Mateus 24
Ayao amisy urairi wanyin (YVANT) vs NTLH
1 Yesus puje Yavaro Amisye raora, naije Apa arakovo utavondi aije ude Ai, wo raura nanto Ai ware, “Winyerade! Yavaro Amisye so ngko dave!”
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Syo raura tugaive wasai: Indati masyoto makareye Yavaro Amisy wapo raene so ama oramo ngko dave somamo mandamisyi vintabo ti ntuna no min, muno inta ntuna matuve akato jewen.”
2 Então ele disse:
3 Yesus poroto paje tuna no Pukamo Saitun. Naije Apa arakovo utavondi aije ude Ai indamu wayao mumuimbe. Ware, “Injae, reamare Nyo raura reansai kakavimbe: Nandui rati umba ana Nyo raura umawe mamaisy? Nya masyoto nyakareye muno munije ama akari mare nande, weamo animaisye mirati indati rarorono wusyimbe?”
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 Yesus po raura nanto mai pare, “Wasyisyaube! Vemo vatane inta wo wasaponae inya.
4 Jesus respondeu:
5 Weye indati vatane wanui ude wo Sya tame veano mawain ware, ‘Risyirati Mesias!’ Umba wo vatano wanuije maponae.
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 Arono rui rati wadaniv vatane wo marova rave no munijo mararai, muno ayao ovare nde wasai mare vatane wo marova rave no munijo marane rai tavon, weamo vemo wajaniv inya. Weye ana namije mamo indati nande, weramu munije ama akarije omamo mamai dainya nene.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 Munije inta marovave irati munijo kaijinta mai, muno akarijo titi inta marovave akarijo titi kaijinta ai. Nugo marore ntami muno mungkije nande no rui rui vayave.
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 Weramu omai mbintaboamo manasyin bayave ma, maisyare muno wanya mare ntuna arikainye autan ti njajoramije wemaisy.
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 Indati vatano mine so vintabo manuga mamuno wasai weye watavondi Rinai. Muno wo wasaijar wo wasaunanto indamu naite wo wasansewabe muno wo wasaubaisy.
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 Arono naije vatane wanui makirive Rinai muno wo awa anave rapaya ti ntami. Wo awa arakove mansamavun nanto awa marova mai, muno manuga mamuno mansai vambinibe.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Anawae angkari wanui ude wo vatane wanui maponae.
11 Então muitos falsos
12 Muno ayao kakaije miridi nseo, weti vatane ubekobeo awa arakove mai miridi makaje.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 Weramu are pirati atawandi kobe muno panave Rinai tutir ava nto ama marane rai, opamo indati Amisye po apaya irati kakaije rai indamu kova nuge nuganui.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 Muno Ayao Kovo mo Amisye apa be akarive raura indati ravovo mine vone so rai tenambe indamu vatane kotaro ntuna no mine so wo ranaun. Mewen, umba munije ama akari nande.”
14 E a boa notícia sobre o
15 “Indati wapo Vatano Mamun Akoe aeno te no Yavaro Amisye rai, mamaisyo anawae Daniel apa ayao purairive wusyimbe rai. (Vatano weapirati wabacave ayao umaso rai, syare wananta ama ine rai.)
15 E Jesus continuou:
16 Arono naije syare vatano una no Yudea unajiv usea no unat.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Vatano utantuna no yavare von, vemo wakaje wo ananuge inta rauga no yavar uga inya!
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Maisyare omai tavon, vatano una no nawaisy uga, vemo wakare wo ansune rauga no yavar inya! Yara unaji bayave.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 Abo! Arono siurijo namije nde, wanya vavinsanai nawe, wanya wo ukame raunanto awa arikainye maije nawe awa siurije manakoe rave, weye wansanan unajive kakai.
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 Wasambayambe indamu vemo siurije umaso nande no embayo nanayao rai jinya muno masyoto sambaya rai jinya.
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 Arono wusyin mine so ranarijoe ndea naiso vatane awa siurije mamaun, yara awa siurijo rijate so manakoe rave. Arono indati siurijo rijate so mewen to, weamo siurijo maisyare umasom inta makanande akatoe ramu.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 Ranivara siurije umaso noa nugoenta, weaveti vatano mine so ukakai tenambe vintabo. Weramu indati Amisye po siurije umaso ransop akaje ti ntumainy, weye aemeno Apa kawasae po mansatayaowe mai.
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 Arono naije, ranivara vatane inta po raura wasai pare, ‘Waperade! Mesias opi noe so!’ dako, ‘Napi ratuije!’ dako, vemo wapanave ai jinya!
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 Weye indati mesias angkarije muno anawae angkarije ude. Wo anapaporainyo manakoe raroron indamu wo vatano wanuije maponae, muno ubeker ware wo kawasaeyo Amisye po mansatayaowe maponae tavon, weramu umamaisye ramu.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 Wadanide! Syo ana nande no masyoto rijate raura wasai wusyimbe to inda wasyisyaube.
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 Ranivara vatane inta po raura wasai pare, ‘Waperato! Mesias napi no no nugo vabukane vono maninimbe ratuije,’ wabemo wata no ratuije inya. Ranivara pare, ‘Waperade! Mesias napi kokaibe no tanoane so rai,’ wabemo wapanave ai nora.
