam?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Nanduija pi reamo naen maisyare vatano no no maran ti de, weti reamo nauga siso no reama yavar? Nanduija pi Nya ansune meweno Nai weti reamo inta raunande Nyo rave?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Nanduija pi reamo naen winggwanen ndako, wimakova no tanoano makova ama uga rai rako, weti reamore wamo napan?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Umba Syo raura akananto mai syare, ‘Tugae, arono wapo ana umaso raunanto Sya arakovo awa tame maje rave mai, omamo maisyare wapo raunande Rinaije wemaisy.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Umba Risy, Akarijo Titi umaso, syo raura nanto vatano una no inanem ngkakaije mai syare, ‘Wapuje inaora! Amisye apa mangke maje wasai! Wata wasisa no tanamo mbadururo nuge nuganuije rai, namirati ratayao Anakakai Akoe pe apa naite nawe mansai.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Weye arono rimaror, wapo anaisye inta raunande ti Syo raisye ramu. Arono inawa ngkangkamandi, wapo mana inta raunande Syo ramaname ramu.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Arono ino no maran ti ide, wapo inauga siso no wapa yavare ramu. Arono Sya ansune meweno Rinai, wapo ansune inta raunande Syo rave ramu. Arono rigwanen dako, rimakova no tanoano makova ama uga rai rako, weamo wapo inaeranande ramu.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Umba wo raura nanto Rinai ware, ‘Amisyo winy, nanduija pirati reamo naeno maror muno nawa ngkangkamandi muno wino no maran ti nde muno Nya ansune meweno Nai muno winggwanen muno wimakova no tanoano makova rai, ti reamanapatambe Naije jewen?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Umba Syo raura akananto mai syare, ‘Syo raura tugaive: arono waponayo wapo ana umaso raunanto Sya arakovo awa tame maje rave mai, omamo maisyare waponayo wapo raunande Rinaije wemaisy.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Maisyare omai ti, indati vatano ukakainoanive umaso onawamo mangke nuge nuganuije raunanto mai, yara vatano utavondi Amisye apa bekere rai awave irati kovo nuge nuganuije rai.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.