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 Weye arono indati Risy, Arikainyo Vatane, syakare no mine vone so rai kobe, omamo maisyare muno ivake ratukande no ranijo wanamuram ndento no varet wemaisy. Weti vatan tenambe wo raen kobe.
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 Arono wapo insanijo koroe maeno wanugani, wapare, ‘Somaida maere ine inta ntuna no naije.’ Maisyare omai tavon, arono anakotaro Syo ratodi umawe nande tenambe, wapare, ‘Arikainyo Vatane pakare.’ ”
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 “Arono siurije umawe mewen, kavuratawe umba uma amije ngkaumudi muno embae mbar akatoe ramu. Tumo no no naume warae utataopon muno naume mansumugo anakotaro no raije rautan.
29 Jesus disse:
30 Arono naije ana inta raroron no naumo warae indamu mbe rarorombe Arikainyo Vatane risyakare, weti vatano kotare ntuna no mine vone so woyov. Indati wo Arikainyo Vatane inaen rino kamure rai no naumo warae ti syaje, ride irati Sya vambunine muno Sya kovo ntiti rautan.
30 Então o sinal do
31 Tavuna Amisye ngkin umba Syo naito Amisye matutir indamu wo vatano Syo matayaowe manunugambe vintabo, nanawirati una no ovare ami mambisyo mine so muno una no rui rui vayave no mine so ntoa ama marane rai muno naumo warae ama marane rai.”
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 “Syare wapo ananeneae Tumbina ranyao: Arono wapo Tumbina raeno seowi, wapare, ‘Indati anamuke man akato.’
32 Jesus disse ainda:
33 Maisyare omai tavon, arono wapo anakotaro nande umawe raen, indati wapo raen wapare munije ama akari mararai rave to.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Syo raura tugaive: arono anakotare umawe nde nande tenambe, indati vatano susyo naiso inta nawirati wene nande mai rainy ti una ti wo raen.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 Naume warae me mine so me indati yaumandi, yara Sya ayaowe mamo ntamija nuge nuganui.”
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 “Weramu nandui rati anakotare so mare nande, vatane wantatukambe ama masyote muno ama uma amije rai. Naito Amisy una no munijo ntiti wantatukambe rai muno Risy, Arikainyo Amisy, syantatukambe rai tavon. Yara Injayo Amisy obo pi po raen.
36 Jesus continuou, dizendo:
37 Arono Risy, Arikainyo Vatan, syakare rai, weamo mamaisyo wusyino arono Noakija no no mine vone so we ramaisy.
37 A vinda do
38 Arono naije vatane wo masyoto makanande ratantona ramu, yara manayanambe anaisye, ana ramaname bo rai tutir. Anya wo wanya maovan muno ajae wo awa arikainyo wanya awa vainye raokaisy. Maisyare omaisye miridije ntoa masyoto Noakija siso apa nyomane rai.
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 Vatane umaso wantatukambe animaisye mi mare nande yava masyoto manayame njam mo mapupuji, ti ukakai vintabo. Maisyare omai tavon arono indati Risy, Arikainyo Vatan, ride papabe.
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 Arono naije, vatane jiruma yo nawaisye raijar, Amisye po inta augav, yara inta pamo no kobe.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 Wanya jiruma yo kasyambere ranumu, Amisye po inta raugav, yara inta mamo no.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 Weti wasyisyaube weye wapantukambe masyoto wapa Akari risyakare raije rai.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 Weti wadanide: Arono vatano panaonoambe pare siso yavare inta rai, vatano apave yavare umawe raije pantukambe apa masyoto de raije rai, ti syisyaube ramu. Weti vatano panaonoambe siso kobe, po apa ananuge inta raugavo aora.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Weti wabemo wapo vatano apave yavare umawe raije amaisy inya, yara syare weapamo wapanatatayaube. Weye Risy, Arikainyo Vatan, sya masyoto de raije mamo wapantukambe rai, weti wapanatatayaube indamu wapo inanyut.”
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 Umba Yesus po ananeneae inta raura nakato pare, “Vatano panapatambe inta opamo akarikuga mbar muno beto akarijo yavaruga apa bekere rai mavabe. Weti apa akarije umaso panave ai ti po atutir indamu be akarive apa vatano wanapatambe kaijinta mai indamu masyote anteter po awa anaisye raunanto mai. Umba akarijo yavaruga puje munijo we raora.
45 Jesus disse ainda:
46 Ranivara vatano panapatambe umawe po apa anakere raija kobe yava akarijo yavaruga pakare, wea indati apa akarije anayanambe ai ti po kove raunanto ai.
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Tugae, akarije umaso po vatano panapatambe umaso aijaseo titive indamu po ananugo ntuna no yavaruga umaso raeranande tenambe.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 Weramu ranivara vatano panapatambe umaso pamo anuga mamun ti po ratantona pare,
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 ‘Sya akarije pamo to noa gwaravain dave weramu pana de rainy,’ weti po vatano wanapatambe umawe manepati tenambe, muno pisyisy muno po awije ramanama maen, weamo mamaisye ramu.
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 Weye naije akato apa akarije umawe pakare ama masyote muno uma amije mamo pantatukambe rai.
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 Umba akarije wato po mangke raugaje vatano mamuno uma panapatambe aijoe ai, po anepati mangkebe umba po augaveto po amaugusyo no vatano awa angkarije ntapekane matavon. No ratuije poyov tawan muno siuri tutir.”
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.